autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Zasjeda Hrvatska biskupska konferencija

AUTOR: Autograf / 17.10.2013.

Redovito plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 47. u nizu, počelo je 16. listopada u zgradi HBK u Zagrebu.

Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić citira Naputak o molitvama (2000.) Kongregacije za nauk vjere, kojim se upozorava da “voditelji molitvenih susreta izbjegavaju svaki oblik teatralnosti i senzacionalizma”, a biskupima nalaže neka bdiju i odlučno reagiraju kada su posrijedi zloporabe i odstupanja od liturgijskih i drugih crkvenih norma i propisa.

Kršćanstvu, rekao je, ne trebaju “duhovnici koji vežu duše na sebe i praktički ih zarobljavaju”, nego “istinski pastiri koji su vjerni Crkvi i koji dijele sudbinu siromaha”.

Puljić je podsjetio da su prihvaćene smjernice za postupanje u slučajevima spolnoga zlostavljanja maloljetnika. Smjernice kao pomoć u traženju istine i pravde, kažnjavanju počinitelja te liječenju nanesenih rana, vidljivi su znak brige koju Crkva pokazuje prema žrtvama svakoga oblika nasilja i iskorištavanja.

Vezano za prijedlog nacrta Obiteljskoga zakona, Vijeće HBK za život i obitelj pripremilo je osvrt na nacrt zakona kao doprinos javnoj raspravi, o čemu će biti riječi i na ovom zasjedanju.

Najavljujući teme plenarnoga zasjedanja, nadbiskup Puljić rekao je da će porečki i pulski biskup Dražen Kutleša dati osvrt na beatifikaciju blaženoga Miroslava Bulešića. Uz redovita izvješća komisija, vijeća i odbora te izvješća sa zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija u Bratislavi, biskupi će čuti što Vijeće za život i obitelj planira vezano za Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. Papa u miru Benedikt XVI. objavio je Motu proprio “Intima Ecclesiae Natura” (11. studenoga 2012.), u kojemu je dao smjernice za karitativno djelovanje Crkve, a koji je preveden na hrvatski i bit će predstavljen na ovom zasjedanju. Silno područje suvremenih potrebnika je periferija, kamo papa Franjo šalje Crkvu da bi bila blizu ljudima.

Na plenumu će biti predstavljene i opće odredbe HBK o katoličkim školama u RH. Bit će riječi o nekim pitanjima vezanima za funkcioniranje vjeronauka u školama. Budući da je HBK pokrovitelj Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, biskupi će biti izviješteni i o radu te visokoškolske crkvene ustanove.

Komentirajući kako suvremeni svijet u kojemu živimo ima često naznake “laicizma i netrpeljiva sekularizma” koji u Crkvi ne vidi “partnera i suradnika”, nego suparnika, mons. Puljić poručio je da to nikako ne znači da Crkva nema prostora u demokratskim okvirima izraziti svoj stav, mišljenje i naučavanje. “Iskustvo totalitarnih režima, od kojih su u dvadesetom stoljeću patili mnogi narodi i zemlje ovoga starog kontinenta, potiče vjernike da u novim okolnostima slobode i demokracije ne budu ponovno ‘Crkva šutnje’. Zato se Crkva uključuju u raspravu; ne da bi branila povlastice ili svoj prostor u društvu, nego da se zauzima za zajedničko dobro pojedinca i naroda”, objasnio je nadbiskup Puljić. Najavio je da će na zasjedanju biti riječi i o Hrvatskoj inozemnoj pastvi, o Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, o nacrtu i temeljnim propisima za formaciju trajnih đakona, o žrtvama II. svjetskog rata i poraća, s posebnim naglaskom na onima koji poput blaženoga Miroslava Bulešića uživaju “glas svetosti” (fama sanctitatis).

Konferencija za novinare o zaključcima i radu na ovom zasjedanju najavljena je za 18. listopada u 11 sati.

Još tekstova ovog autora: