Kurdi i druga siročad svijeta

Kad se odlučite čitati knjige orijentalista Hajrudina Somuna (1937.) budite sigurni da ulazite u neodoljivu putopisno-memoarsku pustolovinu, premda vas naslovi njegovih knjiga na prvu asocijaciju vuku prema političkoj publicistici.

Mislim da mi je taj dominantno literarni diskurs nametnula već prva njegova knjiga koju sam čitao, ”Gasan Kanafani iz zemlje tužnih narandži”, ali su taj prvotni dojam dodatno ovjeravale njegove potonje knjige kojima sam bio urednikom, recenzentom, promotorom, ili tek samo pasioniranim čitateljem (”Lična strana svijeta”, 2012., ”Palestinska Nakba”, 2015., ”Jesmo li antisemiti”, 2017., ”Sefernama iz Irana”, 2019., ”Kurdistan jan neman”, 2023.).

Šarm usmenog pričaoca koji Somun posjeduje, kad se skrupulozno obogati za pisaćim stolom, najednom dobije literarnu notu, onaj valer koji vas zavodi lakoćom kakvog orijentalnog pripovjedača, a što mi je ponajbolje pokazala ”Sefernama iz Irana”, posve osobna, a pritom začudna knjiga o jednoj velikoj zemlji i njezinoj impresivnoj povijesti i kulturi, s ništa manje tragičnom sadašnjosti.

I dok biste od svih tih knjiga, sudeći po naslovima, kako već rekoh, očekivali dominantno politički naboj, u njima ponajprije susrećete čovjeka pisca kojega zanimaju ljudi, najčešće njegovi prijatelji, dobri znanci, i ništa manje impresivan kulturološki kontekst u kojemu te ljude susreće i koji širom otvaraju vrata piščevoj intelektualnoj radoznalosti.

A onda vam te knjige dalje širom otvore sva vrata i prozore za putovanja vremenom i prostorom, pa vi u dijakronijski postavljenoj priči snažno zakoračite u kulture o kojima ste tako malo znali, u uopće u nas premalo znani svijet islamskog orijenta.

Kroz ljudska svjedočenja jednako ozbiljna i jednako pripovjedno lepršava najednom vam i najveće povijesne tragedije i najtraumatičnije priče recentne političke zbilje (npr. sudbina palestinskog naroda ili sudbina Kurda), postaju raskošna priča o ljudima i krajevima zbog kojih ste ljubomorni na svaki autorov korak učinjen tim prostorima.

I nova Somunova knjiga, ovaj put o Kurdima, to iznova potvrđuje. Ta siročad svijeta kako se metaforički imenuje najveći svjetski narod bez svoje države, narod koji je podijeljen u barem četiri zemlje suvremenog svijeta, ako na tren zaboravimo brojnu dijasporu, pred nama živi svoju dramu kroz Somunove susrete s ljudima od krvi i mesa, s prijateljima i znancima u susretima radosti prijateljevanja, gdje ni strašni prst povijesne sudbine ničim ne može pokvariti prijateljstva, prijateljske razgovore i gotovo ležerno upoznavanje s poviješću jednog naroda i, ne najposlije, autorovo još ležernije posredovanje te povijesne priče.

Somun nije političar, nije ni historičar, nije ni književnik, ali jest sve to pomalo, jer je iskusan znalac i pratitelj nebrojenih političkih previranja na prostorima o kojima piše (vidjeti samo naslove knjiga!), kompetentni i iznimno načitani znalac bogate povijesti svijeta njegovih dominantnih opsesija (recimo, islamskog Istoka), te vrstan pričalac, prenosilac tih znanja, kojemu ne manjka ni pripovjednog dara ni analitičko-komparativnih sposobnosti. A onda još sve to oboji viđenjem što ga je precizno odredio naslovom jedne svoje knjige – ”Lična strana svijeta” – i imate kompletan čitalački užitak.

Svijet Kurda, povijesni i recentni ne može se razumijevati bez komparativne priče o, ponajprije, Arapima, Turcima, Irancima, ali i o velikoj povijesti i velikim svjetskim silama (SAD, Velika Britanija, Francuska i Rusija/SSSR) koje su ih egzistencijalno doticale. A onda je tu i neizbježna priča o kurdskoj prapovijesti, o njihovoj religiji ili religijama, o jeziku, kulturi, velikanima toga svijeta, jednoj nadasve dugoj i bogatoj historiji.

I najednom se oduševite kad doznate da je Saladin bio Kurd, pa vas ne čudi što su Kurdi tako i toliko tolerantniji od svih svojih susjeda i žive skupa s Asircima, Armenima, Jezidima, Kaldejcima, Židovima, dok se istovremeno u Turskoj ide u zatvor već zbog spominjanja imena Kurdistan ili upotrebe kurdskog jezika u turskom parlamentu.

Je li i to razlog što su Kurdi doživljavali i doživljavaju tolika ugnjetavanja, progone, čak genocid od onih koji ih, iako i sami ”braća muslimani”, ne žele vidjeti kao jednake sebi? Koji na njima vježbaju svoje varijetete velikodržavlja, nacionalizma, pa čak i fašizma o čemu se Somun ne libi govoriti.

I dok je već svjetski znan turski genocid nad Armenima, turski je progon Kurda bezmalo identičan s onim koji su im priređivala arapska vjerska subraća… Zatiranje naroda starijeg od njih, od strane Arapa i Turaka, jedna je od onih tragičnih povijesnih priča koje nam ova Somunova knjiga o Kurdima s mnogo empatije otkriva.

Na našim se prostorima, s razlogom, potencira priča o Palestincima ili o Rohindžama, ali zanimljivo kako se lako preskoči bilo koji spomen Kurda i nasilje nad njima. Je li to stoga što Kurde progone ”braća muslimani”? Oni isti za koje nam ”naši” ideolozi i branitelji vjere uporno govore kako je islam tolerantan i kako je zlo proizvod Zapada, dok se zbivanja u Afganistanu i Iranu te tisućljetni progoni Kurda guraju u mrak neznanja.

Somunova priča o Sadamovoj zločinačkoj, genocidnoj operaciji Anfal, nazvanoj po uzoru na kuransku suru Al-Anfal, protiv Kurda, jedna je od najjezivijih koja se sručila na Kurde u njihovoj povijesti. A jedini grijeh im je što, kao i u slučaju s Turskom, odbijaju arabizaciju ili turkizaciju, kao načine brisanja njihova milenijskog identiteta.

Knjiga o Kurdima, osim što je napisana iz dubokog pijeteta za jedan narod i njegovu kulturu, kao da je imala nakanu u naš svijet unijeti još jednu svjetiljku znanja za one čija je znatiželja otvorena za novo, za svijet, na način na koji to Somun radi: hodanjem prostorima o kojima piše, susretima s ljudima čija ga sudbina dodiruje i istraživanjem kulturno-povijesnih okvira za cjelinu svoje priče.

I ako poslije toga osjetite simpatiju za svijet koji vam autor donese, a jedva da tomu možete odoljeti, onda ste sigurni da pred sobom imate i rasnog pisca i sjajnu knjigu.

Pišući o Kurdima, autor se, osim što neizbježno donosi široku paletu multilateralnog kurdskog identiteta, neizbježno referira i na dijelove povijesti koje Kurdi dijele sa svojim susjedima u prošlosti i sadašnjosti, a to autora neizbježno vuče k usporedbama sa svojom zemljom i njezinom poviješću, jer Bosna i Hercegovina je bila dijelom svijeta koji je suoblikovala ista velika imperija, a u autorovim asocijacijama živi slične sudbinske reflekse.

Otuda autorove asocijacije na domaće teme i probleme potvrđuju kako, neizbježno, sav svijet djeluje poput spojenih posuda, pa se autor na asocijativnoj ravni, ne libi pokazati kako je pokrivanje lica kod žena u BiH ostavština od Turaka ”koji su ga svojim ženama nametnuli iz ljubomore, a ne da dokazuju svoju privrženost islamu”, a ”to rade i vehabije iz istih pobuda”.

A kad su u pitanju vehabije, Somun će pokazati da ne samo da nisu pomagali BiH u prethodnom ratu, nego su joj nanijeli ozbiljnu štetu. I u stvari religijskog ekstremizma, autor će inzistirati na slučaju i primjeru progona njegova kurdskog prijatelja, autora koji se drznuo znanstveno pristupiti mitologiji.

Bespoštedno će Somun ukazati i na agresiju na BiH, na zločine nad Bošnjacima, kao i na domaće mitomane kojima sva novija povijest počinje od NATO-udara, a ne bi sebi morali priznati kako je to bio tek odgovor na progon ”pola miliona Albanaca”, odgovor na ”srbijansko etničko čišćenje i torturu Albanaca”.

Hajrudin Somun je autor koji svijetom hodi radoznalo, otvorenih čula, uvijek budne i odgovorne analitičko-kritičke misli, te s rijetkim talentom reportažnog pripovjedača, tako da je svaka njegova nova knjiga i dar sredini u kojoj se objavljuje i ozbiljan prilog cjelini problema koji tretira, i to ne samo u našem kulturno-jezičnom prostoru, nego i daleko izvan njega.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Ignorancija na hrvatski način
    •  Novi prilozi bošnjačkoj mitomaniji
    •  Glupost i mi migranti
    •  Iz pogreške u pogrešku...
    •  Jednoumni u laži!
    •  Kloniranje zločinaca?!
    •  Budi kulturan! Kaže čovjek koji je godinama mjera nekulture
    •  Virus političke nervoze
    •  Živjeti u prošlosti
    •  Osmansko-feudalni software

> Svi tekstovi ovog autora