autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Uvod u Feral Tribune (3)

AUTOR: Boris Pavelić / 23.02.2015.

Slijedeći univerzalna, kozmopolitska načela na kojima se zasniva novinarstvo u slobodnom svijetu, pisci ”Ferala” djelovali su kao mnogo iskreniji rodoljubi od niza onih kojima su puna usta patriotskih fraza. Tako je žiri nagrade tjednika ”Danas” u veljači 1992. objasnio dodjelu priznanja ”Feralu” za 1991. godinu.

”Slobodna Dalmacija” Joška Kulušića ”Feralu” je ipak sigurno utočište. Dnevnik razotkriva ratno naličje Splita: Nikola Visković upozorava na mučenja u Lori, Zvonimir Krstulović na ubojstvo srpskog para u Žrnovnici, Viktor Ivančić na gradsko nasilje. Otkriveni su i drugi zločini: likvidacija obitelji Zec, nestanci Srba u Gospiću, Drago Hedl piše o nasilju u Osijeku…

Najtežu ratnu godinu njih su trojica, zajedno sa Zvonom Krstulovićem, Željkom Maganjićem i još nekima, proveli na ratištima, ispisujući dojmljiv, do danas neprepoznat ratnoreporterski opus. Od Slavonije do Dalmacije opisali su što su vidjeli, bez uljepšavanja i opravdavanja, ne prikazujući ratnu patnju lakšom ni potrebnijom nego jest.

U tim tekstovima, čovjek koji je morao pobjeći iz Aljmaša, a u Dalju ostaviti sina policajca, nije ponosni Hrvat koji dostojanstveno žrtvuje sina, nego očajni i uplašeni otac ogorčen i na taj idiotski rat, i na svoju bešćutnu vladu. Za ratne reportere ”Slobodne Dalmacije” rat je prokletstvo, ma koliko bio borba za slobodu.

No takvo stajalište košta: ”Odjednom izbijaju razlike, čak i u najužem krugu. Kreću sumnje: pa je li to baš tako kako vi pišete; svi drugi kažu jedno, vi tvrdite drugo… Toga je bilo sve više i više, i odjednom shvaćaš da se začinje društvo bez javnosti. Slično je bilo i ranije, kad sam se u Beogradu razišao s prijateljima s kojima sam do jučer išao na koncerte ‘Ekatarine velike’, a danas mi egzaltirano pripovijedaju o Miloševiću kao spasitelju srpstva” – svjedoči Boris Dežulović.

Kasnije, zaposlenici ”Slobodne Dalmacije” odlikovani su spomenicama domovinskog rata – ”feralovci”, međutim, nisu. Kada je to čuo njihov ratni drug Željko Maganjić, svoju je spomenicu odbio primiti.

”Slobodna Dalmacija” Joška Kulušića ”Feralu” je ipak sigurno utočište. Dnevnik razotkriva ratno naličje Splita: Nikola Visković upozorava na mučenja u Lori, Zvonimir Krstulović na ubojstvo srpskog para u Žrnovnici, Viktor Ivančić na gradsko nasilje. Otkriveni su i drugi zločini: likvidacija obitelji Zec, nestanci Srba u Gospiću, Drago Hedl piše o nasilju u Osijeku…

”Feralova” satira ne posustaje, žigošući podjednako miloševićevsku agresivnost i tuđmanovsku nedemokratičnost.

I vlast diže čizmu: ”Slobodna Dalmacija” je jugounitarističko i antihrvatsko glasilo. Glavni i odgovorni urednik Joško Kulušić izdaje svoje privatne novine u kojima objavljuju monstrumi poput onih iz ”Feral Tribunea” – govori 30. svibnja 1992. dužnosnik HDZ-a Drago Krpina, i najavljuje podržavljenje

I vlast diže čizmu: ”Slobodna Dalmacija” je jugounitarističko i antihrvatsko glasilo. Glavni i odgovorni urednik Joško Kulušić izdaje svoje privatne novine u kojima objavljuju monstrumi poput onih iz ”Feral Tribunea” – govori 30. svibnja 1992. dužnosnik HDZ-a Drago Krpina, i najavljuje podržavljenje.

Sljedećih osam mjeseci proteći će u neravnopravnoj borbi ”Slobodne Dalmacije” protiv autokratske Tuđmanove vlasti u usponu.

”Dok smo mi ovdje, ‘Slobodna’ neće nikada biti krpina!” – govori tih dana glavni urednik Joško Kulušić na jednome od brojnih zborova pobunjenih novinara. U ožujku 1993. ”Slobodna” zbog štrajka ne izlazi; pet dana kasnije, uzdrmana unutarnjim trzavicama, opet je na kioscima.

HDZ je pobijedio. Ivančić razočarano piše: ”Ako jednom budemo realno progovorili o hrvatskome novinarstvu danas, sigurno je da ćemo ga se morati prisjetiti s primjerenim stidom”.

(Nastavlja se).

(Prenosimo s portala Novoga lista).

Još tekstova ovog autora: