Zašto Hrvatska nije sekularna država?

Sekularnost države podrazumijeva strogo odvajanje religije od državnih institucija i jednak tretman svih građana, neovisno o njihovim vjerskim uvjerenjima. Međutim, u Hrvatskoj često dolazi do kršenja ovih načela, čime se podriva ustavni okvir koji bi trebao jamčiti sekularnost.

Posebno se ističe utjecaj Crkve na obrazovni sustav, financijsku povezanost s državom te njezin utjecaj na političke odluke, a sve to ima svoje korijene u Vatikanskim ugovorima.

Unatoč formalnom priznavanju sekularnosti, Hrvatska pokazuje značajne odmake od tog principa. To se može zaključiti analizom vatikanskih ugovora, izjava crkvenih i državnih dužnosnika, kao i djelovanjem Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u političkom i društvenom životu zemlje.

Na primjer, svećenici u državnim školama redovito na početku školske godine vrše obrede molitve i blagoslova u državnim školama, što postavlja pitanje o položaju djece koja nisu katolici. Ovakva praksa dodatno dovodi u pitanje sekularnost Hrvatske i ukazuje na nedostatak jednakog tretmana svih građana, bez obzira na vjersku pripadnost.

Privilegirani status Crkve

Vatikanski ugovori, sklopljeni između Hrvatske i Svete Stolice 1997. godine, ključan su dokaz nesekularnosti hrvatske države. Ovi ugovori Crkvi osiguravaju povlašteni položaj, uključujući financiranje iz državnog proračuna, obavezni vjeronauk u školama (iako se tehnički radi o izbornom predmetu) i posebna prava u odnosu na imovinska pitanja.

Ovakvi ugovori suprotni su ideji sekularnosti jer država time izravno favorizira jednu vjersku zajednicu, omogućujući Crkvi aktivno sudjelovanje u oblikovanju javnih politika.

Država bi trebala biti neutralna prema pitanjima vjere, no vatikanski ugovori Crkvi daju ulogu koju nema nijedna druga vjerska zajednica u Hrvatskoj. Ovi ugovori omogućuju Crkvi utjecaj na obrazovni sustav, kulturu, pa čak i na političke odluke, čime se narušava ravnoteža između vjerskih sloboda i državne neutralnosti. 

Utjecaj Crkve na politički život

Izjave i djelovanje HBK, posebno Komisije ”Iustitia et pax”, jasno ukazuju na izravan utjecaj Crkve na politički život u Hrvatskoj. U svojim izjavama pred parlamentarne i europske izbore, Komisija poziva vjernike da biraju ”moralno ispravne” kandidate, što implicira aktivno sudjelovanje Crkve u političkom procesu.

Ovakva praksa proturječi principima sekularizma prema kojima vjerske institucije ne bi trebale imati direktan utjecaj na političke odluke ili usmjeravati birače prema određenim političkim opcijama. Osim toga, HBK se oštro protivi uvođenju rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, što se tumači kao pokušaj Crkve da diktira obrazovne politike ne samo unutar katoličkih institucija, već i u javnim obrazovnim ustanovama. Ovakvo ponašanje pokazuje kako Crkva prelazi granice koje bi trebale postojati između vjerskog i državnog sektora.

Miješanje Crkve u rad javnih obrazovnih institucija

Slučaj smjenjivanja dekana katoličkih teoloških fakulteta (dekani će prema pisanju Večernjeg lista od 9. 9. 2024. biti smijenjeni prije početka ove akademske godine) koji su podržali rodne studije ilustrira problem direktnog miješanja Crkve u rad akademskih institucija. Iako su dekani licemjerno ponudili, a ne neopozivo podnijeli, ostavke.  

Ovo nije izolirani slučaj, već je pravno utemeljen na Vatikanskim ugovorima, prema kojima, Crkva zadržava pravo odlučivanja o dodjeli i povlačenju mandata za profesore na katoličkim teološkim fakultetima, a posljedično, i mogućnost njihovih smjena, tj. otkaza ugovora o radu.

Ova praksa znači da dekani ili profesori na tim fakultetima mogu izgubiti svoj položaj ako se na bilo koji način zamjere tzv. Velikom kancelaru, odnosno nad/biskupu. Na taj način Crkva direktno kontrolira akademski kadar i programe unutar institucija koje su dio javnog sveučilišnog sustava i koje u potpunosti financira država.

Slična je situacija i s vjeroučiteljima u osnovnim i srednjim školama. Vatikanski ugovori omogućuju nad/biskupima da vjeroučiteljima povuku mandat, što automatski rezultira otkazom u državnim školama. U praksi, mandat može biti uskraćen iz niza razloga, uključujući i privatne životne odluke, poput razvoda braka, što stvara nesigurnost i pravnu podložnost vjeroučitelja prema crkvenim vlastima. Time se Crkva, preko Vatikanskih ugovora, postavlja iznad državnih zakona o radnim pravima, što je u suprotnosti s načelom sekularnosti.

Tolerancija države prema katoličkim bogoslovnim fakultetima

Jedan od očitih pokazatelja nesekularnosti hrvatske države jest postojanje i financiranje brojnih katoličkih bogoslovnih fakulteta (i teoloških škola), koji već godinama upisuju znatno manji broj studenata od propisanih kvota. Unatoč tome što ti fakulteti ne ispunjavaju minimalne uvjete za broj upisanih studenata, država nastavlja osiguravati sredstva kao da su u potpunosti popunjeni. To uključuje plaćanje profesora, održavanje zgrada i infrastrukture, kao i druge operativne troškove.

Ova praksa opravdano otvara pitanje učinkovitosti i svrhovitosti takvog financiranja. Postavlja se i logično pitanje zašto se ti fakulteti ne integriraju u jednu središnju instituciju, budući da je broj studenata izrazito malen. Spajanjem tih institucija na jednoj lokaciji mogli bi se optimizirati troškovi i osigurati racionalnija uporaba proračunskih sredstava.

Zadržavanje većeg broja bogoslovnih fakulteta koji pojedinačno ne ispunjavaju upisne kvote samo dodatno opterećuje državni proračun, bez opravdanja u stvarnim obrazovnim potrebama. A ovdje se nameće i pitanje odgovornosti Crkve prema proračunskom novcu – zar taj novac ne bi mogao biti korisniji u, recimo, obrazovanju deficitarnih zanimanja, izgradnji škola ili unaprjeđenju znanosti? No, čini se da su ovakva pitanja ostavljena za neku drugu vrstu brige.

I ovogodišnji broj upisanih studenata na katoličke bogoslovne fakultete i teološke škole ponovno pokazuje isti obrazac – mali broj prijavljenih i upisanih čime se potvrđuje dugogodišnji trend slabog interesa za te programe.

Ova situacija još jednom naglašava nužnost preispitivanja trenutne politike financiranja takvih obrazovnih ustanova te otvara prostor za raspravu o reorganizaciji i spajanju tih institucija radi bolje upotrebe javnih sredstava. U sekularnoj državi, prioritet bi trebala biti ravnopravnost svih obrazovnih institucija te racionalna i transparentna uporaba resursa – što trenutno, nažalost, nije slučaj.

Sporazum Plenkovićeve vlade i Crkve

Nedavni sporazum između hrvatske vlade i Crkve, potpisan u siječnju 2024. godine, dodatno naglašava utjecaj Crkve na državne institucije. Prema tom sporazumu, kanonsko pravo postaje važnije od državnih zakona u određenim pitanjima, što predstavlja ozbiljan presedan u hrvatskom pravnom sustavu. Ovakvo stanje izravno krši načelo sekularne države, gdje bi zakonodavna i izvršna vlast trebale biti odvojene od vjerskih pravila i doktrina.

Sporazum također pokazuje da hrvatska vlada aktivno sudjeluje u promoviranju crkvenih interesa, dovodeći u pitanje svoju neutralnost i posvećenost zaštiti svih građana jednako, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.

Vjerski sadržaji na HRT-u

Još jedan pokazatelj nedostatka sekularnosti u Hrvatskoj jest prisutnost vjerskih sadržaja na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT). Naime, HRT, kao javna televizija koju financiraju svi građani, emitira značajan broj vjerskih programa. U nekim trenucima, čini se kao da je HRT vjerska televizija, što je u suprotnosti s principom sekularne države. Umjesto neutralnog i raznolikog programskog sadržaja koji bi odražavao pluralnost društva, HRT favorizira vjerske sadržaje, što doprinosi daljnjem jačanju utjecaja Crkve na javni život.

Blokada autoputa zbog hodočasnika

Dodatni pokazatelj nesekularnosti Hrvatske je i nedavno (31. kolovoza 2024.) blokiranje autoputa zbog hodočasnika iz Velike Gorice koji su išli prema Mariji Bistrici, što je izazvalo prometni kolaps i nezadovoljstvo među vozačima. Ovaj događaj, u kojem su sudjelovali tisuće ljudi uz organiziranu podršku policije i lokalnih vlasti, pokazuje kako se vjerske aktivnosti ponekad postavljaju iznad javnog interesa i svakodnevnog funkcioniranja države.

Dok bi sekularna država trebala osigurati slobodu vjerskog izražavanja, istovremeno bi trebala osigurati da vjerske aktivnosti ne ometaju javni red i slobodu (kretanja) drugih građana.

Papinske poruke o važnosti sekularnosti

Iako Crkva ima pravo izražavati svoje stavove o moralnim i društvenim pitanjima, papa Franjo i pokojni papa Benedikt XVI. jasno su naglasili da Crkva ne smije preuzeti ulogu države niti se miješati u politički život.

Papa Benedikt XVI. je više puta naglašavao da ”Crkva mora ostati izvan države” te da se država ne smije apsolutizirati, jer bi to narušilo slobodu i dovelo do totalitarizma.

Papa Franjo je, pak, istaknuo važnost sekularizma kao jamca vjerske slobode.

Unatoč ovim jasnim smjernicama, praksa u Hrvatskoj pokazuje da Crkva često prekoračuje svoje ovlasti i utječe na političke odluke i zakonodavstvo. To je posebno vidljivo u pitanjima obrazovanja, moralnim pitanjima i ljudskim pravima, gdje Crkva koristi svoj društveni utjecaj kako bi oblikovala javne politike u skladu sa svojim učenjima.

Unatoč formalnim načelima i izjavama koje podržavaju sekularnost, praksa pokazuje da Crkva uživa značajan utjecaj na državne institucije i politike. Vatikanski ugovori, izravna politička aktivnost Hrvatske biskupske konferencije, sporazumi s Vladom koji kanonskom pravu daju prednost pred državnim zakonima, redovite molitve i obredi blagoslova u državnim školama, financiranje teoloških fakulteta iako nemaju dovoljno studenata, favoriziranje vjerskih sadržaja na HRT-u, te događaji poput blokade autoputa zbog hodočasnika, sve su to pokazatelji da je Hrvatska daleko od sekularnog modela države.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Šutnja je suučesništvo!
    •  Zašto se mladi više ne vide u Crkvi?
    •  Od vjere do licemjerja - osvrt na slučaj Blanke Vlašić
    •  Između svetog i svjetovnog, tko zapravo vlada Hrvatskom?
    •  Papa Franjo i moć književnosti: izazov za Crkvu u Hrvatskoj
    •  Sinoda – propuštena prilika za stvarne promjene
    •  Zašto sve više ljudi traži smisao izvan Crkve
    •  Gustavo Gutiérrez je prkosio konvencijama u ime pravde
    •  Tko plaća obranu suspendiranog fra Vladimira Vidovića?
    •  Četiri Šole – četiri šamara: tko to, zapravo, dijeli udarce?

> Svi tekstovi ovog autora