Corneliu Constantineanu (1967-2021): Otišao je velikan

Možete li disati? Doktor Corneliu Constantineanu nažalost više ne može.

Ponekad je teško disati. Virusna infekcija u plućima može biti smrtonosna. Disanje (respiracija) je izuzetno važno jer bez njega – kao i bez kucanja srca – nema života.

Udah – izdah, udah – izdah i tako redom i automatski bez prestanka 12 do 15 puta u minuti. Udahom unosimo kisik u naša pluća, a izdahom izdišemo ugljični dioksid. To su dvije faze disanja: udisanje (inspiracija) i izdisanje (ekspiracija).

Osobno moram priznati da prije pojave bolesti COVID-19 pojma nisam imao o umjetnom disanju uz mehaničku pomoć takozvanih respiratora. Danas znam i previše jer cijeli svijet govori o uređaju koji navodno spašava živote. Kažem navodno jer istraživanja pokazuju da 30 do 40 posto onih koji završe na respiratoru umire.

COVID-19 je bolest koja prvenstveno napada respiratorni trakt te je stoga izuzetno bitno i hitno pacijente ugrožene zbog pneumonije staviti na respirator kako bi se održala željena razina kisika u krvi i otklonio rizik oštećenja drugih vitalnih organa kao što su srce i mozak.

Kažu mi liječnici da je to složena procedura. Kako bi pacijenta stavili na respirator moraju ga najprije intubirati, to jest kroz nos ili usta uvesti cjevčicu koja je priključena na uređaj, a zatim se uspavanom pacijentu cijev provodi sve do plućnih krila.

Prošlog tjedna je mnoge od nas šokirala i uzdrmala tužna i neočekivana vijest da je pastor, sveučilišni profesor i kršćanski lider međunarodne reputacije Corneliu Constantineanu umro prikopčan na respirator na hitnom odjelu Sveučilišne bolnice u Aradu u Rumunjskoj.

U Rumunjskoj je od COVID-a oboljelo više od 930.000 ljudi, oporavilo se oko 831.000. Nažalost do 25. ožujka umrlo je 22.835 osoba. Među njima i naš dragi prijatelj i kolega Corneliu Constantineanu koji je prije povratka u svoju domovinu s obitelji proveo skoro 20 godina na ETF/VETU u Osijeku

Koliko znamo Corneliu je prekasno tražio liječničku pomoć i to zbog otežanog disanja te mu je u bolnici dijagnosticiran akutni respiratorski distress sindrom (ARDS), upalni edem pluća koji je bez respiratora nemoguće preživjeti.

U Rumunjskoj je od COVID-a oboljelo više od 930.000 ljudi, oporavilo se oko 831.000. Nažalost do 25. ožujka umrlo je 22.835 osoba.

Među njima i naš dragi prijatelj i kolega Corneliu Constantineanu koji je prije povratka u svoju domovinu s obitelji proveo skoro 20 godina na ETF/VETU u Osijeku.

Ne znamo gdje i od koga je dobio smrtonosni koronavirus. Bio je društven i druželjubiv čovjek, jedan od pastora pentekostne crkve Speranza (Nada) u Temišvaru i vrlo poduzetan te uspješan voditelj postdiplomskog studija Javne teologije i Pentekostalnih studija pri Fakultetu društvenih i humanističkih studija na Sveučilištu u Aradu.

Prvorazredni znanstvenik, odličan propovjednik, a nadasve autentičan i ponizan kršćanin. Sjećam se kako su Cornelijem bili impresionirani ne samo naši suradnici iz zapadnih zemalja nego i zagrebački katolički profesori Bonaventura Duda i Ivan Golub kao i beogradski pravoslavni profesori Radovan Bigović i Radimir Rakić.

Ja sam Cornelija upoznao najprije u velikoj Elim pentekostnoj crkvi u Temišvaru, čiji sam počasni član.

Na poziv njihova pastora apostolskog poslanja i pomazanja Teodora Codreanua u Elimu je ETF iz Osijeka otvorio centar za izvanredni studij. Više stotina laičkih propovjednika i zainteresiranih mladića i djevojaka hrlilo je na naša prebukirana predavanja.

Corneliu se kao mladi inženjer biotehnologije isticao među njima kao intelektualni radoznalac koji je uvijek postavljao izuzetno angažirana pa i provokativna pitanja o odnosu vjere i razuma, o intelektualnom kredibilitetu kršćanske vjere te posebno o implikacijama teologije za duhovnost.

Nešto kasnije Corneliu je doselio u Osijek da nastavi redovni studij i kako bi mogao koristiti našu bogatu biblioteku. Neprestance je čitao, maltene doslovno gutao knjige i radio na svojoj teološko-duhovoj formaciji. Sve što je radio, radio je čitavim umom i srcem te je postizao odlične rezultate.

Nakon diplome summa cum laude slijedio je međunarodno akreditirani magisterij isto s najvišim ocjenama. U međuvremenu je postao predavač i direktor biblioteke u kojoj je radila i njegova vrijedna i samozatajna supruga Ioana. U Osijeku su im rođene i dvije prekrasne kćeri, Anamaria i Carmen, danas sveučilištarke u Velikoj Britaniji.

Ja sam se znao šaliti s Cornelijem kako ga moramo slavenizirati te da će biti KK, Kornelij Konstantinović. Na kraju smo se ipak dogovorili da ostajemo pri rumunjskom izvorniku u CC-duru.

Od samih početaka otkrio sam kod Cornelija liderski potencijal. Zato sam ga imenovao akademskim dekanom, a poslije doktorata i voditeljem međunarodno akreditiranog magistarskog studija.

