novinarstvo s potpisom
Zahvala, proslava i pohvala mirotvorcima
Prvo s čime smo se bavili kada smo u Centru za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek krenuli utemeljiti prvu mirovnu nagradu u Hrvatskoj bilo je probiti se do jasnoće – kakav bi koncept nagrađivanja uopće bio koherentan stavu i vrijednostima nenasilnog djelovanja, svjesni također da je izgradnja mira unapređivanje odnosa – dakle iako je nošena pojedincima/kama, ona je zajednički poduhvat koji se postiže suradnjom.
I evo kako smo definirali misiju naše mirovne nagrade: ZAHVALA, PROSLAVA I POHVALA MIROTVORCIMA. Konkretno. Ne vrednovanje (ovo je dobro/bolje/najbolje) nego ZAHVALA jer je ona integralni element nenasilne, uključive odnosno dobre komunikacije. HVALA TI ZA… to je ono što pri uručivanju nagrade ili priznanja konkretno kažemo i tako pokažemo što nama znači ono što ti radiš i kako radiš.
Zatim PROSLAVA – zastati kako bismo proslavili jer su proslava, zabava i igra osnovne ljudske potrebe koje naporan rad, suočavanje s patnjom i vlastita ranjivost i izloženost potiskuju i guše.
A POHVALA se ne odnosi na mjerljive rezultate (kao što to do iscrpljenosti traže oni koji financiraju projekte) nego se odnosi na način kako, dok djelujemo, već pridonosimo ostvarenju vizije prema kojoj idemo (tako ja razumijevam poznatu maksimu ”mir je put”, a kao vjernici kršćanki to meni znači slijediti Krista koji je za sebe rekao da je put…).
Cilj nam je bio i da radeći tako, okupljanjem na zahvalu, proslavu i pohvalu pridonesemo društvenoj gratifikaciji za mirovni rad. Mislim da u tome uspijevamo.
Na kraju ovog teksta prilažem pjesmu ”Pohvala laganosti mirotvoraca” koja je posvećena Krunoslavu Sukiću, čovjeku čije ime nosi ova mirovna nagrada, jednom od osnivača Centra za mir, Osječanina čija se ostavština zrcali u etosu ove mirovne nagrade. Na hrvatskom jeziku napisao ju je Christof Ziemer, jedan od lidera nenasilnog otpora i rušenja komunističkog režima u Istočnoj Njemačkoj.
Način na koji je Krunoslav Sukić djelovao reprezentira javno malo poznate i priznate muškarce i žene koji su, unatoč ratu i u ratu te u zbunjujućim tranzicijskim vremenima, činili i čine sve što je njima moguće da kao društvo i politička zajednica nenasilnim metodama napredujemo prema pravednijem, demokratskom društvu – gdje će pojedinci i zajednica imati prostor za razvijanje svojih kreativnih potencijala, ali ne na štetu drugoga i bez straha od drugoga – nego da njegujući solidarnost i suradnju njegujemo, održavamo i unapređujemo mir.
Također, nije slučajno što je Nagrada prepoznatljivo osječka, jer je izrasla iz mirovnih nastojanja običnih ljudi, žena i muškaraca i mirovnog poduhvata kojim je završio Domovinski rat – mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja najuspješnija je mirovna UN-ova misija ikada, a provedena je unatoč destruktivnom ratu i teškim zločinima koje smo u ovom dijelu Hrvatske preživjeli. To ovoj mirovnoj nagradi daje vjerodostojnost.
No ugled koji je stekla u Hrvatskoj i regiji, pa i međunarodno, leži u bogatstvu izvrsnosti i posvećenosti njenih dobitnika i dobitnica. U ovih petnaest godina Nagradu je dobilo 28 laureta/laureatkinja (dominiraju žene); Priznanje je uručeno nositeljima/icama 34 inicijative; Priznanje KNJIGA GODINE dobili su autori/urednici za 22 knjige, a 16 škola dobile su titulu MIROTVORNA ŠKOLA.
Oni dolaze iz različitih zemljopisnih krajeva Hrvatske (14 županija) i iz različitih područja djelovanja – poslijeratne izgradnja mira i jačanja međuetničkog povjerenja u ratom razorenim zajednicama (Vukovar, Tenje, Drniš), prava civilnih žrtava rata, dijalog braniteljskih udruga i organizacija civilnoga društva oko procesa suočavanja s prošlošću, integracija romske zajednice, međureligijski dijalog, obrazovanje za mir, aktivizam za očuvanje javnog dobra, istraživačko novinarstvo, otpor nasilju u obitelji i nad ženama, akademski doprinos teoriji i praksi izgradnje mira…
Prisjećam se razgovora nas u Odboru Nagrade prvih godina – imali smo brigu oko toga što će se dogoditi kada podijelimo Nagrade veteranima mirotvorstva u Hrvatskoj. Tu brigu više nemamo. Ohrabreni smo. Svake godine pristiže nam 30-ak i više nominacija. Stasala je nova generacija koja radi ono što držimo temeljem – raditi za održivi, pravedni mir u mirnodopsko vrijeme. Da nas rat i autoritarni režim ne bi zaskočili.
I ove smo godine imali izuzetne laureate.
Glavna Nagrada uručena je dvjema izuzetnim ženama koje nas svojim djelovanjem ohrabruju. Mandi Prišing – za doprinos solidarnom i hrabrom građenju mira usred rata: građenju mostova preko crte bojišnice, preko podjela koju je rat unio među ljude, preko egzistencijalnih strahova i mržnje, a posebno za prijenos mirovnog rada na poslijeratne generacije mladih.
Branki Vierda – za hrabar, ustrajan, mirotvorno kreativan doprinos povezivanju, osnaživanju i zajedničkom djelovanju mladih iz Hrvatske i drugih postjugoslavenskih država koji ratnom i postratnom nasljeđu prilaze kao prilici za izgradnju mira, pomirenja, priznavanja odgovornosti i vlastitih pogrešaka, borbu protiv nacionalizma kao i jačanju uloge mladih u izgradnji demokratskog društva.
Priznanje za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava ”Krunoslav Sukić” 2023. dodijeljeno je Hrvatskoj udruzi za medijaciju – za dvadesetogodišnji, entuzijastičan, ustrajan, stručan i mirotvorno kreativan rad na širenju ideje i vizije medijacije. Zahvalni smo za sve one, a ima ih veliki broj, koji su u susretu s članicama i članovima HUM-a, s medijacijom, medijatorima i podukom o medijaciji osnaživani za promjenu perspektive i pogleda na svijet. Za svijet suradnje u kojemu sukob nije samo prijetnja nego i prilika da svima bude bolje i da postanu boljima.
Priznanje za KNJIGU GODINE 2022./2023. dodijeljeno je dvjema knjigama, autorima. Igoru Belešu – za antiratni roman “Listanje kupusa”, HENA COM, 2023. koja kroz glas djece iz Borova Naselja istražuje suštinu patnje, tuge i užasa rata. Izražava gubitak onoga što je u nevino doba odrastanja najvažnije: ljubav, škola, raspust i prijateljstvo. Prijateljstvo prije svega.
Radi Radovanoviću – za roman “Smeh pod vešalima”, Kruzak, 2022. koji kao historijski dokument i slika rata i srpskog društva, pruža uvid u ono što ljudi u Srbiji nisu željeli znati o ratu na Kosovu. U vrijeme eskalacije nasilja u drugim ratovima, knjiga postavlja važna pitanja o ratu i ratnim društvima.
Priznanje MIROTVORNA ŠKOLA 2023. dodijeljeno je učenicima i učiteljima dviju škola. Osnovnoj školi Gustava Krkleca u Zagrebu – za dugogodišnji angažman u odgojno-obrazovnoj podršci djeci izbjeglicama te njihovoj integraciji u školu i lokalnu zajednicu. Za pionirsko iskustvo i razvijanje dobre prakse integracije djece izbjeglica u škole, pokazujući da otvorenost za drugoga obogaćuje zajednicu.
Osnovna škola ”Petar Zrinski” u Čabru dobila je titulu MIROTVORNA ŠKOLA za pružanje jednakih šansi i prilika svim učenicima, unatoč tome što se nalaze u malom, od velikih gradova udaljenom mjestu. Škola je prepoznata zbog svoje predanosti razvoju sposobnosti, znanja i vještina učenika te poticanja suživota, prihvaćanja različitosti i mira.
VAŽNO: ova mirovna nagrada je i mjesto povezivanja! Iz obitelji laureata izrasla su različite inicijative. Spominjem dvije.
Dijaloški forum i Forum MIROTVORNA ŠKOLA
Dijaloški forum laureata pridonosi stvaranju prostora za društveni dijalog, koji, svi znamo koliko nedostaje – kao da bi bio na nekoj drugoj planeti. Laureati ulaze u dijalog o temi koja je iz perspektive mirovne strategije/politika relevantna u našem društvu, i šire, a mjesto je ili postaje mjesto prijepora.
Ove godine je tema bila vezana uz eskalaciju nasilja i rata Palestina/Izrael i kako se ovo prelijeva na podjele u društvu pa i unutar mirotvorno orijentiranih aktera civilnoga društva. Nakon otvorenog razgovora o razlikama u stavovima koji se ogledaju i u razlikama u načinu djelovanja laureati koji su bili spremni na dijalog su se odlučili na korak dalje. Ponoviti i produbiti razgovor i uključiti i druge.
Od 2017. godine djeluje Forum MIROTVORNA ŠKOLA koji povezuje škole koje njeguju mirotvorstvo, organizira edukacije i stručne skupove, a 2024. godine će, uz podršku MZO-a, organizirati I. učeničku smotru MIROTVORNA ŠKOLA.
No prvi i najvažniji korak dolazi od onih koji u svojim sredinama prepoznaju izvrsne i šalju nam nominacije. A onda veliki tim Nagrade ima inspiraciju i motivaciju da godinama na volonterskoj bazi radi da se ovaj jedan dan u godini može dogoditi, od fotografkinje, naše Jelene, prevoditelja, osječkih glazbenika preko direktorice Centra za mir, Natalije Havelke i cijelog ureda do dugogodišnjih članova i članica Ocjenjivačkog odbora, Gorana Božičevića, Otta Raffaija, Lore Vidović, Zorana Pusića i posebno, Franke Tomašić Sukić. Njezin glas u Odboru je i Krunin glas.
I to me na kraju teksta vraća na početak, na čovjeka i prijatelja čije ime nosi ova mirovna nagrada. Za njega mogu reći UBUNTU – ja jesam zato što ti jesi – mi (Nagrada) jesmo zato što ti jesi – zato što smo se susreli, zato što je Nagrada mjesto susreta i mjesto DIJALOGA.
Pjesmi inspiriranoj susretom s Krunom vraćam se i čitam je kao prepoznatljiva mjesta na kojima sam bila, ali i ZNAKOVE NA PUTU.
Dijelim je s vama s radošću.
Pohvala laganosti mirotvoraca
Za Krunu
Oni su spori, ne brzi,
oni su spori ali ne tromi,
ne lijeni, ne nemarni, ne slabi.
Oni su spori
ali od onog drugačijeg načina sporosti
koja se zove laganost.
Oni su lagani,
oni su laki ne teški,
oni su tihi, ne glasni,
oni su oprezni, ne nasrtljivi,
oni su spretni, ne nepokretni,
oni su krotki, ne nasilni.
Oni daju sebi vremena,
Oni razmisle prije nego odluče o nečemu.
Oni ne vole prebrze odgovore.
Ako oni govore, trebaju vremena,
ako druge govore, imaju vremena.
Oni znaju da stvari trebaju vremena
da mogu rasti.
Oni znaju da stvari ne mogu dozreti
ako i mi ne dozremo sami.
Oni vole pažljiv dijalog.
Oni idu svojim putem – lagano ali odlučno.
Oni ne mijenjaju stalno svoje mišljenje.
Oni mrze prazne riječi i slijepi aktivizam.
Oni ne vole projekte s kojim ljude prisile
na nešto što ne vole.
Oni ne rade odmah –
osim ako bilo ko ih treba odmah.
Ako oni rade, onda sa poštovanjem.
Njihov vodilja nije uspjeh nego savjest.
Oni dopuste da ih drugi zaustave
na njihovim zabunama ili greškama.
Slušanje je njima važnije nego suđenje.
Oni ne moraju se pozivati na svoje pravo,
ali ne mogu podnijeti ako drugi trpe nepravdu.
Oni радујu се с радоснима, и плачу с плачнима.
A ako je potrebno, isto tako oni znaju šutjeti
kao prijatelji Joba, koji sjedoše kraj njega na zemlju
i ostadoše tako sedam dana i sedam noći,
but they never said a mumbaling word, 2
jer vidješe da je velika njegova bol. 3
Ako oni vjeruju u Bogu
onda oni ne traže boga
u vihoru ili u potresu ili u ognju,
nađu ga u šapatu laganog i blagog lahora. 4
Ili kao što je rekao nepoznati rabin,
da, kada Mesija dolazi, on neće promijeniti svijet silom,
nego će pomaknuti ga samo malo na pravo mjesto. 5
Takav način je i laganost mirotvoraca.
Christof Ziemer 6
Mirotvorci i mirotvorke hvala, iz milja i zafrkancije neki nas zovu MIROTVOROVI, značite, ma vi ste mainstream života.
________________________________
[1] Rim 12, 15 (превео Byk Караџић).
2 Negro Spiritual (u originalu stoji ”he” za Isusa).
3 Job 2,13 (preveo Antun Sović).
4 1 Kr 19,11sl (preveo Antun Sović).
5 Walter Benjamin, Esej o Kafki.
6 Christof Ziemer je jedan od lidera nenasilnog otpora i rušenja komunističkog režima u Istočnoj Njemačkoj.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.