Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik

Ovih je dana Jimmy Carter, bivši američki predsjednik (1977 – 1982) u svom domu u gradu Plains u saveznoj državi Georgiji proslavio svoj stoti rođendan. Ispunjena mu je želja da doživi mogućnost glasovanja na ovogodišnjim predsjedničkim izborima, što je prošli tjedan učinio poštanskim glasom. Sigurno pogađate da na svom listiću nije zaokružio ime njemu nesimpatičnog Donalda Trumpa, nego politički i emotivno mnogo mu bliže Kamale Hariss.

Kada je tadašnji američki predsjednik Bill Clinton 2000. godine bivšem predsjedniku Jimmyju Carteru i njegovoj supruzi Rosalynn uručio najviše američko odlikovanje, Predsjedničku medalju slobode, rekao je kako se radi o bračnom paru ”koji je učinio više dobra za više ljudi u cijelom svijetu nego bilo koji drugi par na licu zemlje”. Dvije godine kasnije to je potvrdio i Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir kada je to međunarodno najpriznatije odlikovanje dodijelio Carteru.

On je te 2002. godine bio već osmi put kandidiran, a izabran je između 156 visokozaslužnih pojedinaca i 39 skupina. Među kandidatima je pri samom vrhu, uz mnoge druge plemenite humaniste, bio i poljski papa Ivan Pavao II, koji ima nesporne zasluge za podršku Solidarność, prvom nezavisnom sindikatu u jednoj socijalističkoj zemlji te konsekventno za urušavanje totalitarnih režima u Istočnoj Europi.

Carter je Nobelovu nagradu trebao primiti već 1978. godine, kada je u Camp Davidu uspješno posredovao u iznenađujućem i dalekosežnom mirovnom sporazumu između Egipta i Izraela. Tada su nagradu podijelili njegovi gosti, egipatski predsjednik Anvar el Sadat i izraelski premijer Menachem Begin. Zanimljivo je primijetiti da je tada Carterova nominacija nešto malo zakasnila (ah, ti precizni Skandinavci!) iako je upravo on kao idejni začetnik i odvažni domaćin u Camp Davidu zapravo bio najzaslužniji za taj izuzetno značajan i strateški važan mirovni sporazum.

Za kršćane evanđeoske provenijencije Jimmy Carter je značajan ne samo zbog svoje plemenitosti i velikog srca nego i kao prvi javno posvjedočeni born again predsjednik. Carter je kao predsjednički kandidat sredinom sedamdesetih u američkim i svjetskim medijima svojim osobnim svjedočanstvom vjere popularizirao Isusove riječi ”Treba da se rodite nanovo” (vidi Evanđelje po Ivanu 3: 3-8). Amerika je prvi put imala ”nanovo rođenog”, to jest duhovno preporođenog, predsjedničkog kandidata, čija je predizborna kampanja bila obilježena elementima političke evangelizacije.

Radilo se dakle o kandidatu iskustvene i žive vjere te kojemu se stoga moglo vjerovati. Njegov je izborni slogan bio ”Vjerujte mi” – jer je on osobno vjerovao Isusu Kristu koji je preobrazio njegov život.Tako je površno religiozna, a zapravo sekularizirana, Amerika javno čula i prepričavala kako kršćanstvo nije prvenstveno pitanje obiteljskog, civilizacijskog ili nacionalnog nasljeđa i izvanjske obredne pobožnosti, nego osobnog iskustva doživljene vjere u susretu sa živim Bogom po Isusu Kristu, te iz toga proisteklog novog vrijednosnog sustava i stila života.

Iz osobnih susreta i dosta solidnog poznavanja Jimmyja Cartera mogu potvrditi da je njegova vjera upravo takva: doživljena, kristocentrična i vjerodostojno prakticirana.

U prosincu 1991. godine osobno me je pitao kako može pomoći ratom napaćenoj Hrvatskoj ”za koju svaki dan molim Bogu, ali to vjerojatno nije dovoljno jer vjera bez djela je mrtva” (tako doslovno), te izrazio spremnost da s humanitarnom udrugom Habitat for Humanity dođe graditi i popravljati razrušene kuće. On i njegova supruga Rosalynn najpoznatiji su volonteri te kršćanskom vjerom i ljubavlju nadahnute humanitarne udruge te je poznato da oni svake godine izgrade jednu kuću za siromahe.

Za Cartera se ne može reći da je bio izvrstan predsjednik. Mnogi kritičari tvrde da je bio jedan od najslabijih te da je u povijest ušao po dvoznamenkastoj stopi inflacije. Ja tvrdim da je za političku uspješnost bio preveliki idealist (tko reče da su idealizam i naivnost sestre?) te odviše moralan i iskren.

Kao predsjednik sav se fokusirao širenju ljudskih prava po svijetu pa je zanemario ogromne ekonomske probleme doma, a pokazao je i premalo odlučnosti u suprotstavljanju Sovjetima, koji su u to vrijeme okupirali Afganistan. Nedostajalo mu je odlučnosti i u sučeljavanju s iranskim islamskim radikalima, koji su više od godinu dana traumatizirali Ameriku dramatičnim zatočenjem šezdesetak američkih građana. Neodlučnosti i oklijevanje u kriznim situacijama njegovo su predsjednikovanje ograničili na jedan mandat.

Carterov je uspon otpočeo poslije njegova pada. Nakon gubitka izbora od Reagana, 56-godišnjem Carteru je opet pomogla njegova vjera. Aktivirao se kao đakon i laički propovjednik u matičnoj baptističkoj crkvi u svom rodnom mjestu te odlučio kao svjedok Evanđelja putovati svijetom i posvuda činiti dobro.

Godinu dana poslije gubitka izbora sa svojom nerazdvojnom ženom Rosalyn osnovao je neprofitnu i nestranačku organizaciju za mirotvorstvo, zaštitu ljudskih prava, promicanje demokracije i sprječavanje bolesti u svijetu. Odonda su Carterovi postali neumorni putnici i globalni apostoli evanđeoskog dobrotvorstva. Rezultati njihove vizije i rada su bili fenomenalni. Postao je, kako sam napisao ranije i drugdje, najuspješniji post-predsjednik.

Carter je svojim nenametljivim ali upornim diplomatskim inicijativama uspio spriječiti ili zaustaviti niz međunarodnih sukoba, pomiriti mnoge neprijatelje i učinkovito nadzirati veliki broj političkih izbora na svim kontinentima.

Svjetska zdravstvena organizacija mu je višestruko odala priznanje za spašavanje doslovno milijuna djece od smrtonosnih bolesti u Africi, posebno za zasluge na eliminaciji opasne bolesti gvinejskog crva.

Cartera možemo i danas upoznati po njegovim mnogobrojnim, vrlo čitkim i svestrano poučnim knjigama. Objavio je ukupno 46 knjiga. Za one koji žele shvatiti njegov pogled na odnos vjere i politike za početak najtoplije preporučujem ”Faith and Freedom: The Christian Challenge for the World” (Vjera i sloboda: kršćanski izazov svijetu). Za one starije zanimljivo štivo predstavlja i njegova mudra knjiga o starenju.

Dear President Carter, dragi Jimmy, sretan ti stoti rođendan želimo iz daleke Hrvatske!

 

 
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
    •  Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum

> Svi tekstovi ovog autora