autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Istraživanja utvrdila: upitna budućnost antibiotika!

AUTOR: Katarina Belić / 23.11.2013.

Sve veća otpornost na antibiotike jedan je od vodećih problema današnje medicine, istaknuto je na nedavno održanom simpoziju hrvatskih liječnika u povodu obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Antibiotici postaju neučinkoviti zbog prekomjerne uporabe. Voditeljica Odjela za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti ”Dr. Fran Mihaljević” profesorica dr. sc. Arjana Tambić Andrašević upozorava kako trebamo provoditi akcije širenja svjesnosti o upotrebi antibiotika jer izgube li oni učinkovitost, alternativnih lijekova takve vrste nema.

Gledajući brojeve, Hrvatska najviše troši antibiotike za liječenje infekcija gornjih dišnih putova i bronhitisa, zatim zbog kihanja, kašljanja, promuklosti, a katkad i povišene temperature. No takve su vrste infekcija u pravilu izazvane virusima i antibiotici u njihovu liječenju uopće ne pomažu.

”Prema istraživanjima iz 2012. godine, Hrvati u izvanbolničkom sektoru troše oko 22 DDD/TID, što su definirane dnevne doze na tisuću stanovnika dnevno, i oko 2 DDD/TID u bolnicama. Time se ubrajamo u zemlje s visokom, ali ne i najvišom potrošnjom antibiotika. Kad govorimo o izvanbolničkoj potrošnji, zemlje koje u tome prednjače jesu Grčka, Francuska i Italija”, objasnila je dr. Tambić Andrašević te dodala kako takvoj praksi visoke potrošnje antibiotika u europskim zemljama treba stati na kraj.

Iz svijeta također stižu alarmantna istraživanja o učinkovitosti, odnosno sve većoj neučinkovitosti antibiotika. Naime, prema nedavno provedenoj studiji australskog ministra znanosti Iana Chubba, već za dva desetljeća antibiotici će biti potpuno beskorisni.

Antibiotici su relativno nisko toksični lijekovi, vjerojatno su zato toliko ”popularni”. Međutim, svaki lijek, pa i antibiotik, može imati i brojne neželjene posljedice. Posljedice uzimanja antibiotika najčešće su mučnina, proljev, gljivična infekcija, osip različite težine. Neki antibiotici mogu oštetiti bubrege ili jetru. Te su posljedice obično reverzibilne, tj. prolaze nakon prestanka uzimanja antibiotika. Najozbiljnija je nuspojava anafilaktički šok, koji je reakcija preosjetljivosti, i ako se pravodobno, tj. odmah, i ispravno ne liječi, bolesnik može i umrijeti.

”Uloga liječnika u potrošnji antibiotika ključna je uloga. Jedino liječnik treba donositi odluku kada primijeniti antibiotik, a kada ne. Medicina, međutim, nije matematika i treba imati na umu da nije uvijek lako, pogotovo u prvim satima bolesti, odlučiti treba li dati antibiotik ili ne. Puno je lakše dati antibiotik i dalje se ne brinuti negoli se sustegnuti od davanja antibiotika i preuzeti određeni stručni rizik te naručivati pacijenta na kontrole”, kazala je dr. Tambić Andrašević, koja rješenje problema vidi u tome da iza liječnika, koji je voljan preuzeti rizik u odlučivanju, trebaju stajati i struka i pacijenti.

”Ako opće stanje pacijenta nije jako teško – puno ljudi koji piju antibiotike uopće nije na bolovanju, što znači da im opće stanje nije znatno poremećeno – može se pričekati dan ili dva i vidjeti u kojem se smjeru infekcija kreće. Za takav odgovoran pristup potreban je savjestan liječnik, ali i strpljiv, dobro educiran pacijent. Odmah dati antibiotik, lakše je za liječnika, udobnije i popularnije kod pacijenata, ali nažalost to ima skupu cijenu: gubitak djelotvornosti tih dragocjenih lijekova”, upozorila je doktorica Tambić Andrašević.

Novina na području istraživanja novih djelotvornih antibiotika nema. No istraživači i struka slažu se u jednome: najviše nam trebaju novi antibiotici koji bi mogli liječiti otporne acinetobactere i pseudomonase, a toga nema na vidiku pa moramo čuvati i ne zloupotrebljavati ono što još imamo.

Nažalost, liječnici u Hrvatskoj odviše lako propisuju antimikrobne lijekove, često pod pritiskom bolesnika, koji su se naviknuli da pri svakom povišenju temperature moraju dobiti antimikrobni lijek. Takva praksa ozbiljna je prijetnja učinkovitosti antibiotika u budućnosti. Stoga znanstvenici ističu sve veću važnost edukacije i liječnika i bolesnika o liječenju antibioticima.

Još tekstova ovog autora: