autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Izviješće razveselilo Vladu, svi ostali nezadovoljni

AUTOR: Marijana Matković / 30.10.2013.

Hrvatska je u izvješću ”Doing Business” Svjetske banke o uvjetima poslovanja ove godine skliznula s 84. na 89. mjesto. Dok Vlada ističe postignuti napredak u pet područja, oporbu ne iznenađuje pad, a HUP traži odlučnije reforme, izvijestila je u utorak Hina s poslovnog skupa Hrvatskih izvoznika, u čijem su radu sudjelovali i potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Slavko Linić.

U utorak je Svjetska banka predstavila izvješće ”Doing Business 2014: Razumijevanje propisa za male i srednje poduzetnike”, koje prati napore država u jačanju pravnih institucija te smanjenju složenosti i troškova regulatornih procesa. U njemu se analiziraju propisi koji se primjenjuju na tvrtke u deset područja poslovne regulative. Hrvatska je ove godine na 89. mjestu među 189 zemalja svijeta, a u lanjskome je izvješću bila 84. među 185 zemalja. No, u izvješću se navodi i da smo po ukupnom broju bodova u pet od deset područja napredovali za 0,9 bodova te da je ovogodišnji pad nešto blaži nego što se čini jer su na listu dodane četiri zemlje.

Izvješće pokazuje da smo bolji u pet područja i da je riječ o napretku ”većem nego u bilo kojoj drugoj godini od 2007. naovamo”. Ističu se reforme u pokretanju poslovanja, plaćanju poreza, međunarodnom trgovanju, izvršenju ugovora i rješavanju nelikvidnosti. Najveći pad bilježimo pak u segmentu oko kojega se najviše trudimo: u području zaštite ulagača. S lanjskoga 139. tu smo pali na 157. mjesto. Po izdavanju građevinskih dozvola Hrvatska je pala sa 143. na 152. mjesto, a u dostupnosti električne energije skliznula je s 56. na 60. mjesto. Po uknjižbi imovine pali smo sa 104. na 106. mjesto, a po dostupnosti kredita s 40. na 42. mjesto.

Naravno, u Vladi su odmah prepoznali i iskoristili sve pozitivne točke izvješća i mudro – preskočili negativno. Tako potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić ističe da je ključna poruka to da je Hrvatska ostvarila napredak veći nego u prethodnih pet godina. Ministar financija Slavko Linić smatra pak kako je izvješće pokazalo da Hrvatska u segmentu za koji je mjerodavno Ministarstvo financija – od porezne politike i naplate do urednosti na tržištima – ima visok rang, što znači da Ministarstvo financija čini sve da taj rejting bude bolji.

Istodobno Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nije zadovoljna pomacima. U HUP-u ističu kako je ukupna gospodarska situacija u zemlji vrlo loša, a u uvjetima poslovanja i ulagačkoj klimi nema osjetnih poboljšanja. “Za osjetnije pomake i izlazak iz krize potrebne su nam hrabrije, odlučnije, dublje i sveobuhvatnije reforme usmjerene prije svega prema gospodarskom oporavku i poticanju rasta, što mora biti apsolutni prioritet u radu Vlade”, poručuju iz HUP-a. Vrlo su slične i ocjene nezavisnih stručnjaka.

Da je zadovoljstvo, zapravo, na vrlo tankim nogama (i vrlo tankom pomaku u pet resora koji se mjere), pokazala je i ocjena ministra Linića o tome kako Hrvatska mora provesti duboke rezove ”jer ako to ne učinimo, na to će nas natjerati Europska komisija”. Nažalost, ovo je još jedna u nizu prijetnji koje iz Vlade slušamo gotovo od početka mandata, pri čemu sama Vlada zapravo još nije predstavila ni konkretan plan mjera za smanjenje deficita ni rokove za njihovu provedbu. Umjesto toga javnosti se šalju zbunjujuće poruke pa tako jedan dan slušamo o potrebi rezanja rashoda u pojedinim resorima, a već drugi da prostora za rezanje na rashodovnoj strani proračuna nema.Jedan dan čujemo da su sve opcije otvorene, pa tako i rast PDV-a ili uvođenje poreza na nekretnine, drugi se dan te ideje odbacuju.

Od početka mandata Vlada kao da se bori sama sa sobom isplati li se ući u reforme ili ne (iz čisto pragmatičnih političkih razloga), pri čemu kao alibi iskorištava građane, koji su zapravo od nje očekivali upravo ozbiljne reforme. Tako smo došli i do polovice mandata a da ključne reforme nisu ni započete, čime se samo odgađa snažniji iskorak iz recesije.

Još tekstova ovog autora: