autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

U tišini zaborava sjećanja

AUTOR: Milan Rakovac / 26.10.2026.

Milan Rakovac

Antropologinja Katja Hrobat Virloget prije pet godina, 2021., objavila je kapitalnu, studioznu knjigu ”Vi tišini spomina”, a već 2022. godine nastupila je na Forumu Tomizza. Moj pak naslov hoće naglasiti ”Pozabo spomina”, ”Zaborav sjećanja”. Jer i Talijani i Južni Slaveni uglavnom ne volimo da nas se podsjeća na fašistička talijanska zlodjela od 1919. do 1945. i naš ”odgovor” od 1943. do 1954 godine…

Tako da je svekoliki silenzio dei stati e popoli pretežito stanje stvari u dvije kraljevine najprije, a zatim u dvije republike, Italiji i Jugoslaviji te Sloveniji i Hrvatskoj.

Srećom, za Katju Hrobat Virloget i sve nas podanike triju jadransko-alpskih država, filmaši Kreft i Sintič odlučili su suprotstaviti se tom i takvom stanju stvari, i tu znanstvenu studiju prenijeli u umjetnost, snimivši dubok film na antropološku studiju Hrobat Virloget.

”Dokumentarni film ‘Sence tišine’ režiserjev Jureta Krefta in Darka Sintiča odpira prostor zamolčanim družinskim zgodbam z obmejnega območja Slovenije, Italije in Avstrije. Svetovno premiero je doživel na 14. Letnem kinu Silvana Furlana v Novi Gorici. Film ‘Sence tišine’ Jureta Krefta in Darka Sintiča je prejel nagrado žirije Art kino mreže Slovenije. Kar pomeni, da bo v redni distribuciji in ga bo kmalu lahko videlo širše občinstvo. Za film, ki občutljivo in sočutno odpira teme naših obmejnih travm je to največja nagrada…

Petinsedemdesetminutni film režiserjev Jureta Krefta in Darka Sintiča se posveča zamolčanim zgodbam obmejnega prostora med Slovenijo, Italijo in Avstrijo. Njihove posledice se niso končale s preteklimi političnimi pretresi, vojnami in spreminjanjem meja, temveč segajo tudi v življenje današnjih generacij. Film daje besedo sogovornikom z različnih strani meje. Spregovorijo o družinskih spominih, zgodovinskih travmah in molku, ki se je pogosto prenašal iz roda v rod. Tišina je lahko potrebna, toda obstaja tudi tišina, ki se boji spregovoriti. Človek molči, ker ga boli, ker ne želi drugih obremenjevati s svojo travmatično izkušnjo, ali ker se boji odziva. Boji se, da mu bodo rekli: ‘Saj ni bilo tako hudo. Saj ni res. Vse je nastalo le v tvoji glavi’. Ni bilo lahko spregovoriti, bilo pa je nedvomno odrešujoče…”

Irena Urbič je po ogledu zapisala: ”Smiselno bi bilo, da ta film vidijo vsi slovenski srednješolci in vsi študentje iz pokrajin, ki jih je film zajel”.

”Na projekcijo so bili povabljeni tudi mediji, vendar je svetovna premiera v širšem slovenskem medijskem prostoru ostala skoraj neopažena. O filmu je poročal Primorski dnevnik, številni drugi mediji pa se dogodka niso udeležili.” Ufffff (by Winetou)…

Knjiga slovenske antropologinje Katje Hrobat Virloget ”Esodo – Il silenzio di chi resta” je namreč knjiga, ki se dotika intime Italijanov in Slovencev, pa tudi Hrvatov in pripadnikov drugih narodov, ki naseljujejo Istro in širši severno-jadranski prostor.

U svojoj knjizi ”V tišini spomina” te u znanstvenim člancima, Hrobat Virloget ističe da su upravo književnici bili prve ”lastavice” koje su prekinule desetljećima dug službeni muk o poslijeratnom egzodusu Talijana iz Istre: ”Fulvio Tomizza u svojim je kultnim romanima (poput ‘Materade’ i ‘Boljeg života’) duboko i proživljeno opisao traumu odlaska, ali i suživot te društvene rane nastale promjenom granica. Milan Rakovac se kroz svoja djela (primjerice, ‘Riva i druzi’) i javni rad postavio kao svjedok multikulturalizma i kritičkog samopropitivanja kolektivnog sjećanja s jugoslavenske/slavenske strane.

Katja Hrobat Virloget uzima citate nas dvojice pisaca:

”Bili smo v vojni, še zmeraj smo bili v pravi vojni, in sicer samó zaradi večnega vprašanja, ali smo Italijani ali Hrvati ali Slovenci, pa čeprav v resnici nismo bili nič drugega kot mešanci.” (Tomizza, 1980., 303).

”Tako je to u historiji, moj barba, di se miješaju ljudi i granice, zar ne, a čovjek onda strada, i kako su se vama rugali pod Italijom da ste šćavo, tako su i njemu, a kako vama poslije govorili Talijan, tako su njemu u Jugoslaviji prije rata govorili da je Talijan, žabar, mačkožder, vidite vi to…” (Rakovac, 1983., 146).

Osloboditi se robije ”zaborava”, vjerujte: spasonosno je, da stvorimo novu convivenzu među našim ljudima…

Ima li izlaza, uopće, iz zaborava?

Gibonni jušto piva naš deštin, pričižo i brezpomoćno:

”Oh, Bože da mi te prominit
Ili tebe ili sebe, isto je
Moglo bi bit’ da je lakše umrit’
Nego judima reć’: Oprosti.”

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Europska unija na tri kontinenta
• Otišao je u vječnost naš veliki ''Šac''
• Yu prošlost koja ne prolazi
• Ah, taj grozni Balkan
• Slavenka Drakulić žena stoljeća
• Peking prijestolnica svijeta
• Jadran, Baltik, Crno more + Atlantik i Pacifik
• Kako su govorili Tolstoj i Bergoglio
• Giacomo Scotti – Mediteranac koji čvrsto drži timun bracere
• Demokraciji više ne treba narod

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: RUBNI ZAPISI
Oznake: Forum Tomizza, Katja Hrobat Virgolet, Milan Rakovac, Rubni zapisi, zaborav sjećanja

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

14 Oct

Potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar zatražila je poništenje natječaja za glavnog ravnatelja HRT-a te da se novi natječaj raspiše nakon što Sabor usvoji novi Zakon o HRT-u koji će u potpunosti implementirati zaštitne mehanizme Europskog akta o slobodi medija.