Sve što je on tamo napisao o meni osjećam da bih ja trebao ovdje napisati o njemu. Hvala, Cornelije. Corneliu Constantineanu je bio lider, čovjek s vizijom novoga i pravednijeg svijeta

Kada sam ga predstavio svom prijatelju i mentoru, legendarnom Johnu Stottu, dogovorili smo da će ga Langham fondacija stipendirati na doktorskom studiju u Velikoj Britaniji.

Preko Oxforda i Leedsa Corneliu je postigao doktorat disertacijom o Teologiji pomirenja kod apostola Pavla. Studija je objavljena pod naslovom The Social Significance of Reconciliation in Paul Theology u jednoj visoko rangiranoj seriji znanstvenih djela.

Corneliu je bio izuzetno plodonosan znanstvenik i pisac što potvrđuje velik broj članaka koji su objavljeni u najuglednijim znanstvenim časopisima, ali i osam objavljenih knjiga i zbornika koje je priredio.

Corneliu je postao poduzetan i svestrano aktivan Langham Scholar. Organizirao je nekoliko uspješnih Langham seminara o propovjedništvu u različitim rumunjskim gradovima.

Njegova vizija promocije kontekstualno relevantnog kršćanskog razmišljanja uključila je i okupljanje najboljih mladih i ne tako mladih teologa i bibličara Srednje i Istočne Europe da napišu veliki od Langhama sponzoriran Komentar Biblije za naš kontekst.

Za taj velebni projekt angažirao je i niz predavača i suradnika VETU-a. Taj je projekt tako sjajno koncipiran i njegovi doprinosi napisani tako da on ostaje glavni urednik iako nije više među nama.

Corneliu i trojica njegovih kolega pod dirigentskom palicom Miroslava Volfa okupili su četrdesetak poznatih kršćanskih lidera, teologa i znanstvenika sa svih kontinenata te uredili impozantni ekumenski zbornik od gotovo 900 stranica pod naslovom First the Kingdom of God (Najprije kraljevstvo Božje) kao Festschrift za moj 65. rođendan.

Ovih dana sam iznova pročitao Cornelijevo poglavlje s dirljivom posvetom (str. 673-705). Sve što je on tamo napisao o meni osjećam da bih ja trebao ovdje napisati o njemu. Hvala, Cornelije.

Corneliu Constantineanu je bio lider, čovjek s vizijom novoga i pravednijeg svijeta. Unutar teoloških znanosti specijalizirao je novozavjetne studije s posebnim naglaskom na poslanici Rimljanima kao temeljnoj postavci i smjerodavnoj prekretnici za pomirenje ne samo u vertikalnoj dimenziji (s Bogom po Isusu Kristu) nego horizontalnoj među ljudima i narodima.

Moji suradnici i prijatelji znaju da sam se posljednjih desetak godina postupno povukao iz vodstva nekih međunarodnih tijela, komisija i vijeća te počeo tražiti kome ću predati štafetnu palicu.

Kada god se postavilo pitanje tko će me iz mog dijela svijeta naslijediti na nekim od tih funkcija predlagao sam Cornelija. On je štafetnu palicu preuzeo s entuzijazmom i kompetencijom te sam stoga posebno ponosan i zahvalan.

Ostaje otvoreno pitanje tko će ju preuzeti sada kada je Corneliu tako iznenada pao u utrci prije željenog cilja.

Corneliu Constantineanu je dostojanstveno komemoriran u velikoj Ecclesia crkvi u sveučilišnom gradu Aradu uz govore najpoznatijih kršćanskih lidera i vodstva sa Sveučilišta Arad na čelu s dekanicom i rektorom.

Prvorazredni znanstvenik, odličan propovjednik, a nadasve autentičan i ponizan kršćanin. Sjećam se kako su Cornelijem bili impresionirani ne samo naši suradnici iz zapadnih zemalja nego i zagrebački katolički profesori Bonaventura Duda i Ivan Golub kao i beogradski pravoslavni profesori Radovan Bigović i Radimir Rakić

Dvojica naših kolega i Cornelijevih partnera Marcel Macelaru i Daniel Oprean su sjajno organizirali i vodili samu komemoraciju kao i ispraćaj s ukopom dan kasnije na Groblju heroja u Temišvaru.

VETU je na komemoraciji dostojanstveno predstavljao član Vijeća, biskup Reformirane Kršćanske Crkve u RH gospodin Peter Szenn. Hvala, brate biskupe.

VETU će u utorak u Osijeku prirediti komemoraciju preko zooma na kojoj će se prikazati kratak film o Corneliju uz sudjelovanje uživo ili preko zooma mnogobrojnih njegovih suradnika i bivših studenata iz različitih zemalja.

Sve to u nadi da će epidemiološka situacija dopustiti da se kasnije u godini održi velika međunarodna komemoracija u bivšoj židovskoj sinagogi u središtu VETU kampusa u Osijeku.

Međunarodno glasoviti Langham Partnership je povodom ove neočekivane i ljudski gledano daleko prerane smrti objavio impresivan biografsko-znanstveni prikaz života i rada Cornelija Constantineanua pod naslovom The Loss of a Giant, u slobodnom prijevodu Odlazak velikana.

Svi koji su Cornelija poznavali i družili se s njim složit će se s tom konstatacijom.

***

P.S. U nastavku na raniju kolumnu o patrijarsima SPC vratit ćemo se Porfiriju u jednom od sljedećih kolumni.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora