novinarstvo s potpisom
Na East Riveru je prošlog tjedna opet bilo gužve. Održana je 74. sjednica Opće skupštine Ujedinjenih nacija koja je okupila lidere svijeta kako bi se na ovogodišnjem summitu ozbiljno suočili s izazovima klimatskih promjena.
Ovogodišnji summit UN-a će se pamtiti po vatrenom govoru mlade švedske aktivistice Grete Thunberg, koja je svjetske lidere optužila za neodgovornost i izdaju te ih javno posramila zbog nedjelovanja.
Donald Trump, jedan od rijetkih lidera koji ne vjeruje u globalno zagrijavanje, nije govorio na navedenoj sjednici te njegov dolazak nitko zapravo nije ni očekivao. U svom stilu on se na iznenađenje mnogih ipak kratko pojavio, te je prema pisanju američkih medija slušao raspravu nekih ”10 do 15 minuta” da bi zatim napustio sjednicu i posvetio se glavnom razlogu svog dolaska.
Na govor Grete Thunberg nije stigao, ali su svijet obišle slike kako u prolazu ignorira tu najmlađu kandidatkinju za Nobelovu nagradu za mir da bi ju isti dan ironično spomenuo na svom povremeno zloglasnom Twitteru. Usput, što se Trumpa tiče, glavna vijest tog dan je stigla iz američkog Kongresa, gdje su demokrati pokrenuli proces istrage za njegov opoziv, tzv. impeachment.
Glavni razlog dolaska američkog predsjednika na 74. sjednicu Opće skupštine UN-a bio je u tome što je upravo on bio domaćin Globalnog poziva na zaštitu vjerskih sloboda.
Taj je skup, unatoč Trumpovoj ulozi, bio potpuno zasjenjen summitom o klimatskim promjenama i govorom male Grete Thunberg. Svjetski mediji, osim vjerskog tiska, su uglavnom ignorirali Trumpov govor, dok je Gretin zapalio mnogostruke medijske vatre. Neki su takmičarski zaključili da je mala Šveđanka pobijedila velikog američkog predsjednika: Thunberg – Trump 1: 0.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je u svom govoru proslavila naš otok Zlarin bez plastike, se pojavila i na summitu o vjerskim slobodama, ali čini se s jednim ciljem – kako bi se mogla slikati s Trumpom i potpredsjednikom Mikeom Penceom. Do sličnog zaključka su došli i neki srpski mediji o pojavljivanju njihova potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ivice Dačića.
Koliko važnosti Sjedinjene Američke Države pridaju globalnoj zaštiti vjerskih sloboda bilo je vidljivo po tome što su se za predsjedavajućim stolom našla prva tri čovjeka SAD-a. Uz predsjednika i potpredsjednika tu je bio i državni tajnik Pompeo.
Potpredsjednik Mike Pence je najavio Trumpa te u tom kontekstu imenovao nekoliko zemalja kao neprijatelje SAD-a, uključivo Iran, Kinu i Venezuelu, u kojima su vjerske slobode ugrožene.
Trump je u svom govoru podcrtao da se 80 posto svjetskog stanovništva suočava s ograničavanjem vjerskih sloboda. Naglasio je da se sve vjere suočavaju s progonom, ali veći dio njegova govora bio je usredotočen na kršćane.
”Procjene govore o 11 ubijenih kršćana svakog dana. Samo razmislite o tome: 11 kršćana dnevno jer slijede Kristov nauk. Tko bi uopće mogao pomisliti da je to moguće u današnje vrijeme?”, aktualizirao je američki predsjednik svoju poruku.
Naveo je nekoliko konkretnih imena i primjera: ubojstvo francuskog svećenika Jacquesa Hamela, kojeg su 2016. doslovno zaklali teroristi ISIL-a, pucnjave u sinagogama u Pittsburghu i Kaliforniji te napad na džamiju u novozelandskom gradu Christchurchu, a osvrnuo se i na bombaške napade na crkve i hotele u Šri Lanki tijekom kojih je ubijeno više od 250 ljudi.
”Ovi zli napadi rana su nanesena čitavom čovječanstvu”, dodao je Trump te poručio da će njegova administracija izdvojiti 25 milijuna dolara za zaštitu religijskih sloboda te vjerskih objekata i spomenika. Uz to je najavio osnivanje koalicije američkih tvrtki koja će se posvetiti istom cilju.
”Danas, jasno i u zajedništvu s drugima, Sjedinjene Američke Države pozivaju svjetske nacije da zaustave vjerski progon. Zaustavite zločine nad ljudima vjere. Oslobodite političke zatvorenike. Povucite zakone koji ograničavaju vjersku i religijsku slobodu. Zaštitite ranjive, potlačene i one koji se ne mogu braniti”, apelirao je američki predsjednik na lidere nacija s moćne platforme UN-a.
Dodao je: ”Prečesto ljudi na pozicijama moći propovijedaju raznolikost pritom ušutkujući, ignorirajući i cenzurirajući vjernike. Istinska tolerancija znači poštivanje prava svih ljudi na izražavanje njihovih dubokih vjerskih uvjerenja.”
Nakon Trumpa okupljenima je govorio glavni tajnik UN-a Antonio Guterres naglasivši kako je ”progon vjerskih manjina nedopustiv”.
Guterres je posebnu pozornost posvetio religijskom čišćenju u društvima u kojima su neke vjerske zajednice prisutne stotinama, pa i tisuću godina, a danas pod prijetnjom nasilja nestaju iz tih zemalja i regija. Kao izrazit primjer imenovao je jazide te kaldejske i asirske kršćane.
Pew Research Center je u srpnju ove godine objavio rezultate istraživanja koji pokazuju kako je u desetogodišnjem razdoblju od 2007. do 2017. došlo do značajnog porasta u vjerskom nasilju, progonima i zabranama diljem zemaljske kugle. Jedan od razloga tomu je i rast broja totalitarnih režima.
Zaklada Katoličke crkve ”Pomoć Crkvi u nevolji” je u svom posljednjem izvještaju za period 2016. – 2018. objavila kako su kršćani najviše progonjena vjerska zajednica u svijetu iako je u porastu i učestalo kršenje vjerskih sloboda i drugih religija. Njihova istraživanja zaključuju da 61 posto kršćana živi u zemljama u kojima se ne poštuje vjerska sloboda.
Zaklada je nakon istraživanja u više od 150 zemalja evidentirala ozbiljne ili ekstremne povrede vjerskih sloboda u 38 zemalja svijeta. Najteži vjerski progoni se događaju u Sjevernoj Koreji, Saudijskoj Arabiji, Nigeriji, Afganistanu i Eritreji. Vjerska mržnja i progon manjina su sve češći i u Indiji, a u posljednje dvije godine je u porastu i službeno suzbijanje vjerskih skupina u Kini. U ekstremnoj Sjevernoj Koreji i u Kini se vjerske skupine progone zato sto se ih smatra protivnicima komunističke vlasti.
Međunarodni predsjednik zaklade ”Pomoc Crkvi u nevolji” kardinal Mauro Piacenza je na predstavljanju izvještaja u Rimu istakao kako sloboda vjeroispovijesti nije samo jedno od mnogih ljudskih prava, nego je stijena na kojoj se čvrsto drže sva ljudska prava zbog toga što se to pravo odnosi na transcendentalnu dimenziju ljudske osobe.
To je na nešto sažetiji način u UN-u prošlog ponedjeljka podcrtao i američki predsjednik Donald Trump kada je naglasio: ”Naša prava ne dolaze od vlada, ona dolaze od Boga”.
Otpočeli smo u Ujedinjenim nacijama, pa zaključimo podsjetnikom da je ta organizacija 10. prosinca 1948. godine proglasila Univerzalnu deklaraciju o pravima čovjeka. Članak 18. tog mjerodavnog dokumenta je pitanje vjerskih sloboda definirao na sljedeći način:
”Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da promijeni svoju vjeru ili vjerovanje u slobodu da, bilo pojedinačno ili zajedno s drugima, javno ili privatno, očituje svoju vjeru ili vjerovanje učenjem, praktičnim vršenjem, obredima i održavanjem.”
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.