Njihovo je pravo da pričaju, a naše da se cijepimo

Javni prostor ne smije postati kaos informacija kada je riječ o COVID-19 pandemiji. Jednako je loše, ako ne i gore, kada postoji bilo koja vrsta zabrane informacija. No najgore je kada se utemeljene informacije ignoriraju i postaju neprepoznatljive.

U moru informacija sve smo skloniji zanemariti ono bitno, dokazano. Često ih stavljamo i dovodimo u istu ravan s ostalim ponajprije neprovjerenim informacijama. Stoga je jedino ispravno svakodnevno informirati javnost o svim važnijim novim znanstvenim saznanjima.

Samo na taj način može se umanjiti štetnost dezinformacije. Stoga je stožeru nužna veća stručna potpora. Time će se, vjerujem, vratiti tako potrebna vjerodostojnost i stručna prepoznatljivost.

Posljednjih nekoliko mjeseci na pregled mi dolazi veliki broj osoba kojima je zajednički strah od cijepljenja. Strah obično povezuju s dvama razlozima.

U nekih postoje promjene u krvnoj slici za koje vjeruju da bi se cijepljenjem mogle pogoršati; u drugih jednostavno nema posebnog razloga već iracionalni strah koji se gotovo svakodnevno hrani neprovjerenim informacijama o ozbiljnim nuspojavama.

U ordinaciju ulazi gospođa srednjih godina.

– Izvolite.

– Došla sam razgovarati o opasnosti cijepljenja protiv korone. Imam nešto niže trombocite. Hoće li se to stanje pogoršati cijepljenjem?

Sve rasprave i velike riječi, pokušaji da se zloupotrebljava demokracija, politizira znanost gube smisao kada je riječ o zdravlju i smrti

Pogledao sam nalaz. Broj trombocita bio je tek neznatno ispod donje referentne vrijednosti i značajno iznad vrijednosti koje mogu dovesti do krvarenja.

– Gospođo, broj trombocita je sasvim dostatan za bilo koji kompliciraniji operativni zahvat. Također nema opasnosti niti od cijepljenja.

– Postoji li opasnost da trombociti značajno padnu nakon cijepljenja? – upitala je i pogledala me s iščekivanjem.

– Postoji, ali to je također privremeni, kratkotrajni pad broja koji ne dovodi do sklonosti krvarenja. Za 6 do 8 tjedana trombociti se obično vraćaju na prvobitne vrijednosti. To se opaža i u osoba s normalnim brojem trombocita. Rekli bismo da je to poznati učinak virusnih infekcija na krvotvorno tkivo, prolazno potiskivanje njegove funkcije.

– Može li se javiti tromboza?

– Tromboza je ozbiljna komplikacija i opisana je nakon primjene određenih cjepiva. Ozbiljna po život opasna tromboembolija kao komplikacija javlja se iznimno rijetko (u tri osobe od milijun cijepljenih), što je za tisuću puta manje nego što je smrtnost zbog infekcije s COVID-19.

– Znači mogu se cijepiti?

– Da, svakako, to ću vam i napisati. I još da dodam kolika je vjerojatnost ozbiljnih nuspojava. To vam je na razini vjerojatnosti kao da sada izađete na ulicu i doživite prometnu nezgodu. Hoćete li izaći na ulicu?!

Razgovarao sam i pregledao oko 100 osoba sa sličnim pitanjem, smijem li se cijepiti? Ni jedan nije imao kontraindikaciju. Dobro je što su došli po savjet liječniku.

Sličan razgovor s manjim ili većim razlikama, ali gotovo identičnim porukama vodi veliki broj liječnika. I velika većina, ako ne i svi reagiraju na isti, pozitivan način.

Medicinska znanost je jasno pokazala da je cijepljenje najdjelotvorniji način kontrole infekcije. Stoga treba učiniti sve da se što veći broj građana cijepi.

Vratimo se na početak teksta. Ne treba dokazivati da veliki broj potpuno različitih informacija kojima se obasipa javnost ima daleko veću potrebu da pokaže bombastične neprovjerene izjave, da ukaže na sukobe u mišljenju bilo političara i sve češće znanstvenika koje gotovo u pravilu završavaju osobnim sukobom pri čemu se potpuno zanemaruje borba protiv pandemije.

I ja sam u nekoliko navrata reagirao na neke ishitrene izjave u želji da ukažem na neprihvatljivu poruku koja se šalje. Danas sam svjestan da nas takav pristup, svjesno ili ne, značajno udaljuje od onog bitnog.

Cijepi se, misli na sebe, misli na svoje najbliže i misli na druge. Važno je istaknuti da je pravo na cijepljenje osigurano svim stanovnicima Hrvatske.

U moru informacija sve smo skloniji zanemariti ono bitno, dokazano. Često ih stavljamo i dovodimo u istu ravan s ostalim ponajprije neprovjerenim informacijama. Stoga je jedino ispravno svakodnevno informirati javnost o svim važnijim novim znanstvenim saznanjima

Pravo podrazumijeva odgovornost svakog od nas, jer svi cijepljeni bolje štite i sebe i ostale. Pravo na cijepljenje u Hrvatskoj nije ograničeno i svima je dostupno.

Neka druga prava u Hrvatskoj nisu dostupna u tolikoj mjeri, recimo pravo na rad. Značajan broj naših građana potražio je to svoje pravo u inozemstvu. Necijepljenima je ta mogućnost otežana.

U zemlje Europske unije danas nije moguće tek tako otići raditi. Restrikcije s obzirom na koronu puno su veće nego u Hrvatskoj.

Stoga su oni osuđeni na rad u Hrvatskoj bilo posla za njih ili ne. I zbog toga imaju ograničena prava na rad?! No u većini slučajeva prevlada zdrav razum. I ti naši građani koji odlaze ”trbuhom za kruhom” bez pogovora se cijepe.

Sve rasprave i velike riječi, pokušaji da se zloupotrebljava demokracija, politizira znanost gube smisao kada je riječ o zdravlju i smrti.

Pandemija nije pitanje premijera ili predsjednika, parlamenta, ni referenduma. Pandemija se tiče svih nas. Ona je tu i dalje ubija.

Predviđa se i peti val. A pojedinci će i dalje ušančeni u rovove svojih sitnih paramedicinskih interesa žučno raspredati o ugroženosti prava, o zavjerama.

Neka pričaju, to je njihovo pravo, a mi ćemo se cijepiti. Vjerujem da ćemo kada dosegnemo kritičnu brojku cijepljenih i njih na jedan način zaštititi. Da će u nas biti manje zaraženih, a korona neće odnositi toliko života.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Zabrana upravljanja vozilom nije problem liječnika
    •  Postoji li radno vrijeme u zdravstvu?
    •  Za kvalitetu u medicini - međunarodna prepoznatljivost
    •  Što nas čini Europljanima – izborni zakon ili Schengen
    •  Dodir i riječ su ključ zdravstvene pismenosti
    •  Izgubljene vrijednosti akademske zajednice
    •  Liste čekanja treba ukinuti jer su plodno tlo korupcije
    •  Medicina nije ceh
    •  SOS za zdravstvo
    •  Nakon 40 godina od prve transplantacije koštane srži

> Svi tekstovi ovog autora