Daytonski je sporazum ozbiljna prepreka razvoju BiH

IZJAVA U POVODU 25. GODIŠNJICE POTPISIVANJA DAYTONSKOG SPORAZUMA

Ocjenjujemo da je Daytonski sporazum, dogovoren krajem 1995. godine, poslije akcije prije svega SAD-a i nekih država EU-a, značio okončanje tri i pol godišnjeg rata u BiH. To je njegova historijska vrijednost. Međutim, tu je i pouka – da je slična odlučnost Međunarodne zajednice pokazana tri i pol godine ranije, vjerojatno bi spriječila rat.

Formulacije i rješenja za strukturu BiH države, koji u Sporazumu stoje, možda je bilo najviše što se u trenutku potpisivanja moglo postići. Ali to nije bio model po kojem bi neka država na iole duži rok mogla funkcionirati. Sporazum nije ponudio ustrojstvo države koje bi otklonilo uzroke rata, a u nekim aspektima kao da je potvrdio njegove rezultate.

Kroz ovih 25 godina, rješenja koje je nametnuo Sporazum pokazala su se kao ozbiljna prepreka razvoju BiH, i ekonomskog i prema funkcionalnoj, modernoj državi sa svim pratećim atributima, ravnopravnosti građana, vladavinom prava, poštovanjem etničkih i vjerskih posebnosti.

Ohrabrujemo političke aktere BiH, OHR (Office of High Representative) i Vijeće za implementaciju mira da stvore uslove za ustavne promjene u BiH, kako bi BiH postala funkcionalna država i uzoran ”građanski servis” svih ljudi koji u njoj žive.

Smatramo da ustavni okvir države treba da bude usklađen ne samo sa zahtjevima potrebnim za održanje trajnog mira, nego i evropskim standardima i vrijednostima, a najviše sa životnim potrebama građana BiH, bez obzira na njihove nacionalne, vjerske i sve druge razlike, a u skladu s osnovnim principima vladavine prava i demokratskog uređenja društva.

Naglašavamo da je funkcionalna BiH, na putu prema članstvu u EU, kao jedinstvena država, s ustrojem u budućnosti sličnim drugim europskim državama, od vitalnog interesa ne samo za veliku većinu građana BiH, nego bi to trebala biti i za Hrvatsku i Srbiju.

U tom smislu pozivamo hrvatske i srpske političare da prestanu dijelove BiH tretirati kao svoje protektorate, da poštuju institucije BiH i odnose se prema njima kao što se odnose prema institucijama drugih suverenih država. Nadalje, da promijene svoju politiku prema BiH, da ne podržavaju politike koje vode k destabilizaciji BiH ili, manje više otvoreno, pozivaju na njenu destrukciju. Takve politike pravdaju se intresima hrvatskog odnosno srpskog naroda u BiH, ali su štetne za sve građane BiH bez obzira na narodnost.

Tražimo da Hrvatska i Srbija, kao države – potpisnice Daytonskog sporazuma, podrže cjelovitu izbornu reformu kako to traži Europski sud za ljudska prava. Odnosno, da utječu da to učine bosansko-hercegovački političari na čije stavove službeni Beograd i službeni Zagreb imaju veliki utjecaj. Od svih ”triju strana” tražimo da zaustave etničko rastakanje institucija BiH koje vodi prema dezintegraciji zemlje.

Držimo da je Sporazum zbog građana, a ne građani zbog Sporazuma. Drugim riječima da Sporazum treba revidirati kako bi što bolje služio građanima BiH, a ne ga tretirati, posebno one njegove dijelove koji su odraz stanja prije 25 godina, kao ”sveto pismo”.

Predlažemo međunarodnu konferenciju na kojoj bi učestvovale SAD, EU, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija – države koje su bile involvirane u Daytonski sporazum. Dayton je bio o tome kako završiti rat, kako primirje pretvoriti u mir. Tema te konferencije bila bi, recimo, ”BiH kao jedinstvena, funkcionalna država ravnopravnih građana”.

14. prosinca/decembra 2020.

Adis Balota
Aleksandar Popov
Aleksandera Đurić Bosnić
Aleksandra Šanjević
Ana Stanković Mugoša
Ana Vukotić
Andrej Nosov
Asim Mujkić
Bakir Nakaš
Balša Brković
Biljana Srbljanović
Blagota Eraković
Bole Bošković
Boris Labar
Boris Pavelić
Božena Jelušić
Božo Kovačević
Božo Rudež
Branislav Borilović
Branislav Čanak
Branislav Radulović
Branka Dragović Savić
Branka Mihajlović
Branko Baletić
Branko Čačuga
Branko Lukovac
Branko Todorović
Budimir Lončar
Damir Miljević
Dane Pribić
Danica Vučenić
Dejan Kožul
Denis Vukotić
Dinko Gruhonjić
Dino Abazović
Dino Mustafić
Dragan Banjac
Dragan Đukanović
Dragan Janjić
Dragan Markovina
Drago Pilsel
Dubravka Stojanović
Dubravka Valić Nedeljkjović
Dušan Torbica
Duška Pejović
Esad Kočan
Eugen Jakovčić
Fahrudin Kladničanin
Gajo Sekulić
Goran Bašić
Goran Gazivoda
Gordana Suša
Igor Novaković
Ilija Vujošević
Irina Subotić
Ivan Čolović
Ivan Medenica
Ivo Visković
Izabela Kisić
Jadranka Vojinović
Jelica Minić
Josip Pejaković
Jovan Komšić
Jovan Teokarević
Katarina Golubović
Kosta Jovanović
Ljilja Spasić
Maja Stojanović
Marijana Pajvančić
Marko Antonio Brkić
Milan Antonijević
Milan Vračar
Milorad Pupovac
Miodrag Živanović
Mira Šuvar
Mirza Kušljugić
Mišo Milun
Nada Drobnjak
Nadežda Gaće
Nenad Živković
Nerzuk Ćurak
Nikola Burazer
Norbert Šinković
Olivera Radovanović
Pavel Domonji
Predrag Koraksić
Rade Bojović
Rade Radovanović
Rade Veljanovski
Radivoje Brajović
Ramo Bralić
Rifat Rastoder
Saša Magazinović
Sejo Đulić
Senad Hadžifejzović
Siniša Ivanković
Slavko Klisura
Slavo Kukić
Slobodan Stupar
Snežana Burzan
Sonja Biserko
Srđan Dvornik
Stanka Parać
Stipe Prilić
Svetislav Basara
Šahbaz Džihanović
Šerbo Rastoder
Štefica Galić
Tanja Bakalbašić
Tanja Ralević
Tea Gorjanc Prelević
Tomislav Jakić
Toni Gabrić
Vesna Ivezić
Vesna Simović
Vesna Teršelič
Viktor Dundović
Vlado Azinović
Vlatko Kraljević
Zlatko Dizdarević
Zoran Perković
Zoran Pusić
Žarko Rakčević
Želimir Brala
Željko Stanetić

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

 

    •  O “Filozofskim pričama” Predraga Fincija
    •  Milorad Pupovac i Dejan Jović: Hvala Budimiru Lončaru!
    •  Papa Franjo: poštujmo primirje tijekom Olimpijskih igara
    •  Pamtimo heroja mira Josipa Reihl Kira
    •  HND o prijetnjama novinarima Nacionala: došli su opasni dani
    •  Prizanja HND-a za 2023. – glavna nagrada Dori Kršul
    •  In memoriam Damir Matković
    •  Biskupi Europe za proširenje EU kao “snažna poruka nade”
    •  Neoustaški nasrtaji na kampanju ''Hrvatska treba Srbe''
    •  In memoriam: Mirjana Krizmanić

> Svi tekstovi ovog autora