autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

30 godina od ubojstva mirotražitelja Josipa Reihl-Kira

AUTOR: Vesna Teršelič / 01.07.2021.

Josip Riehl-Kir
Foto: Wikipedia

U četvrtak 1. srpnja, na tridesetu godišnjicu pogibije načelnika Osječko-baranjske policijske uprave Josipa Reihl-Kira na njegov su grob u Đakovu vijence položiti sadašnji načelnik Osječko-baranjske policijske uprave i njegov nekadašnji kolega Ladislav Bece, vijećnica Katarina Kruhonja u ime Grada Osijeka, Natalija Havelka i Veselinka Kastratović, u ime Centra za mir, nenasilje i ljudska prava i Documente – Centra za suočavanje za prošlošću, u prisutnosti Jadranke Reihl-Kir.

Dok su se ostali naoružavali za rat, kao načelnik Policijske uprave nenaoružan je uklanjao barikade. U lipnju 1991. obratio se sjednici Skupštine Osijeka riječima “Dok sam ja načelnik Osječko-baranjske policijske uprave rata između Srba i Hrvata na ovom području neće biti”.

Već se imao razloga bojati za vlastitu sigurnost. Na to je upozoravao svoje nadređene, te je tražio da bude premješten u Zagreb.

Ostavši sama, Jadranka Reihl-Kir se 19 godina borila da sudskim putem dođe do istine o ubojstvu. Dan nakon ubojstva, Josip Boljkovac, koji je Reihl-Kiru bio odobrio premještaj, smijenjen je s mjesta ministra unutarnjih poslova

Umjesto prema Zagrebu, 1. srpnja krenuo je prema Tenji, na pregovore s pobunjenim Srbima u selu. Na povratku, na kontrolnom punktu hrvatske policije u Tenji prema Osijeku, Josip Reihl-Kir je ubijen. Počinitelj Antun Gudelj bio je pripadnik rezervnog sastava policije, podređen Reihl-Kiru, u kojeg je ispalio 16 metaka iz kalašnjikova koji je upravo od njega bio primio na korištenje. S načelnikom policije u autu su bili lokalni dužnosnici Goran Zobundžija, Milan Knežević, te jedini preživjeli, Mirko Tubić.

Ostavši sama, Jadranka Reihl-Kir se 19 godina borila da sudskim putem dođe do istine o ubojstvu. Dan nakon ubojstva, Josip Boljkovac, koji je Reihl-Kiru bio odobrio premještaj, smijenjen je s mjesta ministra unutarnjih poslova.

Pobjegavši iz zemlje, počinitelj je 1994. godine u odsutnosti osuđen, te dvije godine kasnije pomilovan. Nakon izručenja Hrvatskoj, Antun Gudelj je 2008. godine ponovno osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 20 godina. Vrhovni sud je 2009. godine potvrdio prvostupanjsku presudu.

Iako su svjedoci, među kojima i Josip Boljkovac (koji je naveo kako je siguran da je Josip Reihl-Kir ubijen jer nije bio za ratnu opciju nego za mirno rješavanje krize), spominjali Branimira Glavaša i Vladimira Šeksa kao moguće nalogodavce ubojstva, a Jadranka Reihl-Kir je tražila proširenje istrage i na njih, pravosudne institucije nisu poduzele ništa kako bi se došlo do naručitelja ubojstva mladog čovjeka koji se zalagao za mir.

Za Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Važni amandmani na Zakon o civilnim stradalnicima iz DR
• Milan Levar – čovjek koji nije želio šutjeti
• Posljednji pozdrav Mirjani Galo (1955. – 2025.)
• 33 godine otkako je JNA granatirala Stari grad
• Poboljšati Zakon o pravima civilnih žrtava rata
• Hrvatska država faktički stoji iza počinitelja zločina
• Otvoreno pismo u povodu povlačenja udžbenika povijesti
• Poštujemo li doista žrtvu Vukovara?
• Nedovoljno cijenjene količina patnje i okrutnost prema žrtvama
• Apel u povodu godišnjice početka Drugog svjetskog rata

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: ODJECI
Oznake: Branimir Glavaš, Jadranka Reihl-Kir, Josip Reihl-Kir, Katarina Kruhonja, Ladislav Bece, Natalija Havelka, Odjeci, Tenja, Veselinka Kastratović, Vesna Teršelič, Vladimir Šeks

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".