autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

2 plus 2 je 5

AUTOR: Zdravko Zima / 13.12.2013.

Osim što je verificirao duboke antagonizme u našem nacionalnom korpusu, referendum o braku pokazao je da su ljudska prava zajamčena samo na papiru. A papir gori, u stvarnosti, u fašistoidnim razdobljima planetarne povijesti, ali i u mašti, kao što je to slučaj u ”Fahrenheitu 451”. Bradburyjev roman, objavljen prvi put prije 60 godina, slika je totalitarno ustrojenog društva čiji se stanovnici hrane televizijskim smećem. U tako projiciranom svijetu, koji više nije fikcija, nego opipljiva stvarnost, knjige su suvišne i strogo zabranjene, a da bi se tom korovu stalo na kraj, angažirane su satnije vatrogasaca koje brišu svaki trag onoga što je ostalo od Gutenbergove prašume.

 

Početkom devedesetih godina 20. stoljeća, funkcije vatrogasaca u našoj domaji prihvatila se jedna vrsta domoljuba i domoljupki, čisteći gradske i lokalne biblioteke od knjiga nepoćudnog sadržaja. Zahvaljujući učinkovitim hrvatskim deterdžentima i talibanskoj ustrajnosti njihovih korisnika, knjige pisane ekavicom i ćirilicom su adaktirane, reciklirane i eutanazirane. U toj higijenskoj raboti sudjelovali su visoki državni dužnosnici, ali isto tako anonimne knjižničarke i manje anonimne ravnateljice. Rezultati su bili impresivni, jer je na taj način zbrisano oko 2, 8 milijuna naslova.

 

Posrijedi je klasični bibliocid kakvim se u posljednjih pola stoljeća ne može pohvaliti nijedna europska država, pa ako smo po stopi ekonomskog rasta na dnu, eto makar jednog indikatora kojim stršimo nad elitnim članicama Unije. Svjetski dan ljudskih prava koji se obilježava 10. prosinca, bio je prilika da se podsjetimo kako se ta prava tretiraju u našoj zemlji, to više što taj dan koincidira s datumom smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Nije teško pretpostaviti da su peticiju potpisali oni hrvatski pisci koji se i inače zalažu za permanentno razmicanje granica slobode, a koje jedan dio konzervativne javnosti tretira kao renegate, krsteći ih repertoarom pridjeva koji su svojstveni totalitarnom mentalitetu

 

Od kolektivnog zanosa, izazvanog činjenicom da su dobili samostalnu državu, Hrvati su prošli vrletan put na kojem su stare zablude zamijenjene novim i na kojem je sloboda nerijetko shvaćana kao plemenski i etnički strogo zadana kategorija.

 

Nakon spaljivanja inorodnih knjiga, a onda i inorodnih sela, referendum o braku pokazao je da s ljudskim pravima ne stojimo najbolje i da pozivanje na zakonske odredbe nerijetko služi kao dimna zavjesa kojom se prikriva stvarno stanje. Ne slučajno, na Svjetski dan ljudskih prava obnarodovana je peticija ”Pisci protiv masovnog nadzora” koju je podržalo gotovo 600 pisaca iz 83 zemlje. O razmjerima akcije svjedoči podatak da su peticiju potpisali  Günter Grass, J. M. Coetzee, Elfriede Jelinek, Orhan Pamuk, Tomas Tranströmer, Umberto Eco, Margaret Atwood, Don DeLillo, Peter Sloterdijk, Arundhati Roy, Julian Barnes, Tariq Ali, Javier Marais, Amos Oz, Ian MacEwan, Juli Zeh (jedna od inicijatorica akcije) i mnogi drugi.

 

Peticiju su također podržali, odnosno potpisom ovjerili autori iz Hrvatske te drugih zemalja iz regije, kako u nedostatku odgovarajućeg naziva, ili u strahu od pojmova kao što su Balkan i Jugoslavija, tepamo jugoistočnoj periferiji Staroga kontinenta. Naravno, nije teško pretpostaviti da su peticiju potpisali oni hrvatski pisci koji se i inače zalažu za permanentno razmicanje granica slobode, a koje jedan dio konzervativne javnosti tretira kao renegate, krsteći ih repertoarom pridjeva koji su svojstveni totalitarnom mentalitetu.

 

Upozoravajući da se sustavnim zloupotrebljavanjem digitalne tehnike uskraćuju ljudske slobode, peticijom se apelira na Ujedinjene nacije i sve vlade da stanu u obranu privatnosti. Bojim se da protuzakonito manipuliranje kompjutorima, zbog čega su pisci stvorili novu Internacionalu, nije prvi, a bogme ni zadnji put da se blagodati tehnološkog napretka pretvaraju u bumerang, služeći kao perfidan, ali ne manje opasan oblik porobljavanja. Oswald Spengler je tvrdio da nekadašnju religiju supstituira tehnika (koja ukida rad i zabavlja!), a zaokupljen pitanjem o smislu bitka (Sinn des Seins), njegov sunarodnjak Martin Heidegger zaključio je da moderna tehnika znači krajnju točku zaborava bitka koja je karakteristična za razdoblje svjetske noći, imenovano i kao ”oskudno vrijeme”.

Gledati i biti gledan, kud ćeš veće sreće! Doduše, u uvjetima tobožnje borbe za opću dobrobit, ta parola zahtijeva stanovitu korekciju: gledati i bili gladan!

 

Od peticije koja je ujedinila spisateljsku elitu iz gotovo cijelog svijeta, put logično vodi prema protagonistima antiutopijske književnosti. Čije su prognoze bile najtočnije i najdalekovidnije? U već citiranome romanu ”Fahrenheit 451” Bradbury je oslikao društvo militantnog pragmatizma čiji se pripadnici, vođeni medijskim napastima i jeftinim užicima, svojevoljno zatvaraju u totalitarnu kulu, u Huxleyjevu ”Vrlom novom svijetu” embrijima se u inkubatorima ucjepljuje onoliko inteligencije koliko propisuje planetarna vlada, a u Orwellovoj ”1984” zajednicom upravlja Veliki brat, toliko užasniji, koliko je sveprisutan i koliko naizgled i ne postoji.

 

A parola ”sloboda je ropstvo”, nije li to slogan koji se iz skrivenih zakutaka orwellovske mašte preselio u gorku, rukom opipljivu svakodnevicu? Stječe se dojam da su pisci najegzaktniji kad se potpuno prepuste mašti! Ali ono o čemu svjedoči Bradbury, što je mučilo Huxleyja i Orwella i što provocira potpisnike peticije, daleko je od naivne fantazmagorije. To je stvarnost  u koju nas je kapitalizam sa svojom ozakonjenom pohlepom, sa stambenim kreditima i kreditima za školovanje djece, sa svojom korporativnom logikom i korporativnim reklamama zagnjurio preko glave.

 

Onom što se događa ne treba se pretjerano čuditi. Ne samo zbog Edwarda Snowdena, koji je kao insider optužio američke tajne službe, dokazujući da su Sjedinjene Države deklarativno najslobodnija zemlja, iako im titulu svjetskog policajca broj 1 teško itko može oduzeti.

Ondje gdje nema znanja, nema ni istine, pa nije teško pretpostaviti da će se predstavnici svih mogućih država i vlada upoznati s peticijom, da će kurtoazno podržati pisce, izjavljujući za javnost jedno i mrmljajući u sebi drugo, uvjereni kako je u tim navudrenim glavama mašta ipak jača od stvarnosti

 

Televizijski program Big Brother, s grupom međusobno nepoznatih individua koje sretno prihvaćaju danonoćnu kontrolu, kao ovce koje jure za svojim pastirom,  tek su derivat fiktivne slobodoljubivosti kreirane po logici nakaradno krojenog humanizma. Gledati i biti gledan, kud ćeš veće sreće. Doduše, u uvjetima tobožnje borbe za opću dobrobit, ta parola zahtijeva stanovitu korekciju: gledati i bili gladan! Nisam moralist, ali i idiotizam celebrity kulture ne forsira se samo radi zabave.

 

Osim titranja na najjeftinije note, uživljavajući se u biografije slavnih ličnosti, konzument zaboravlja na svoju neslavnu sudbinu, otupljujući instinkte i pretvarajući se u krpu kojom maše svaki totalitarni režim. Takav oblik manipulacije Benjamin DeMott definirao je kao ”politiku otpadaka” (junk politics). Simptomi totalitarizma nude se na svakom koraku. U stalnom porastu nepismenosti, ne samo među Hrvatima, u egzaktno provedenom istraživanju koje je pokazalo da je 65-godišnji Amerikanac 9 godina proveo pred ekranom, u gubitku suosjećajnosti, u zastrašujućim dimenzijama nasilja i suspenziji kritike zatamnjene optimističkim prividom i pomno razvijenim sustavom razbibrige.

 

Posljedice digitalne revolucije su nestanak kulture, deficit pouzdanih informacija i gubitak istine. Lako je da to tvrdi neki skeptik iz poslovično konzervativnog Balkana; takvo stajalište zastupa Andrew Keen, engleski kunsthistoričar i politolog koji je godinama radio u Silicijskoj dolini. Sluteći kakve se opačine kriju u zlorabljenju kompjutorske škatulje, Dražen Katunarić je u naslovu svoje knjige feljtona i putopisnih tekstova upotrijebio kovanicu infernet. Ondje gdje nema znanja, nema ni istine, pa nije teško pretpostaviti da će se predstavnici svih mogućih država i vlada upoznati s peticijom, da će kurtoazno podržati slavne i manje slavne pisce, izjavljujući za javnost jedno i mrmljajući u sebi drugo, uvjereni kako je u tim navudrenim glavama mašta ipak jača od stvarnosti.

 

U Orwellovoj ”1984” Veliki brat nastoji dokazati da 2 plus 2 iznosi 5, što manje proizlazi iz matematičkog neznanja, a više iz želje da se laž promovira u službenu istinu. Nije li se brojčanom ujdurmom poslužio i metropolit splitsko-dalmatinski Marin Barišić, obrazlažući svoju tezu u povodu referendumskog pitanja o definiciji braka? Ni matematika nije što je nekoć bila. Ni škole, ni popovi isto tako. Adorno je u svoje vrijeme objavio esej ”Obrazovanje poslije Auschwitza”, važan zbog toga što u njemu objašnjava da korupcija i perfidnost koji su omogućili holokaust persistiraju i dalje. Dok je tako kako tvrdi Adorno, mogućnost ponavljanja najgorih scenarija nije samo pitanje paranoje. I onda ima takvih koji se čude da nam Veliki brat zuri u krevet i kompjutorski zaslon?

Još tekstova ovog autora:

     Rat kao autoimuna bolest
     Važno je da ste zdravi
     Vonj korupcije
     Blagdan à la Kuzmič
     Slon u staklani
     Roman rijeka o Dunavu
     Sram će spasiti Hrvatsku
     Kratka povijest poniženja
     I ministar čini što hoće
     Tiho puzajući fašizam

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija