U pandemiji vjerujemo epidemiolozima kao i pilotima u avionu

Na području zaraznih bolesti u ovoj državi su ovlašteni i imaju odobrenje Hrvatske liječnike komore samo epidemiolozi, a dijelom svojeg područja rada (kronične masovne bolesti) specijalisti javnozdravstvene medicine.

Što je epidemiologija?

To je znanost, ali i preventivna grana medicine koja se bavi proučavanjem uzroka bolesti, načinima širenja, pojavnosti i smrtnosti u populaciji ili posebnoj grupi osoba te ta znanja primjenjuje u sprečavanju bolesti ili sprečavanju širenja bolesti.

U području zaraznih bolesti epidemiolozi neprekidno surađuju sa specijalistima suradnih struka poput školske i sveučilišne medicine, kliničke mikrobiologije i infektologije. Infektolozi se ne bave populacijskim zdravljem, ali su vrlo važna i neizostavna karika jer oni liječe bolesnike oboljelih od zaraznih bolesti.

Područjem procjene COVID-19 kao profesionalne bolesti, ali na pojedinačnoj razini i razini nekog radnog kolektiva, bave se specijalisti medicine rada i sporta koji su suradnici epidemiolozima kad je riječ o zaštiti zdravlja sportaša tijekom pandemije. Svi ostali specijalisti nemaju licencu za rad epidemiologa jer se ne bave ni dijelom ni u cijelosti zdravljem stanovništva (populacije).

Stručnjaci drugih struka poput doktora veterinarske medicine, biologa, virologa, bazičnih imunologa, ali i matematičara koji se bave matematičkim modeliranjem, su struke koje imaju dio posla tijekom pandemije, no nisu oni ti koji su odgovorni niti im je područje rada zdravlje cjelokupnog stanovništva.

Pandemiju možemo zamisliti kao let avionom ili put brodom gdje je iznimno važno da imamo sposobne pilote odnosno kapetane u kabini. Pogreška vodi do smrti velikog broja putnika i posade, a često svih njih. No bitno je i da putnici vjeruju kapetanu te da pažljivo slijede upute

Ovo sam objasnila zato da bi javnost razumjela zašto su od naših i inozemnih stručnjaka objavljivane mnoge kontradiktorne ili ishitrene informacije jer su ovi drugi daleko brojniji i glasniji od epidemiologa, a nisu u mogućnosti sagledavati cjelokupnost problema pandemije.

Neki od njih su ponekad imali potrebu objava za javnost zbog taštine ili želje za time da budu poznati pa su na žalost objavljivali ili prenosili ishitrene, netočne, nepotpune, preliminarne ili neprecizne informacije, a često nisu razmišljali kakve će posljedice i zbunjenost izazvati među građanima.

Naime, pandemiju možemo zamisliti kao let avionom ili put brodom gdje je iznimno važno da imamo sposobne pilote odnosno kapetane u kabini. Pogreška vodi do smrti velikog broja putnika i posade, a često svih njih. No bitno je i da putnici vjeruju kapetanu te da pažljivo slijede upute.

Sada kad sam razjasnila zašto su nastale različite i kontradiktorne informacije o pandemiji, pretpostavljam da će čitatelj biti zainteresiran pročitati dalje.

Prvi epidemiološki podaci o bolesti COVID-19 su bili loše objašnjeni, ali i nejedinstveno praćeni, unatoč preciznim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Naime, usporedba letaliteta (engl. case fatality rate, skrać. CFR) i smrtnosti (mortaliteta), po mojem mišljenju, uopće nije trebala biti predmet diskusije u javnosti jer međusobno NISU USPOREDIVI. Također se pojam letaliteta od pandemije brkao s pojmom sezonske gripe, a oboje s bolesti COVID te je javnost naučila pogrešne podatke.

Oba podatka ovise o udjelu testiranja, kvaliteti uzimanja brisa i PCR dijagnostici, fazi pojedinog pseudo-vala pandemije, a nadalje prema bilježenju uzorka smrti. Uzrok smrti jest COVID ako je osoba umrla od upale pluća izazvane tim virusom, na ili bez respiratora, te nekom od drugih kliničkih slika koje uzrokuje taj virus.

Što je letalitet (engl. case-fatality, doslovan prijevod slučaj-smrtnost)?

To je broj kojeg dobijemo dijeljenjem broja umrlih od bolesti COVID s brojem oboljelih od COVID-19. Slučajeve oboljelih se definira prema kliničkim kriterijima: barem jedan znak bolesti – kašalj, povišena temperatura, otežano disanje, nedostatak zraka, gubitak i/ili promjena mirisa i okusa.

Radiološki kriterij – dokaz tipičnih promjena na snimci pluća, laboratorijski PCR pozitivan bris ždrijela ili nosnog dijela ždrijela na COVID-19.

Epidemiološki kriterij – blizak kontakt s oboljelim unutar 14 dana ili boravak u području gdje postoji prijenos te bolesti ili rad u ustanovi u bliskom kontaktu s oboljelima unutar 14 dana.

Moguć slučaj je onaj koji ispunjava kliničke kriterije; vjerojatan slučaj ispunjava kliničke i jedan epidemiološki kriterij ili osoba koja ispunjava radiološki kriterij; potvrđen slučaj je onaj kad osoba ispunjava laboratorijski kriterij.

S obzirom na ova objašnjenja, jasno je da ako bolesnici i pozitivni skrivaju kontakte, nećemo imati točne podatke. Također, ako je udio testiranja u doba kad ima više oboljelih niži (bez obzira na razloge) onda opet imamo tzv. pod-prijavljivanje ili pod‑bilježenje.

S umrlima je jednostavnije, osobito jer većina, na žalost, umire u bolnicama iz kojih se dnevno prijavljuje broj umrlih od bolesti COVID.

No ovdje je prvi puta postavljen politički zahtjev u svijetu i u nas da se smrti bilježe dnevno pa takvom brzinom to nije moguće niti uz informatičku potporu.

Naime, uzroci smrti se provjeravaju, rade se obdukcije i revidiraju prijave kako bi podaci bili što više kvalitete (što je još jedna od neistina koja se provlači da ljudi proglašeni umrlima od korone nisu od toga umrli nego od ”starosti” – iako uzrok smrti od starosti zapravo ne postoji!).

Stoga se za svaku prethodnu godinu najtočniji podatak dobije iz baze umrlih koja bude obrađena i objavljena u Republici Hrvatskoj krajem kolovoza.

U epidemiološkoj statistici poznato je da čim se mijenja sustav prijavljivanja bolesti ili smrti ili se više nadzire stanovništvo zbog neke bolesti ili se više dijagnosticira zbog podizanja svijesti o nekoj bolesti, to svakako utječe na podatke.

Epidemiologija je znanost, ali i preventivna grana medicine koja se bavi proučavanjem uzroka bolesti, načinima širenja, pojavnosti i smrtnosti u populaciji ili posebnoj grupi osoba te ta znanja primjenjuje u sprečavanju bolesti ili sprečavanju širenja bolesti

Stoga se mora kritički sagledavati svaki statistički podatak, a to se i radi. No to se mora raditi unutar struke, a ne pred javnošću gdje se ovako stvorio utisak da epidemiološki podaci ”ne valjaju”“. Ne valjaju za onoga tko dovoljno o ovome ne zna.

Što je smrtnost (mortalitet)?

To je broj kojeg dobijemo dijeljenjem broja umrlih pod šifrom neke bolesti (COVID-19) s brojem stanovnika i iskazivanjem na 100.000 stanovnika prema procjeni broja stanovnika dotične godine.

Stoga taj broj ne ovisi o broju oboljelih koji može biti, kako sam opisala, promjenjiv, nego o točnoj procjeni broja stanovnika. Brojnik je jednak onome u CFR-u.

Ovaj broj je nakon godinu dana pandemije već vrlo precizan pokazatelj stvarne pogibije koja ovisi o nekoliko činitelja: broju oboljelih osoba, broju pozitivnih osoba koje nisu bile bolesne (neotkrivenih – dakle nepoznat broj, moguće ga je procijeniti), dobi oboljelih, a time i broju teško bolesnih, kvaliteti i kapacitetu zdravstvene skrbi, kao i pravodobnom javljanju bolesnika u slučaju da imaju smetnje disanja ili neki alarmantan znak COVID bolesti.

Svakako i o dosljednim osobnim mjerama prevencije – sada je to primarno cijepljenje, ali i pridržavanje poznatih mjera.

Osim smrtnosti, izračunava se i tzv. eksces odnosno višak umrlih u odnosu na prosjek prethodnih nekoliko godina jer je to dobar pokazatelj razlike u odnosu na očekivano. Ako ova pandemija bude trajala duže od dvije godine, taj eksces bi mogao biti svake godine ponavljan, a što bi bio dodatan dokaz da ljudi umiru više, a ne da bi oni ionako umrli od drugih bolesti ili starosti.

Nadam se da sam najvažnije činjenice o pandemiji objasnila i time ukazala koliko je važno odgovorno i provjereno obavještavanje građanstva. Mi svi već osjećamo razne posljedice i pandemije i mjera koje su bile nužne, ali i opravdano preispitivane.

Novinari su, u najboljoj namjeri svoje obveze za što bržim obavještavanjem i podučavanjem, na žalost, vjerojatno nenamjerno, također načinili štetu borbi protiv pandemije, ali i povratku iz bijednog načina života u uobičajen. Bilo bi dobro kada bi ubuduće bili vrlo oprezni te svaku novost provjerili.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Bolnica na kraju grada
    •  Nema mjesta panici, ali što trebamo znati o legioneli?
    •  Može li AI povećati učinkovitost zdravstva i dijagnostike
    •  Kako matematička nepismenost jednostavno manipulira ljudima
    •  Liječnik mora biti materijalno potpuno neovisan o bolesniku
    •  Hripavac se širi zbog opadanja imunosti i necijepljenja djece
    •  Preventivnim pregledom uzorka stolice spašavate život
    •  Kako osigurati vjerodostojnost istraživanja o prehrani
    •  Kako pomiriti privatizaciju s prednostima domova zdravlja
    •  Hitno da hitnije ne može biti: ulagati u sustav zdravstva

> Svi tekstovi ovog autora