novinarstvo s potpisom
Zahvaljujući neslužbenoj, ali ipak otpočetoj kampanji, na različitim lokacijama imamo priliku vidjeti kako će izgledati Hrvatska po mjeri Tomislava Karamarka. Valja reći da je događajima što ću ih spomenuti prethodio programatski intervju čelnika HDZ-a Globusu. Orijentir je očito odlično postavljen! Pa tako je u srijedu karlovački gradonačelnik, visokopozicionirani hadezeovac, na sjednici Gradskog vijeća optužuje – koga drugog do SDP. Rekao je, naime, kako je ova stranka sljednik SKH te da stoga mora odgovarati za ubojstva ljudi.
Ovakav njegov istup navodno je isprovocirao vijećnik socijaldemokrat iznošenjem istinite tvrdnje da su Hrvatsku najviše pokrali upravo najveći domoljubi poput Sanadera ili Čobankovića.
Kako je istinu teško čuti, uslijedila je Jelićeva bujica o OZNA-i, UDBA-i i KOS-u i tome kako je njima upravljao SKH. Neš’ ti otkrića! Sve države imaju tajne službe, a ovim spomenutima u jednopartijskom sustavu mogla je upravljati samo Partija. I? Hoćemo li za Srbe u Dravi, spaljene starce u Oluji, tragediju obitelji Zec, gospićke obitelji Kalanj ili za Marinu Nuić optužiti tadašnju stranku na vlasti koja je birala kadrove za tajne službe ili one koji su zločine počinili? Opasna je Jelićeva logika, mogla bi mu se o glavu obiti, jer su i u Karlovcu neke srpske kuće na pravdi Boga devedesetih letjele u zrak!
No, nećemo Jelića uzimati preozbiljno. Ipak je riječ o čovjeku koji se “proslavio” izjavama tipa da se Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji može usporediti s Jasenovcem i Bleiburgom ili onom još boljom, da kandidature Kolinde Grabar Kitarović ne bi bilo bez dopuštenja SAD-a.
I nitko se na Jelića ne bi ni obazirao da njegova stranka sustavno ne proizvodi strah, da ne obnavlja diskriminiranje različitomislećih i da tim i takvim temama začetim davnih devedesetih ne truje čitav prostor Republike Hrvatske. Za njihovu političku impotentnost što vječno kaska za suvremenim trenutkom nema čarobne plave tabletice! Preostaje im samo narodna medicina.
Ruka podignuta u zrak ili do srca (u njihovu slučaju do novčanika), uz pozdrav iz vremena fašističke NDH, kojeg tako zdušno brane i relativiziraju kad god im se ukaže prilika, mada za to nemaju befel Amerike. Od obiteljskih krivih izbora sačinili su politiku kojom nas teroriziraju i guraju na stranu gubitnika, već četvrt stoljeća. I od traumatiziranih brate previše!
Tjeraju da im se uzvrati, da im se svaki put kad relativiziraju zločine poraženih kaže da takvim činjenjem na sebe preuzimaju odgovornost za sve ubijene Srbe, Židove, Rome, za spaljene sinagoge i crkve pripadnika drugih vjera, za anektiranu Istru, Primorje i dio Dalmacije gdje danas lokalni šerifi, ohrabreni prvim potezom Predsjednice i razgovorom u Globusu, preko noći skidaju ploče s imenom pobjednika, bez čijih bi partizana s govorili talijanski na trgu i u gradu koji bi se tko zna kako zvao.
Opasne su ove igre što ih je u nedostatku boljih iz podruma devedesetih izvukao Karamarko. Prvotno sam mislila da samo skreće pažnju sa skupog terenca koji je iz sjećanja izvukao jedan BMW kojim je sve i započelo. Stvari su ipak ozbiljnije od automobila kojima novokomponirani bogataši i provincijski političari liječe komplekse.
Za skretanje pažnje s terenca krajnje neprimjerenog trenutku pomogla mu je i Katolička crkva. Sada je to terenac zakonite supruge. Crkva, naime, nije vidjela problem u razvodima to dvoje ljudi, pa je spremno, bez buke i peripetija, 24. svibnja uvečer vjenčala jednog raspuštenca s dvoje djece s također razvedenom Anom Šarić. Dopušten im je crkveni brak. O. K. Znam, vjerojatno se prvi put nije ženio u Crkvi (???), jer da nije tako, oprost od sklopljene ženidbe mogao bi mu dati samo Sveti Otac i to tek nakon mišljenja Kongregacije za sakramente u Vatikanu. Na milost oprosta od već jednom sklopljene ženidbe u pravilu ima pravo samo onaj koji dokaže da brak nije konzumiran. Kako Karamarko ima dvoje djece, nikako se ne može pozvati na nekonzumiranje, pa pretpostavljam da je, iako fetivi katolik, ipak živio u grijehu.
Ili je možda čelna pozicija u HDZ-u jača od svih vatikanskih pravila i Kanonskog prava, pa je “junak naše priče” (možda je bolje reći tragedije), taj čin “preko veze” obavio u zagrebačkoj crkvi Svetog križa u Sigetu. Vjenčao ih je fra Smiljan Kožul i zasad nije poznato je li par prošao obavezne pripreme za brak i zajednički život, koje obični smrtnici bez prethodnih brakova prolaze.
Šalu na stranu. Katolička crkva uživa veliku podršku HDZ-a i obrnuto! Međusobno si pomažu, svjedoči to i ovaj slučaj, kad god ustreba. Ruka ruku mije!
Zato su hadezeovi zastupnici neukusnim žamorom popratili zahtjev Marije Ilić iz Hrvatske stranke umirovljenika da se od posvemašnjeg linča zaštite profesorice i ravnatelj jedne od kninskih škola, jer su potpuno ispravno odbili da se u program maturalne večeri uvrsti molitva i blagoslov katoličkog svećenika. Ti jadni prosvjetari samo su pokušali objasniti da škole “Kralj Zvonimir i “Lovre Monti” pohađaju mladi različitih vjeroispovijesti, moguće i agnostici i ateisti, pa stoga nije primjereno imati samo predstavnika Katoličke crkve na večeri maturanata.
No u skladu s ponašanjem HDZ prvaka (čitaj Grabar Kitarović i Karamarko), postupila je mladež HDZ-a i uz pomoć Crkve u Hrvata profesoricama održala lekciju o domoljubnom osvještenju. Zalud argumenti prosvjetara da je “škola javna, sekularna ustanova” da škola ne smije “privilegirati jednu vjersku zajednicu”, svećenik je i bez mikrofona odbrojao svoje (što ga briga, Karamarko je na njegovoj strani). Profesori su, treba li to uopće spominjati, na društvenim mrežama, crkvenim i desno orijentiranim portalima ismijani i prokazani kao komunjare. Dobro su i prošli. Da ih se dočepao karlovački gradonačelnik, bili bi krivi i za Stepinca, i za Bleiburg.
Na domoljubmetru Katolička crkva visoko kotira. Uzroke valja potražiti u njezinoj vezi s HDZ-om još uvijek pred Bogom nezakonitoj. Osim obostrane neprincipijelnosti, primjerice nema strašnijih ljudi od generala JNA, osim ako to nije Franjo Tuđman ili predbračni život je grijeh, osim za čelnike HDZ-a, slično je i sa lakomošću i rasipnošću izuzev kad se grade Nadbiskupski dvori ili kninska crkva itd., itd., veže ih i čisto, nepatvoreno koristoljublje. Vi zagovarajte nas, a mi ćemo vas, jer jedno bez drugog je slabo i neefikasno.
I zato se ne vrijedi uzbuđivati kad pokušavaju Hrvatsku u Drugom svjetskom ratu uporno smještati na stranu gubitnika, kad ne mogu podnijeti da je bez ljevice i partizana ne bi bilo ni u ovakvom obimu ni obliku, kad optužuju za zločine one koji su običnim, malim ljudima pružili stan, posao, školovanje djece i mir – standard koji još desetljećima s njima ili bez njih neće doseći.
Valja se privikavati na ono što nas čeka kad se parlamentarnim izborima ozakoni ova, desetljećima duga nelegalna veza. Kada i mi i oni koji glasaju za HDZ počnu živjeti život po mjeri Crkve i Karamarka, koji je najlakše sažeti u rečenici: “Meni terenac – vama domoljublje i vječni život!”