novinarstvo s potpisom
Dolazi nam 2022. godina. Nadajmo se da će nam nadolazeća godina donijeti kraj pandemije. I da će nam donijeti određenu zrelost koja nam je potrebna kako bismo se razvijali u smjeru demokracije i vladavine prava i temeljnih vrednota Ustava Republike Hrvatske i temeljnih vrijednosti Europske unije.
Valja usporediti te vrednote i valja o njima razmisliti i zapitati se kako ih oživotvoriti u 2022. godini. Želimo li to uopće? Sve su novine i digitalna izdanja puna povika da hoćemo ili nećemo vrijednosti EU-a. Da nas te vrijednosti zatiru ili nas obogaćuju.
Ali koje su točno te vrijednosti? Je li riječ o univerzalnim vrijednostima ili nekima koje su ”protiv nas”?
Ciljevi Europske unije unutar svojih granica su promicati mir, svoje vrijednosti i dobrobit svojih građana. Pružiti slobodu, sigurnost i pravdu bez unutarnjih granica, a također poduzimati odgovarajuće mjere na svojim vanjskim granicama za reguliranje azila i migracija.
Sprječavanje i borba protiv kriminala je također među ciljevima EU-a. Uspostaviti unutarnje tržište i postići održivi razvoj temeljen na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena te visoko konkurentnom tržišnom gospodarstvu s punom zaposlenošću i društvenim napretkom.
Zaštititi i poboljšati kvalitetu okoliša, promicati znanstveni i tehnološki napredak, boriti se protiv socijalne isključenosti i diskriminacije, promicati socijalnu pravdu i zaštitu, ravnopravnost žena i muškaraca i zaštitu prava djeteta, poboljšati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i solidarnost među državama EU-a, uvažavati bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost među EU državama, uspostaviti ekonomsku i monetarnu uniju.
Ciljevi EU-a uključuju doprinositi miru i sigurnosti i izvan svojih granica te održivom razvoju Zemlje, pridonijeti solidarnosti i međusobnom poštovanju među narodima, slobodnoj i poštenoj trgovini, iskorjenjivanju siromaštva i zaštiti ljudskih prava.
Ciljevi EU-a navedeni su u članku 3. Lisabonskog ugovora.
Što se tiče vrijednosti, Europska unija utemeljena je na sljedećim vrijednostima: ljudskom dostojanstvu, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava te ljudskim pravima.
Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno. Mora se poštivati, štititi i predstavlja stvarnu osnovu temeljnih prava. Pojedinačne slobode kao što su poštivanje privatnog života, sloboda mišljenja, vjere, okupljanja, izražavanja i informacija zaštićene su Poveljom EU-a o temeljnim pravima.
Jednakost se odnosi na jednaka prava svih građana pred zakonom. Načelo jednakosti između žena i muškaraca je temelj svih europskih politika i temelj je europskih integracija. Primjenjuje se u svim područjima.
Zakon i pravdu podržava neovisno pravosuđe. Države EU-a dale su konačnu nadležnost Europskom sudu pravde – njegove presude moraju svi poštivati.
Ljudska prava zaštićena su Poveljom EU-a o temeljnim pravima. Pokrivaju pravo na slobodu od diskriminacije na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije, pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup pravdi. (v. članak 2. Lisabonskog ugovora i Povelje EU-a o temeljnim pravima).
Naš Ustav u svom članku 3. najvišim vrednotama proglašava slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavinu prava i demokratski višestranački sustav. Te najviše vrednote služe kao temelj za tumačenje Ustava.
Ne čini se kako kolizije među vrijednostima EU-a i Republike Hrvatske postoje. Svi bismo trebali biti ravnopravni i naš razvoj kao čovječanstva i pojedinca se temelji na zaštiti našeg dostojanstva i održivog razvoja naše planete.
Kao državljani Republike Hrvatske moramo biti poštovani u Europskoj uniji ništa više, ali ni manje od ostalih. Pravila o nepodmićivanju od strane transnacionalnih društava se odnose i na poslovanje u matičnoj državi i u drugim državama. Održiv razvoj se također odnosi na sve, i na sve dijelove Republike Hrvatske.
Zaštita mentalnog zdravlja je naš izazov u 2022. I tu nismo drugačiji od ostalih jer nas to sve čeka kao posljedica ove pandemije.
Da ne govorimo o tome kako ”izgubljene generacije” osnovnoškolaca i srednjoškolaca zainteresirati za svijet oko sebe i razviti kod njih vještine poduzetništva, kreativnosti i kritičkog promišljanja.
Međutim, kada se razgovora sa srednjoškolcima, oni često naglašavaju kako im je drago da žive danas, u današnje doba, a ne u primitivno doba kada je postojala smrtna kazna. Dakle ipak nešto radimo dobro i to treba priznati! Možda smo mi izgubljene generacije zapravo, a ne oni.
Digitalna ekonomija, kriptovalute, izazovi kibernetičkog kriminaliteta nas također čekaju u 2022. godini. Kako implementirati učinkovit odgovor na krize koji poštuje ljudsko dostojanstvo u osiguranju sigurnosti i zaštite ljudskih prava.
Iduća nam godina uz brojne poznate izazove, obećaje i nepoznate, a tiču se prvenstveno razvoja umjetne inteligencije i njezinog prihvaćanja u društvu. Gdje su te granice razvoja u kojem ćemo ići u razvijanju, korištenju i uporabi umjetne inteligencije. Opet nam granice postavljaju najviše vrednote.
O tome trebamo razmišljati i kako da postignemo veću socijalnu pravdu i tržišno gospodarstvo utemeljeno na pravičnim pravilima, a ne mimo njih.
Ne mislim da je loše razviti robota s umjetnom inteligencijom koji pomaže starijima i nemoćnima, ali mislim da je loše ako samo neki imaju pristup tom robotu. Pitanje jednakosti i socijalne pravde je uvijek aktualno.
U to ime, želim svima sretnu, zdravu, veselu i uspješnu novu godinu. Da radimo, ali i da uživamo. Živjela nam 2022. godina!
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.