Mentalno zdravlje: u zdravom tijelu zdrav duh

Poruke 23. svjetskog psihijatrijskog kongresa (23. WPC / World Psychiatric Congress) u organizaciji Svjetskog psihijatrijskog udruženja (World Psychiatric Association / WPA) nedavno održanog u Beču (28. rujna – 1. listopada 2023.), mogle bi se kratko izraziti u dvije već dobro znane maksime:

”U zdravom tijelu zdrav duh” i ”Na mladima svijet ostaje”.

U istraživanjima koja se uz učešće novoizabrane predsjednice WPA Danute Wasserman provode u Klinici Karolinskog instituta u Švedskoj, uži interes predstavljaju ona vezana uz istraživanja suicida i depresije. Pošasti suvremenog čovjeka i svijeta, rekli bismo.

I pokazuje se tako da su vrijedne aktivnosti ”za” mentalno zdravlje i djelovanje ”protiv” stresa i suicida, i dobra prevencija od loših ishoda i psihičkih poremećaja – zdravi stilovi života. I edukacija. Ni tablete ni psihijatrijski kauči nisu svemogući…

Aktivnost svakog pojedinca je važna, kao i edukacija. Znamo to i po utjecaju koje je na javno zdravstvo u cjelini učinio humanist i liječnik, na svim meridijanima tada dostupan ”narodni učitelj” dr. Andrija Štampar koji je uvijek naglašavao važnost obrazovanja, zdravih stilova života na koji se treba obavezati, higijene i socijalne medicine, i po kojem Nastavni zavod za javno zdravstvo i danas nosi ime.

Tako i Danuta Wasserman u znanstvenom i svakodnevnom radu s pacijentima, naglašava najveću važnost vraćanja zdravim životnim stilovima, a u skladu s tim je bio sročen naziv njezinog predavanja: ”Mentalno zdravlje za sve: njegovanje zdravih stilova života”. (na netu).

Kao novoizabrana predsjednica Svjetskog psihijatrijskog društva Wasserman je prošla put od 1968. godine kada je bila studentica s diplomom Bachelor medicine i psihologije krakovskog univerziteta, potom nastavka studija u Švedskoj, gdje u Uppsali završava medicinske studije.

U Beču je pred nekoliko tjedana na Svjetskom kongresu skrenula pažnju na potvrđenu, no djelomičnu ne posvemašnju, učinkovitost u liječenju mentalnih poremećaja psihoterapije (savjetovanja) i psihofarmakoterapije (tableta), i pozvala prisutne kolege profesionalce (psihijatre, psihologe i srodne struke) da ponovno u žižu rada s pacijentima vrate zdrave stilove života.

Stanje globalnog mentalnog zdravlja, obzirom na COVID pandemiju, ratove, prirodne katastrofe, klimatske promjene u toj mjeri uzrokuju ljudsku patnju, ekonomske izazove i padove, da je pokretanje na aktivnost svih nužno potrebna.

Pozvala je, nakon svojeg izlaganja, svih 4.000 prisutnih u dvorani da zaplešu s njom u ritmu Abbe, jer, kako je naglasila, tjelesna aktivnost je zdravlje. I gibanje i muzika predstavljaju opuštanje, fizičko i psihičko.

I tako preko ritmova vječne Abbe i pozdrava svima iz domovine Švedske, uz to, meditativne, azijske, potom, učinilo se i ritmične afričke muzike, dvorana se internacionalno, i u ritmu, i opuštenosti, povezala, zaplesala i zapljeskala uz svijest o bitnom.

U svakodnevnom životu profesionalca u radu s osobama s potrebom psihološke podrške, kao i pojedinac u vlastitoj brizi za sebe, treba se vratiti zdravim stilovima života: zdravoj prehrani koja počinje zdravim doručkom, kvalitetnim ručkom i lakšom večerom, redovnom fizičkom aktivnošću, i kvalitetnim snom.

I zdravim okruženjem i komunikacijom i brizi i za drugoga, dodali bismo svjesni koliko uvjeti suvremenog života donose čovjeku nesigurnosti i stresa i osamljenosti. Za posljednje se valja izboriti postavljanjem granica, učenjem zdrave emocionalnosti i socijalnosti, isključivanjem iz medijskog okruženja i poruka koje vrve nezdravim sadržajima i time ne doprinose zdravlju zdravog duha i duše.

Uz poželjnih barem pola sata do sat fizičke aktivnosti, plesa, joge ili bržeg hoda, tjelovježbe, trčanja, plivanja ili tijelu prilagođene fizičke aktivnosti. Na počinak poći mirne duše i savjesti i usnuti snom pravednika/ce. I tako se spremiti za maraton sa životom i njegovim izazovima.

Važnost obrazovanja onog emocionalnog i socijalnog tako važnog za mir duše i duševnog zdravlja, naglasila je nedavno u intervjuu u emisiji HTV-a i ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče psihijatrica Petrana Brečić.

Ako život teče ritmom da čovjek skoči iz kreveta, u brzini se spremi, da ne stiže jesti, ne stiže vidjeti članove obitelji do navečer, kada se najede, odvoji nešto vremena za susret s najbližima, u koliziji s tv-om i internetskim portalima i nezdravim oblicima opuštanja, evo nemilosrdne statistike: naša populacija, uključujući najmlađe, jedna je od najdebljih u Europi, u tri top zemlje je po sklonosti uzimanju alkohola, na dnu po bavljenju fizičkom aktivnošću i kretanjem, pa i vožnji bicikla no tu se nešto popravljamo.

Kao da se spava zimski san, za razliku od europskih gradova gdje je većina ujutro već odavno automobile zamijenila biciklima. Poneki svijetli primjer u mraku kao onaj varaždinski gdje je grad građanima ponudio poticaj za kupovinu bicikla, nekoliko stotina kuna uz poticaj jeftinijeg kada se više građana odlučilo na njegovu nabavku. No nema sličnog poticaja drugdje u Hrvatskoj kao ni u gradu ni okolici Imotskoga gdje je još atraktivniji ”merđo”.

Stare se navike teško iskorjenjuju, i u novim učenjima treba upornosti i strpljenja. I možemo se lijepo družiti i bez alkohola, relaksirati odlaskom na trening i u planinu ne uz preobilnu mezu, nije ”in” penjati se na ljestvici EU-a i svjetskih pijanaca, ”debeljuca” i okorjelih pušača, već sportskih tipova i populacije zainteresirane za zdrave stilove života, svoju i dobrobit zajednice u kojoj žive.

A za to treba znati i za empatiju, i razvijati osjećaj za druge i njegovati ga jer tako se čovjek osjeća sretniji. Tu kao da vlada opći nedostatak resursa: posljednji stručni psihijatrijski skupovi internacionalnog karaktera i u Dubrovniku prošle godine, i onaj u susjednoj nam BiH ovog mjeseca, odvijaju se ponovljeno pod sličnom temom Empatija i kako je naglasiti, vratiti, potaći i zadržati.

Kao što se i u Beču na kongresu čula poruka vratimo se zdravim stilovima života, tako i do populacije postepeno dolaze slični sadržaji: bilo u vidu redovnih tema za korisnike programa liječenja s edukacijom iz dijela programa psihologinje i ”Zdravih stilova života” koje prolaze članovi Dnevne bolnice za ovisnosti u Bolnici Popovača, ili sličnim predavanjima u lokalnim zajednicama koje stručnjaci organiziraju u kontinuitetu i uz teme odgovornog roditeljstva, zrelog partnerstva, umijeća slušanja i zdrave komunikacije, zdrave prehrane, važnosti tjelesne aktivnosti u liječenju depresije i napetosti.

Poruke stručnjaka da se svatko treba pokrenuti i da lijek i psihoterapija nisu dovoljni, jasna je i primjenjiva kao i ona da više nema mjesta stigmi prema psihičkim bolestima, pogotovo ne nakon svih izazova kojima smo izloženi: epidemije COVID-19, potresa, poplave, i činjenice da svatko može i ima pravo osjetiti umor, iscrpljenost, samoću, tugu, nesigurnost, jer uz okolnosti nesigurnog okruženja sigurna je jedino stalna promjena (i nesigurnost), a to troši, strahovito troši, i podrška je nužna i stigmi nema mjesta, potvrdila je slično i prof. dr. Petrana Brečić.

O rušenju stigme i protiv stigme pisali su mladi studenti medicine iz cijelog svijeta uz natječaj objavljen od strane dosadašnjeg predsjednika Svjetskog psihijatrijskog udruženja (WPA) na odlasku, dr. Afzala Javeda.

On je uz niz vrijednih inicijativa, zaslužan i za dragocjenu inicijativu poticanja i pozivanja mladih (budućih) medicinara i stručnjaka srodnih struka da se aktiviraju i pišući na zadanu temu već tijekom studiranja iskažu u borbi za mentalno zdravlje i to pišući o stigmi i protiv nje: atraktivno, humano, stručno i nadahnuto kao mladi studenti no budući stručnjaci i predvodnici u borbi za duševno zdravlje izborivši se tako za uvrštenje njihovog članka u knjizi objavljenih radova, a neki i za učešće na svjetskom kongresu.

Među stručnjacima, kao i u populaciji, sve je prisutnija poruka da svatko treba učiniti dio posla, biti aktivan, biti empatičan, angažirati se aktivnošću za sebe, ali i vidjeti i čuti drugoga, i time se zauzeti i za duševno zdravlje i svoje i drugoga i lokalne sredine i zajednice u kojoj živi.

U terminima promjene ponašanja i novog učenja o poželjnom ponašanju je uputnije govoriti o mogućnosti učenja prikladnijeg, funkcionalnijeg ponašanja i reagiranja i zadovoljstva sobom i drugima, a ne kaznama (kao što je u jednoj radijskoj emisiji predložio jedan slušalac ”kaznom od 100 eura roditeljima debelog djeteta”…).

I pitam ponovno, nije li lakše planirati s djetetom ili partnerom polusatni dnevni odlazak brzim korakom na svježem zraku u obližnji park ili kažnjavati. Za prvo treba odvojiti vrijeme za dijete/partnera, porazgovarati, poučiti, biti tih pola sata angažiran i aktivan. Ponuditi mu/joj müsli pločicu i/ili voće, a ne osigurati spremište slatkiša i vršljanje po internetu i PlayStationu.

Protiv stigme govore i napori velikih psihijatrijskih institucija da javnosti otvore vrata i uklone granice.

Festival ”Open House” tako je u Vrapču otvorilo vrata 20. listopada za šetnju povijesnom cjelinom u suradnji Klinike za psihijatriju Vrapče i tima Festivala, a velika psihijatrijska bolnica Popovača tako godinama organizira za lokalnu zajednicu predavanja kojima ruši stigme o psihijatriji u višegodišnjem ciklusu predavanja ”Bolnica bez granica” u školama i knjižnicama, šetnjama galerijama, čitaonicama i suradnjom s institucijama kulture, udrugama za zaštitu ljudskih prava i mentalnog zdravlja, a za sličnom vrijednom praksom ide sve više ”lječilišta duša”.

Pokrenimo se. Zajedno.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Jedna za sve, sve za jednu
    •  Afganistan: glas za pravo obrazovanja djevojčica
    •  Dok zazivam/o Tina u Masarykovoj
    •  Prevencija, liječenje i rehabilitacija bolesti ovisnosti
    •  Kolektivna terapija protiv govora nesnošljivosti i mržnje
    •  Nesigurnost mladih ogledalo je društva
    •  U koloni oduševljenih Elvisom i harmonikom
    •  Ima li nade da put nekog Jazda krenu svi isključivi?
    •  Nikad aktualniji Krleža i vječna misija žene
    •  Najvažnije utakmice su one za čovjeka i humanost

> Svi tekstovi ovog autora