Za blokirane je Uredba EU ”svjetlo na kraju tunela”

Republika Hrvatska nakon 10. siječnja 2015. godine mora, prema Uredbi EU br. 1215/2012, kao članica Europske unije građanima ostalih zemalja Europske unije priznati prava koja svojim građanima krši.

Za državljane drugih članica EU odluke javnih bilježnika koje se donose u Republici Hrvatskoj i ovršne su za hrvatske građane, primjerice, u postupcima prisilnih naplata, ne mogu nikada postati ovršne u drugim državama članicama Europske unije niti se prema u međuvremenu donesenoj odluci Suda EU u Luxemburgu smiju u Hrvatskoj primijeniti na državljane svih ostalih zemalja članica EU.

Odbijanjem i odgađanjem izmjena Ovršnog zakona i propisa o paraupravnoj Fini radi implementacije Uredbe EU 1215/2012 Republika Hrvatska, protivno svojem Ustavu, hrvatske građane od siječnja 2015. godine diskriminira u odnosu na građane iz svih ostalih zemalja članica Europske unije.

Svim građanima Republike Hrvatske, kojima je Fina provela zapljenu novca s računa u bankama nakon 10. siječnja 2015. godine, otkad je stupila na snagu Uredba EU 1215/2012, preporučam da u Fini traže preslike dokumentacije i ako iz dokumentacije utvrde da im je blokada određena na osnovu rješenja o ovrsi javnog bilježnika temeljem vjerodostojne isprave, predlažem da u dogovoru s odvjetnicima pokrenu postupke osporavanja svih tih neustavnih ovrha 

Stoga su građani Republike Hrvatske, zahvaljujući hrvatskim vlastima, građani drugoga reda u Europskoj uniji.

Svim građanima Republike Hrvatske kojima je Fina provela zapljenu novca s računa u bankama nakon 10. siječnja 2015. godine, otkad je stupila na snagu Uredba EU 1215/2012, preporučam da u Fini traže preslike dokumentacije na temelju koje im je zaplijenjen novac s računa u banci.

Ako iz dokumentacije utvrde da im je blokada određena na osnovu rješenja o ovrsi javnog bilježnika temeljem vjerodostojne isprave, predlažem da u dogovoru s odvjetnicima pokrenu postupke osporavanja tih neustavnih ovrha koje je FINA provela bez sudskog nadzora.

To je ”svjetlo na kraju tunela” za blokirane.

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1215/2012 od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (poznata još i pod nazivom Uredba Bruxelles I) stupila je na snagu 10. siječnja 2015. godine.

Umjesto primjene i u Republici Hrvatskoj i u postupcima prema hrvatskim građanima vlasti Republike Hrvatske do danas nisu ništa poduzele.

Uredbom 1215/2012 je u Europskoj uniji propisano da se ovrhe ne mogu provoditi u postupcima u kojima ovršenici nemaju pravo žalbe (dvostupanjski postupak), odnosno pravo na kontradiktornu usmenu raspravu na ročištima u ovršnim postupcima na kojima mogu postavljati pitanja, predlagati dokaze u svoju korist, itd.

U Republici Hrvatskoj, međutim, u javnobilježničkim ovršnim postupcima ovršenici uopće ne mogu sudjelovati, Fina bez sudskog nadzora u sprezi s javnim bilježnicima provodi ovrhe temeljem tzv. vjerodostojnih isprava kršeći prava ovrhovoditelja i ovršenika na žalbu i dvostupanjski (kontradiktorni usmeni) postupak.

Posebno bezobzirno i sramno je kada Fina u postupcima ovrha bez sudskog nadzora plijeni s tekućih računa roditelja u bankama i novce uplaćene za dječje doplatke, o čemu smo dosad objavili (uzalud) više napisa.

Uredbom 1215/2012 je u Europskoj uniji propisano da se ovrhe ne mogu provoditi u postupcima u kojima ovršenici nemaju pravo žalbe (dvostupanjski postupak), odnosno pravo na kontradiktornu usmenu raspravu na ročištima u ovršnim postupcima na kojima mogu postavljati pitanja, predlagati dokaze u svoju korist, itd

Fina sve to sigurno ne bi radila da joj to hrvatske vlasti ne omogućavaju, između ostaloga, i bezrazložnim odgađanjem primjene Uredbe 1215/2012 i onemogućavanjem ovršnih postupaka u kojima ovršenici uopće ne sudjeluju.

Bit Uredbe br. 1215/2012 je da javni bilježnici nisu dio sudstva, jer se pred javnim bilježnicima radi ovrhe ne provodi kontradiktorna usmena rasprava, stranke u postupku nemaju pravo postavljati pitanja, predlagati dokaze i sl., (kontradiktorni postupak počinje tek na sudu ako ovršenik izjavi prigovor, pa se ovršni postupak prenosi na nadležni sud).

Prema Uredbi EU br. 1215/2012 (i ostalim EU propisima) sudska odluka donesena u jednoj državi članici se priznaje u drugoj državi članici bez posebnog postupka i ovršna je bez potrebne potvrde ovršnosti.

Uredbom EU br. 1215/2012 su predviđena dva oblika potvrda i to: potvrda o sudskoj odluci i potvrda o vjerodostojnoj ispravi ili sudskoj nagodbi. Propisana su i pravila po kojima građanin može podnijeti zahtjev sudu za odbijanje izvršenja strane sudske odluke.

U međuvremenu je i Sud Europske unije donio Odluku broj C-551/15 Pula parking d.o.o. kontra Sven Klaus Tederahn. Sud Europske unije u Luxemburgu je odgovorio na dva pitanja koja mu je postavio Općinski sud u Puli.

Općinski sud u Puli je, naime, postupao po prigovoru Svena Klausa Tederahna, koji je prigovor izjavio na rješenje o ovrsi koje je izdao javni bilježnik na temelju vjerodostojne isprave tvrtke Pula Parking d.o.o.

Prvo pitanje je bilo da li se Uredba EU br. 1215/2012 primjenjuje neovisno o vrsti pravne stvari, odnosno i onda kada se vrši javna vlast?

I drugo pitanje je bilo da li je Uredba 1215/2012 primjenjiva na nadležnost javnih bilježnika u Hrvatskoj?

Prema odluci Suda EU ugovor o zaustavljanju (parkiranju) vozila nije ugovor acta iure imperii, dakle nije ugovor u kojem je jedna strana javna vlast, lokalna uprava ili samouprava.

Radi se o normalnoj trgovačkoj djelatnosti, kao i bilo kojoj usluzi između bilo koja dva trgovačka društva i kao takav ugovor podložan je primjeni Uredbe EU 1215/2012.

Prema odluci Suda EU ugovor o zaustavljanju (parkiranju) vozila nije ugovor acta iure imperii, dakle nije ugovor u kojem je jedna strana javna vlast, lokalna uprava ili samouprava. Radi se o normalnoj trgovačkoj djelatnosti, kao i bilo kojoj usluzi između bilo koja dva trgovačka društva i kao takav ugovor je podložan primjeni Uredbe EU 1215/2012

Jurisdikcija u smislu pravosuđa mora biti pravosudni organ u državi članici EU; to je, dakle, tijelo koje ima pravosudnu strukturu u državi članici i koje država članica priznaje kao pravosudno tijelo.

Javni bilježnici u Republici Hrvatskoj nisu dio pravosudnih tijela, nego su samo povjerenici.

Da bi se radilo o pravosudnom tijelu, ono mora:

a) biti ustanovljeno zakonom
b) imati trajni status
c) imati obvezujući karakter
d) mora imati k o n t r a d i k t o r n u proceduru (dakle, mora imati postupak u kojem sudjeluju obje strane)
e) mora primjenjivati pravna pravila i
f) mora biti neovisno.

Stoga je Sud EU u Luxemburgu prihvatio zaključke neovisnog odvjetnika i potvrdio da javni bilježnici nisu dio sudstva, jer se pred njima ne provodi kontradiktorni postupak s obzirom na to da ovršenik ne sudjeluje u postupku pred javnim bilježnikom, nego kontradiktorni postupak počinje tek na sudu ako ovršenik izjavi prigovor, pa postupak prelazi na sud.

Sud EU ne ulazi u organizaciju unutar svake države članice EU na koji način će rješavati i donositi odluke, međutim, izričito je odlučio da u odnosu na državljane drugih članica EU odluke javnih bilježnika koje se donose u RH ne mogu nikada postati ovršne u drugim državama članicama niti se primjenjivati (na državljane iz ostalih članica EU) u Republici Hrvatskoj.

Ukoliko su po Ustavu RH hrvatski državljani i stranci izjednačeni po svojim pravima, iz kojeg razloga bi se strancu u RH omogućavalo da ima kontradiktorni postupak u kojem će moći braniti svoja prava i pravne interese, jer rješenja o ovrsi javnih bilježnika protiv stranih državljana nisu ovršna ni u RH ni u bilo kojoj drugoj državi članici EU, odnosno, iz kojeg razloga bi hrvatski državljani bili u situaciji da su za njih rješenja o ovrsi javnih bilježnika u RH ovršna te da se provode uopće bez njihovog znanja u FINI.

Dakle, FINA ne smije provesti rješenje o ovrsi javnog bilježnika na računima osobe koja je državljanin bilo koje druge države članice EU, ali smije provesti rješenje o ovrsi javnog bilježnika u kojem je ovršenik hrvatski državljanin.

Takvo zakonsko rješenje nije u skladu s Ustavom RH, a da se ne spominje da druge države članice EU ne priznaju rješenja o ovrsi javnih bilježnika koja su donesena na temelju vjerodostojne isprave, jer nisu donesena u  k o n t r a d i k t o r n o m  postupku, tj. ovršenik u takvom postupku nije mogao sudjelovati.

Odbijanjem i odgađanjem izmjena Ovršnog zakona i propisa o paraupravnoj Fini radi implementacije Uredbe EU 1215/2012 Republika Hrvatska, protivno svojem Ustavu, hrvatske građane od siječnja 2015. godine diskriminira u odnosu na građane iz svih ostalih zemalja članica Europske unije

Republika Hrvatska je dužna postupati po odlukama Suda EU, jer odluke vrijede prema svima, a ne samo između stranaka u postupku, i imaju retroaktivni učinak, a uz to imaju nadzakonsku snagu (nadređene su nacionalnim propisima).

Jedino rješenje je izmjena Ovršnog zakona u cijelosti u dijelu koji uređuje postupanje javnih bilježnika po vjerodostojnim ispravama.

Svim građanima Republike Hrvatske kojima je Fina provela bez sudskog nadzora zapljenu novca s računa u bankama nakon 10. siječnja 2015. godine, otkad je stupila na snagu Uredba EU 1215/2012 predlažem da na budućim izborima više ne glasaju za HDZ, SDP i ostale strančice za jednokratnu koalicijsku uporabu koje već godinu i pol oklijevaju primijeniti Uredbu EU 1215/2012 i na hrvatske građane.

Neka za te stranke ubuduće glasaju oni u čijem je interesu da ovršenici u Hrvatskoj nemaju nikakva prava.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.

    •  Isticanje rijetkih presuda koje bi trebale biti uobičajene
    •  Samopomoć neovisnih novinara bez prava na sudsku zaštitu
    •  Preminuo je Emil Römer, žrtva hrvatskog pravosuđa
    •  Facebook, Google i ostali brišu podatke s tražilica u RH
    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava

> Svi tekstovi ovog autora