Istra – duh i duša eurolandije

Krijesovi uoči Prvog maja diljem Slovenije – a drugdje ih nije bilo, naravski – čarobno su nasljeđe iz žive prahistorije. Te vatre kao da su osvijetlile europski put izlaska iz tmine koja nas okružuje.

Pišem ovo na dane oslobođenja moga zavičaja, od 1. do 5. maja 1945. godine, Trsta, Rijeke, Pule. I uoči 9. maja, Dana Evrope, Dana pobjede nad nacifašističkim silama osovine, dana kad je uspostavljena nova, građanska, demokratska Evropa.

Jesmo li ”zaboravili” te dane, dok po Starom kontinentu buja EVROFAŠIZAM, kako piše Tomaž Mastnak?! Adrian Mitchell (1932.-2008.), kojeg zovu ”engleski Majakovski”, u poemi-manifestu Trećeg tisućljeća ”LJUDSKA BIĆA” obraća se izgubljenom čovjeku današnjice:

ne britanac/ne amerikanac/ne izraelac/ne palestinac
već ljudsko biće

ne katolik/ne protestant/ne musliman/ne hinduista
već ljudsko biće

svi počinjemo kao ljudska bića/završavamo kao ljudska bića
u početku ljudsko biće/na kraju ljudsko biće/mi smo ljudska bića
ili nismo ništa

Statistička ilustracija (o stanju 2021. – prije pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini!) potvrđuje da Mitchellov vrisak nije pretjeran. Evo kako stoje najslabija ljudska bića danas u Evropi, djeca, žene, starci.

Na rubu siromaštva jest čak 41,7% djece u Rumunjskoj, te 33,4% španjolske i 33% bugarske, 32% grčke, 29,7% talijanske dječice. Najmanje je siromašne djece: u Sloveniji (11%) i u Finskoj (13,2%). U Hrvatskoj 18,6%…

Žene: Rumunjke 36,2% prijeti siromaštvo. Bugarke (33,9%), Grkinje (29,2%). Najbolja je situacija bila u Češkoj (12,1%)…

Na rubu siromaštva starijih osoba: Latvija (45,9%), Bugarska (45,7%) Estonija (41,6%), Litva (38,7%), Rumunjska (38,7%). Najbolje je za starije osobe u Luksemburgu (9,3%) i Češkoj (11,2%)…

Ulderico Bernardi, jedan od nas koji smo utemeljili FORUM TOMIZZA na liniji Umag-Koper-Trieste u knjizi ”La Babele possibile” (Mogući Babilon), 1999. – ergo već davno, napisao je programsku formulu moguće nove evropske renesanse (i humanizma), u kojoj zagovara babilonsko višejezištvo, te kontroliranu imigraciju s Istoka Europe, iz Azije i Afrike, kao jedinstvenu formulu ujedinjenja i razvitka sutrašnje Europe.

Ali, Europa se straši svega. Straši se Amerikanaca i vlastite hrabrosti da im se suprotstavi. Straši se Rusije, Kine, Indije. Okreće glavu od Balkanaca… Straši se vlastitog kontinentalnog Ustava i zato ga cenzurira… Ili se ni ne straši, nego je taj euro-spleen naša imanentna stvar – onaj simbol zalaska sunca kao Zapada, kao stagnacije kao letargije, kako Massimo Cacciari ingeniozno promišlja Europu?!

Europa, dakle, kao domovina (Heimat, Homeland, La Patria, La Patrie, Strana radnaja), kako je to zamišljao Vaclav Havel, a sadašnje naše domovine tek kao gotovo metaforički zavičaji.

Ali, naše se ljubljene domovine ne dadu tek tako stopiti u europsku nam skupnu naddomovinu. Po mome se zavičaju i danas zapjeva pjesma o napoleonskim ratnim bubnjevima: ”LE MIE CAREZZE XE TAMBURO E BAIONETE”, kao da nam je jučer Bonapartin maršal Marmont stvorio kratkotrajnu našu Iliriju.

Uza sve to, evo kako nam se u klimavu nam EUROLANDIJU uguravaju te slavenske postkomunističke mafijaške horde barbara s Istoka, a za njima nahrupljuju cijela plemena prljavih i lijenih azijatskih i afrikanskih lopova i kanibala, pa zar će kršćanska, bijela, ponosita i čista Europa mirno gledati kako ju kane kolonizirati njene bivše kolonije, kako kreću na nju i u nju na stotine milijuna Azijata koji bi mogli nekim neoavarskim pohodom jednostavno promarširati Rusijom i umarširati u Berlin i Pariz? Ma hajte, molim vas!

Ona mitska Europa, feničanska princeza, dakako, ostaje krasan simbol i vizija, gotovo dostižna utopija. Realne perspektive su nešto drukčije; nacija-država zacijelo ostaje temeljna jedinica ujedinjenja, koje bi imalo Europu u ovom stoljeću preobraziti u napose ekonomsku velesilu svijeta, koja bi mogla odgovoriti američkom i pacifičkom izazovu.

Europska Konvencija već više od decenija nastoji programirati, u mukama svojim porođajnim, djetinjim, i već mladićkim i djevojačkim, pa i propisati buduću Europu.

Realisti nastoje naći kompromise u zamršenim protuslovljima nacionalnih interesa, što znači postaviti Europu kao savez država, koji bi imao ograničene kompetencije. Optimisti pak gledaju ostvariti već u načelima Europu-državu, konfederaciju ili čak federaciju.

Europska Europa dobro se uspostavlja upravo u prostoru između Jadrana, Alpa i Panonije, na kojem se susreću tri europske povijesne strukture: južna i osrednja ekonomski romansko-katolička, bogata sjeverna germansko-protestantska i siromašna istočna slavensko-katoličko-pravoslavno-muslimanska…

Čovjek Evrope budi se, jer shvaća da je moguća stvarnost, a ne tek neka imaginarna utopija, na dohvat ruke. Jer se njegov predak u tome iskazao još tamo u davninama helenističke kulture i demokracije…

Kroz njenu reinkarnaciju u doba renesanse… Kroz prosvjetiteljsko razdoblje… Kroz liberté, égalité, fraternité Francuske revolucije… Kroz industrijsku revoluciju i nasljedne njoj buržoaske i ljevičarske revolucije od 1848. do 1917. godine…Kroz pobjedu nad silama rasističke conquiste 1945. godine…

Naša Stara Dama Europa treba ”samo” sažeti u političku praksu vlastita historijska iskustva i realizirati skromne čežnje svojih građana.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Trumpov trijumf – strah i nada svijeta
    •  Nama nema spasa, mi smo analogna rasa i kraj budućnosti
    •  Od holocena do holokausta
    •  A da konačno poslušamo Habermasa?!
    •  Fašistički kulturocid
    •  Legenda o Joakimu širila se Istrom još za njegova života
    •  1943.: Došla je naša ura
    •  Strvinari starog svijeta iliti iskonska Tea Tulić
    •  Analiza EU izbora: nacionalistički internacionalizam
    •  Šalamun – šaman poezije

> Svi tekstovi ovog autora