Godina pontifikata pape Leona XIV. – Lav zna pokazati zube

Prva godina pontifikata pape Lava XIV. (izabran je 8. svibnja 2025., a inauguriran 18. svibnja 2025.) u znaku je Svete godine. Što u Katoličkoj Crkvi znači Sveta godina? Kao i šabatna godina u židovstvu, predstavlja sređivanje svih neurednosti, otklanjanje uzroka za sukobe, pomirbu te intenzivno iskustvo milosti i nade za cijelu Crkvu.

Smatram da možemo uspostaviti vezu između Šabata i Svete godine. Crkva i cijeli svijet su preplavljeni krizama, ratovima i sukobima. U ovom globaliziranom svijetu već traje treći svjetski rat, a žrtve su u pravilu najsiromašniji stanovnici našeg planeta koje se bezdušno izrabljuje i ostavlja gladnima. U ovoj Svetoj godini potrebno je hodočašće nade kako bismo svojom vjerom i dobrotom učinili nešto konkretno protiv ovog zla, a nesumnjivo je da bi svima trebao biti mir kao lajtmotiv.

Prije godine dana novoizabrani papa Lav XIV. djelovao je suzdržan, skoro pa pomalo nervozan. Otada su on i njegovo obavljanje službe poprimili jasan profil. Od početka se moglo očekivati da će mir i njegovo očuvanje biti zvijezda vodilja, a unazad nekoliko mjeseci ponovno uspostavljanje mira postalo je jezgro pontifikata pape Lava XIV. Očuvanju miru posvećeni su njegovi sadašnji susreti i audijencije, ali Sveti Otac sada pokazuje da ne zazire od jasne konfrontacije s onima koji mir ugrožavaju.

Kad je prvi put nastupio na lođi bazilike svetog Petra, svoju je poruku svijetu započeo pozdravom ”Mir sa svima vama”. Papa Lav XIV. želi biti mirovni posrednik za mir koji slijedi uslijed razoružanja. Stalo mu je do toga da se njegovo zalaganje za mir – protiv ratova, za nenasilje – čuje po svijetu, ali isto tako se trudi premostiti produbljenje prepreka između konzervativnih i progresivnih strujanja unutar Crkve i približiti kršćane raznih denominacija u interesu jedinstvenog duha i jedinstvene poruke.

Graditi mostove važno mu je za Crkvu unutra i za uvjerljiv nastup Crkve prema svjetskoj javnosti kojoj će propovijedati mir kroz nenasilje i zalagati se kao glas marginaliziranih. Iako je, kako je primijećeno, na početku djelovao suzdržan, čak bojažljiv, ipak se oslobodio i samouvjereno se obraća svjetskim moćnicima koji se smatraju nedodirljivima.

Današnja narav sukoba i ratova iziskuje prisutnost mirovnih posrednika osobno i njihovih međusobnih susreta. Prvo putovanje pape Lava XIV. bilo je organizirano u Tursku kako bi sudjelovao u proslavama povodom 1700 godišnjice Nicejskog sabora, dok su Libanon i Beirut, nekoć Pariz Istoka, razderani sukobima između kršćana i muslimana te muslimana unutar svoje vjerske zajednice.

Sugovornici Papu doživljavaju kao budnog i pozornog slušatelja, koji najprije pita, a tek potom progovara. Suočavati se sa svjetovnom moći koja se pojavljuje u posve brutalnoj nepatvorenosti, izgleda da će i za bližu budućnost biti jedna od konstanti papinog pontifikata. Već se sučeljavao s njom kada je imenovao biskupima za SAD dvojicu kandidata imigranata iz Latinske Amerike.

Jedan od njih je svećenik koji je nelegalno 1990. godine iz San Salvadora, zbog ondašnjih krvavih sukoba, stigao u SAD. On će biti biskup u Zapadnoj Virdžiniji (biskupija Wheeling-Charleston), u jednoj od republikanskih tvrđava u kojoj su katolici manjina među 1,8 milijuna stanovnika. Mnogi su tamošnji radnici izgubili svoja radna mjesta zbog smanjivanja kopanja ugljena, no ipak je 70-ak posto stanovništva u ovoj saveznoj državi 2024. godine podržalo Donalda Trumpa.

Drugi je kandidat rodom iz Kolumbije, a do svojeg imenovanja bio je generalni vikar u saveznoj državi Teksas. Bit će posvećen za biskupa u Laredu (Teksas). Imenovani ukazuju na novu geopolitičku ulogu što će Sveta Stolica igrati u pontifikatu pape Roberta Francisa Prevosta, Lava XIV. graditelja mostova između religija i kultura.

Na prvom putovanju u inozemstvu ove godine, u travnju, Papa je jasno isticao predstavnicima medija da prihvaća izazov koji mu je tijekom prve godine njegovog pontifikata priredio Donald Trump, no nije izazvao dojam da će se dati zastrašiti. No ne samo to.

Javna svađa koju je Trump nametao svojim nekvalificiranim napadima, pomogla je Papi izoštriti njegov profil – nakon što je tijekom cijele 2025. godine postupao dosta, čak previše suzdržano (oprezan?), pa je intervenirao u neke crkvene poteze, bavio se više vanjsko vidljivim zahvatima. Sve u svemu ostavio je dojam da će se imidž Crkve više okrenuti tradicionalnoj pojavnosti. Čak je i prvo putovanje u Tursku, prigodom godišnjice Nicejskog sabora, planirao još njegov prethodnik. Sada se nešto promijenilo. ”Konačno je Lav pokazao svoje zubi”, kazali su njemački mediji.

Njegovo putovanje vodilo ga je kroz Sjevernu Afriku, kretao se tragovima svojeg učitelja, svetog Augustina, učitelja i zaštitnika papine redovničke zajednice. Insideri šapću da Papa neće otići u posjet Sjedinjenim Američkim Država, sve dok vlada Trump. Trumpov poziv na proslavu povodom 250. godišnjice osnivanja SAD-a Papa je naprosto primio i odložio.

Dakle, oni koje papa Lav XIV. posjeti, izabrani su, između ostalog i zbog svog državnog vodstva. Papini mirovni apeli nisu upućivani – kao što su to učinili prijašnji pape – baš svima bez iznimke. Naprotiv, on zna upućivati, makar neizravno, jasnu kritiku određenim državnicima. Na početku nije ih spomenuo izrekom, ali i to se mijenja. Trumpove prijetnje upućene Iranu, Papa je ocijenio zaista neprihvatljivim.

Nije bilo teško pogoditi na koga je Papa ”ciljao” svojom uskrsnom porukom. ”Gotovo je sa samoobogotvorenjem, dosta je idolopoklonstvu novcima i bogatstvu, gotovo je s paradiranjem s vlašću…”, kazao je Papa. Trump je shvatio i reagirao s nečuvenom tiradom protiv pape Lava XIV. Papa je bio jasan kazavši da se ne boji Trumpa.

Nekoliko dana kasnije, nakon što je udijelio Trumpu novu packu, okomio se na patnje u svijetu, koje stvara šačica tirana. Sada se zna – Papa će biti taj koji će, dok međunarodni mediji i Trumpove ulizice šute, predsjednika SAD-a zasuti konkretnim kontra argumentima.

Nitko se ne nada skorašnjem detantu u odnosima Washington – Rim, Sveta Stolica. Iako je Papa kasnije relativizirao oštrinu svojih riječi – da nije zainteresiran za ulogu ”anti-Trumpa”, on kao Kristov namjesnik na Zemlji, svoju ulogu vidi u širom kontekstu, u globalnim dimenzijama. I ne štedi oštre riječi ni za druge državnike.

Tijekom posjeta Kamerunu pozvao je vladu da iskorijeni korupciju i odupre se ”hirovima bogatih i moćnih”, u snažnom govoru održanom u nazočnosti predsjednika Paula Biye, koji zemlju vodi od 1982. godine. Predsjedniku Kameruna ukazao je na odgovornost za svijet, a poglavito za državnike i za državne strukture naglasivši da su promjene naprosto nužne. To se odnosi i na međunarodne koncerne, koji u Africi izrabljuju prirodne resurse.

Ovdje Papa ističe ulogu graditelja mostova, koji povezuje državnu odgovornost ne samo za mir, nego i za suzbijanje siromaštva i izrabljivanje čovjeka. Papi je stalo do pravednih odnosa, i međuljudskih i međunarodnih, a traži nove putove za svijet, koji je na daleke staze postao iskrivljenom slikom Božjeg stvorenja.

Sada se jasnije vidi profil pape Lava XIV., njegova težnja da očuva sve ono što je učinjeno dobro u prethodnom pontifikatu i u svim prijašnjima. ”Sve propitkivati, dobro zadržite”, pismo svetog Pavla kršćanskoj zajednici u Solunu (5, 21) – nije slučajno geslo za Crkvu u Svetoj 2025. godini.

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Prva godišnjica smrti pape Franje – nasljeđe za budućnost
    •  Otpor redovnica crkvenim vlastima iz drugog kuta gledanja
    •  Pravednost, a ne pomirba s nepravednostima
    •  San i čežnja – Čvrsta ruka i diktator
    •  Katolička stranka je najavljena kao objava rata demokratima
    •  Zavijati s vukovima 
    •  Nadbiskup Kutleša ne razumije nakane ''klečavaca''
    •  Više nego opravdana peticija Sanje Sarnavke
    •  Crkveno učiteljstvo protiv marijanske narodne pobožnosti
    •  Moramo se pobuniti protiv struktura nepravednosti

> Svi tekstovi ovog autora