Ima li većih i jačih influencera nego što su Capak i Beroš?

Prema Websterovom riječniku riječ influencer u engleskom jeziku se upotrebljava već četiri stoljeća označavajući osobu koja utječe na druge ljude tako što ih nadahnjuje ili navodi na određene postupke ili način života.

S pojavom društvenih mreža značenje te riječi se uglavnom u općoj upotrebi suzilo na one koji taj utjecaj vrše privlačeći i gomilajući pratitelje na tim virtualnim platformama. U još užem smislu, to su oni koji svojim internetskim sljedbama nude ili nameću, ovisno o stupnju ovisnosti koju pratitelji imaju u odnosu na svoje idole, što da kupe, što da jedu, kamo da putuju, kako da se odijevaju i sve tomu slično.

Influencerstvo (koje bih ja, da sam neki jači influencer, prema logici i praksi hrvatskog jezika u prisvajanju tuđica, radije pisao influenserstvo) postalo je ozbiljna i profitabilna niša i grana marketinškog biznisa. O stvarnom utjecaju influencera na odluke ljudi, u prvom redu pri kupovanju svega i svačega, rade se ozbiljna istraživanja.

Na internetu ćete lako pronaći vrlo informativan diplomski rad nastao prošle jeseni na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu pod naslovom “Utjecaj influencera na odluku o kupovini kod potrošača u RH” s rezultatima istraživanja tog područja.

Restoran kojem se obratila s “ponudom” poslovne suradnje grubo ju je otpilio, a uzavrelu javnu diskusiju, ako se tako može nazvati galama na internetskim brbljalištima, dodatno je potpalio poznati hrvatski filmski umjetnik. U konačnici su i influencerica i restoran dobili veliku besplatnu reklamu

No, ovih je dana medijski oblikovanu javnost preplavio primjer influencerstva na najnižoj razini “žicanja” besplatne večere od strane jedne influencerice.

Restoran kojem se obratila s “ponudom” poslovne suradnje grubo ju je otpilio, a uzavrelu javnu diskusiju, ako se tako može nazvati galama na internetskim brbljalištima, dodatno je potpalio poznati hrvatski filmski umjetnik. U konačnici su i influencerica i restoran dobili veliku besplatnu reklamu.

Najkorišteniji rječnik hrvatskog jezika na internetu ne ažurira svoj sadržaj prateći i uvrštavajući riječi koje su se nametnule u svakodnevnom govoru i pisanju, pa tako u njemu još nema ni riječi influencer. Ali, ona je samo izvedenica od riječi influencija čije je značenje u tom rječniku, osim onog stručnog u elektrotehnici, opisano kao “djelovanje na koga ili što tako da izgrađuje ili mijenja postupke, ponašanje i uvjerenja”. Hrvatska riječ istog značenja je utjecaj.

Međutim, utjecaj društveno-mrežnih influencera danas je u Hrvatskoj i čitavom svijetu potpuno zanemariv u usporedbi s nekim drugim ljudima, stožerima, političkim i parapolitičkim tijelima koji doista, htjeli mi to ili ne, imali instagramske, tviterske ili fejsbučke profile ili ne, itekako djeluju na sve nas, izgrađuju nam i uvelike mijenjaju postupke, ponašanje, način života, pa i uvjerenja.

Ima li posljednjih mjeseci u tom smislu u Hrvatskoj većih i jačih influencera nego što su dr. Capak ili ministar Beroš?

Teško.

Utoliko više što njihove preporuke, a i obični influenceri ne služe se ničim drugim nego preporukama, imaju skoro pa zakonsku i obvezujuću snagu.

Pritom, kada se netko, poput spomenutog filmskog redatelja javno obruši na siroticu gladnu influencericu, stiče veliku i gotovo nepodijeljenu simpatiju javnosti, pa tako i sam postaje influencer koji utječe na stav i mišljenje velikog broja ljudi o influencerskoj “profesiji”.

Ali, ako se usprotivite influencerima iz zdravstvenih stožera i štabova civilne zaštite, to će vam donijeti simpatije i podršku jednog dijela javnosti, ali isto tako i zgražanje i žestoku osudu drugog, već prema tome kakav su stav ljudi već zauzeli prema koronavirusu i veličini prijetnje koju Covid-19 predstavlja za čitavo čovječanstvo.

Raspon stavova i emocija seže od dva podjednako štetna i pogrešna ekstrema: od potpunog omalovažavanja i trivijaliziranja, do panike i zabrinutosti za goli opstanak ljudske vrste.

Nije nikakvo čudo da se toliko razlikuju mišljenja i stavovi nas laika, običnih građana na čije živote itekako snažno utječu sve preporuke i propisi stožera, kada i iz same struke stiže toliko međusobno kontradiktornih mišljenja.

Meni osobno vrlo je simpatičan stav koji je zauzela i javno objavila redakcija portala kvarneski.com da će i ubuduće objaviti svaku vijest ili informaciju vezanu uz Covid-19 koja će, po njihovoj procjeni, biti uistinu važna, ali da neće više biti “dio maltretiranja javnosti i izluđivanja ljudi koje se već mjesecima provodi”.

No, na stranu izluđivanje, što je subjektivna kategorija. Sve nas, pojedinačno i kolektivno, tek čekaju vrlo ozbiljne objektivne poteškoće. Ekonomska kriza neumoljivo stiže, a valjcima i valovima straha unaprijed je crnu zemlju zabijena svaka pomisao na pobunu, na postavljanje pitanja o smislenosti i učinkovitosti čitavog globalnog sustava tako krhkog blagostanja i sreće.

Legitimno je pitati se zašto države nisu tako zabrinute za naše živote i kad nema pandemije (…) utjecaj društveno-mrežnih influencera danas je u Hrvatskoj i čitavom svijetu potpuno zanemariv u usporedbi s nekim drugim ljudima, stožerima, političkim i parapolitičkim tijelima koji doista, htjeli mi to ili ne, imali instagramske, tviterske ili fejsbučke profile ili ne, itekako djeluju na sve nas, izgrađuju nam i uvelike mijenjaju postupke, ponašanje, način života, pa i uvjerenja

Meni se, primjerice, vrlo legitimnim čini pitanje zašto države ne brinu toliko o dobrobiti, životu i zdravlju svojih građana kada nema pandemije?

Gdje je recimo nestala dobra i nekada podrazumijevajuća praksa obaveznih sistematskih pregleda koje je svaka tvrtka, bilo privatna ili javna, bila dužna s vremena na vrijeme platiti svojim zaposlenicima?

Koliko bi se života na taj način spasilo ranim otkrivanjem bolesti koje nas nastavljaju kositi s Covidom-19 i bez njega?

Kad kažem da su ljudi u epidemiološkim stožerima influenceri, nipošto ne insinuiram da će ljudi u njima iz svega izvući osobnu materijalnu korist ili proviziju od cjepiva čija će proizvodnja i prodaja biti jedan od najvećih biznisa našeg doba.

Ali, po snazi utjecaja koji imaju na naše živote i naš svijet, doista trenutno nema moćnijih influencera.

Moje laičko mišljenje tu ne vrijedi ni pišljiva boba, ali čuli smo već i od mnogih eminentnih stručnjaka usporedbe Covida-19 s gripom. A drugo ime za gripu i slične bolesti popraćene vrućicom i klonulošću, prema onom već citiranom hrvatskom rječnicku, je influenca.

I što je onda onaj koji širi paniku i strah od influence nego influencer?

 

(Prenosimo iz Večernjeg lista gdje je kolumna naslovljena: Sve hrvatske influencerice i influenceri nisu ni do koljena doktorima Capaku i Berošu).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Andrej Plenković i HNK Zagreb
    •  Debakl u Afganistanu: sve je služilo nezasitnom profitu
    •  Pogorelić protiv pandemije zaborava umjetnosti i ljudskosti
    •  "Misa Mediterana" je blasfemija i dekadencija. Ali ne škodi
    •  Oplakati sve mrtve je ljudski, a biti radostan božanski
    •  Good Fest u Drnišu: prilika da (opet) budemo ljudi
    •  Utrka milijardera u svemiru
    •  Nigdje se publiku i umjetnike ne maltretira kao u Hrvatskoj
    •  Srećom, život i svijet nisu tako jednostavno crno-bijeli
    •  Vojni neboder "Vukovar" kao otirač i kamuflaža HDZ-a

> Svi tekstovi ovog autora