Spomen na Matiju Vlačića Ilirika u Lutherstadt Wittenbergu

U povodu 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika u srijedu 9. rujna otkrivena je u Lutherstadt Wittenbergu, u njemačkoj saveznoj zemlji Sachsen-Anhalt, spomen-ploča ovom hrvatskom i njemačkom protestantskom teologu, crkvenom povjesničaru i filologu.

Spomen-ploču je u nazočnosti veleposlanika Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj Gordana Bakote, otkrio nadgradonačelnik Lutherstadt Wittenberga, Torsten Zugehör, a otkrivanju su, između ostalih, prisustvovali predsjednik wittenberškog Rotary kluba dr. Wolfgang Kelm i Luka Ilić. Gradonačelnik Labina, Valter Glavičić, otkazao je dolazak zbog korone.

Vlačić je u protestantskom središtu boravio od 1541. do 1549. godine, a spomen-ploča je postavljena na kući u kojoj je živio. Kuća se nalazi u samom središtu grada, na središnjem trgu, na Kirchplatz broj 10, uz evangeličku gradsku crkvu St. Marien, u kojoj je služio i propovijedao Martin Luther i koju krasi reformacijski oltar Lucasa Chranacha st.

Matija Vlačić Ilirik (latinizirano Matthias Flacius Illyricus) rođen je u Labinu, 3. ožujka 1520., a umro je u Frankfurtu na Majni, 11. ožujka 1575. Školovao se u Veneciji, gdje se upoznao s reformacijskim pokretom, a nakon toga u Baselu i Tübingenu.

Godine 1544. u Wittenbergu, na vodećem protestantskom sveučilištu, postaje magistar slobodnih umijeća te profesor hebrejskog i grčkog jezika. Od 1549. otvoreno istupa s jedne strane protiv duhovnog poglavara, pape kao čelnika Rimokatoličke crkve, i s druge, protiv cara kao svjetovnog vladara, te postaje idejni pokretač te borbe zbog čega je često proganjan, stoji u priopćenju predsjednika Hrvatske kulturne zajednica e. V. – Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu Ivice Košaka.

U Wittenbergu spomen-ploče čuvaju sjećanje na istaknute građane ili goste grada na fasadama njihovih domova, mjesta rada ili četvrti, a imaju dugu tradiciju u ovom gradu. Prva takva ploča postavljena je još 1845. Lokalni Rotary Club obvezao se na ovu zadaću sredinom 1990-ih, podsjetio je Košak

Vlačić je napisao oko 200 radova, od kojih su mnogi neobjavljeni. Glavni je organizator i jedan od urednika monumentalne ”Crkvene povijesti” (Ecclesiastica historia, Basel, 1559. – 1574.), poznate i pod naslovom ”Magdeburške centurije” (Centuriae Magdeburgenses). U tom djelu od dvanaest svezaka kritički prikazuje povijest kršćanstva, s elementima opće povijesti, do uključivo 13. stoljeća.

Najzrelije i najopsežnije mu je djelo ”Ključ Svetog pisma” (lat. Clavis Scripturae Sacrae seu de Sermone Sacrarum literarum, Strasbourg, 1567.), u kojem se potvrdio kao tvorac protestantske hermeneutike i hermeneutike uopće. ”Ključ Svetog pisma” je zapravo enciklopedijski rječnik hebreizama, koji je postao temeljnim djelom protestantskog tumačenja Biblije, u kojem je ustvrdio da je ”povijest temelj poučavanja” (historia est fundamentum doctrinae).

Vlačić je značajno doprinio metodi shvaćanja poruke tekstova. ”Ključ svetog pisma”, u kojem on iznosi kako je ”povijest temelj poučavanja”, smatra se začetkom hermeneutike, navodi Košak.

Hermeneutika je izraz koji vjerojatno dolazi od grčke riječi ἑρμηνεύω hermeneuo: rastumačiti ili prevesti, a znači znanost, doktrinu ili način te vještinu tumačenja značenja i smisla tekstualnog zapisa, ili njegove poruke, govornog izričaja, umjetničke tvorevine ili obrasca ponašanja.

Hermeneutika prema predmetu, odnosno području na koje se odnosi može biti tradicionalna, talmudska, biblijska, kuranska, filozofska, znanstvena, apostolska, grčka, rimska, srednjeg vijeka itd.

U Magdeburgu Matija Vlačić počinje pisati djelo kojim potiče i ohrabruje sljedbenike protestantizma u borbi za istinu, koja se, prema Vlačićevom mišljenju, odvijala na području osobne spoznaje, u primjeni istine u vlastitu življenju i djelovanju.

U toj borbi za spoznaju istine slagao je katalog svjedoka, kršćanskih mislilaca i pisanih dokumenata koji su na tom putu istine bili svjedoci kršćanske povijesti i koji su se do piščeva doba suprotstavljali papi (Catalogus testium veritatis, qui ante nostram aetatem reclamarunt Papae, Basel, 1556.). ”Katalog svjedoka istine” najčitanije je i najviše puta prevođeno i tiskano Vlačićevo djelo. Za Vlačićeva života tiskano je dva puta.

U povodu 500. obljetnice Vlačićevog rođenja, 26. lipnja ove godine, Richard Thomas je u Lutherstadt Wittenbergu u ime Rotary Cluba Wittenberg predstavio spomen-ploču Matiji Vlačiću Iliriku.

U povodu 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika jučer je otkrivena je u Lutherstadt Wittenbergu, u njemačkoj saveznoj zemlji Sachsen-Anhalt, spomen-ploča ovom hrvatskom i njemačkom protestantskom teologu, crkvenom povjesničaru i filologu

U Wittenbergu spomen-ploče čuvaju sjećanje na istaknute građane ili goste grada na fasadama njihovih domova, mjesta rada ili četvrti, a imaju dugu tradiciju u ovom gradu. Prva takva ploča postavljena je još 1845. Lokalni Rotary Club obvezao se na ovu zadaću sredinom 1990-ih, podsjetio je Košak.

Spomen-ploča Matiji Vlačiću Iliriku napravljena je zahvaljujući sponzorstvu i na inicijativu Karlovčanina, dr. Luke Ilića, teologa i povjesničara reformacije, autora monografije Theologian of Sin and Grace: The Process of Radicalization in the Theology of Matthias Flacius Illyricus, 2014. (hrvatsko izdanje: Milost, vjera i grijeh. Teologija Matije Vlačića Ilirika, 2014.), ujedno i člana Hrvatske kulturne zajednice Wiesbaden e. V. – Ogranak Matice hrvatske.

Iliću je početkom kolovoza ove godine Grad Labin dodijelio Zahvalu Grada Labina za kontinuirano proučavanje djela Matije Vlačića Ilirika i promociju Labina.

Na spomen-ploči je ovaj natpis:

Matthias Flacius Illyricus
(1520 – 1575)
Theologe und Kirchenhistoriker
wohnte hier 1541 – 1549

(Opaska uredništva: Zahvaljujemo se gđi. Aleksandri Brnetić na dostavljenoj nam informaciji).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Franjo Topić: Nemojmo kukati za mrakom nego palimo svjetlo
    •  Hrvatska se izolira kao središte zatucanog revizionizma
    •  O “Filozofskim pričama” Predraga Fincija
    •  Milorad Pupovac i Dejan Jović: Hvala Budimiru Lončaru!
    •  Papa Franjo: poštujmo primirje tijekom Olimpijskih igara
    •  Pamtimo heroja mira Josipa Reihl Kira
    •  HND o prijetnjama novinarima Nacionala: došli su opasni dani
    •  Prizanja HND-a za 2023. – glavna nagrada Dori Kršul
    •  In memoriam Damir Matković
    •  Biskupi Europe za proširenje EU kao “snažna poruka nade”

> Svi tekstovi ovog autora