autograf.hr

U svojoj najprovokativnijoj knjizi dosad, Naomi Klein, autorica utjecajnih bestselera “No Logo” i “Doktrina šoka”, istražuje najveću prijetnju s kojom se čovječanstvo ikad suočilo: ratom koji postojeći ekonomski model vodi protiv života na Zemlji. Knjiga “Ovo mijenja sve” (This Changes Everything) objavljena je 2014. u kojoj je dobila priznanje “Hilary Weston Writers’ Trust Prize”. Časopis […]

U ovoj su knjizi skupljeni, za ovu priliku nešto preuređeni i dopunjeni, neki od političkih tekstova Mate Kapovića, sveučilišnog profesora i političkog aktivista iz Zagreba, pisani za različite internetske portale i časopise između 2010. i 2014. godine.

“Više nema vremena”: od prve rečenice novi roman Luke Bekavca “Policijski sat” nastupa kao svojevrstan nastavak “Drenja” i nagrađivanog “Viljeva”. No ova se knjiga već svojim podnaslovom – slutnje, uspomene  – predstavlja i kao posve nova etapa, u kojoj forma i tempo pripovijedanja ponovno doživljavaju temeljitu promjenu.

Autorice knjige Nataša Magdalenić Bantić i Silvija Šeparović u novinarstvu su od sredine 80-tih, stasale su i pekle zanat u najuzbudljivije političko doba i upravo to je bio pokretač ideje o ovoj knjizi. Bile su toliko neskromne da su pomislile da temeljem svoga iskustva (a i sklonosti kopanju) mogu hrvatskoj javnosti i čitateljstvu ponuditi zanimljiv […]

Dosta je knjiga napisano o papama, njihovim dobrim i lošim, za europsku, ali i svjetsku i crkvenu povijest značajnim i manje značajnim, korisnim i štetnim postupcima i odlukama, ali ni u jednoj od njih kao u ovoj “Papinski grijeh. Strukture obmane” autora Garryja Willsa, inače praktičnoga vjernika katolika, nije bilo moguće naći na povijesnim dokumentima […]

Već niz godina uporno i iznova Vuk Perišić svojim kolumnama, analizama i esejima objavljivanima u različitim elektroničkim ili tiskanim publikacijama izaziva podijeljene reakcije: od užasnutih komentara do ushita i divljenja. Perišić u svojim tekstovima upravo čini ono što intelektualac, pisac, politički misleća osoba i treba činiti. On propituje svijet oko sebe, a najviše ga zanima […]

“Praksa studenta medicine ne sastoji se samo od promatranja kompliciranih operacija crijeva, od razrezivanja potrbušnica, zatvaranja rezova na plućima i otpiljivanja stopala, doista se ne sastoji samo od sklapanja očiju umrlima i izvlačenja djece na svijet.”

Kad se maleni Džihan kao slijepi putnik obreo na brodu što je jedrio za Istanbul, ni slutio nije da će ga to putovanje odvesti ne samo u osmansku prijestolnicu na vrhuncu njene moći, već će ga zahvatiti struja znanja, stvaralaštva i napretka – struja kojoj se bilo teško oduprijeti.

“Izvori totalitarizma” (The Origins of Totalitarianism) Hanne Arendt jedna je od najutjecajnijih knjiga o temi totalitarizma i neupitan političko-filozofski klasik. Duboko promišljena i savjesno dokumentirana, ova misaono provokativna knjiga zauzima mjesto među glavnim djelima našeg vremena.

Sarajevo je jedan od onih gradova koji su ušli u memoriju čovječanstva više puta: prvi put kada je Gavrilo Princip ispalio svoj sudbonosni metak, drugi put 1984., kada su u njemu održane Olimpijske igre, a treći put devedesetih tijekom opsade. Grad je to koji ima specifičan duh.

Kako baciti svjetlo na najozbiljnije probleme, a istodobno ne izgovoriti nijednu ozbiljnu riječ? Kako biti fasciniran realnošću suvremenog svijeta, a istodobno umicati svakom realizmu? Odgovore nudi “Praznik beznačajnosti” (La Fête de l’insignifiance, 2014). Onaj tko poznaje Kunderine prethodne knjige zna da njegova želja da u roman unese tračak “neozbiljnosti” nije nimalo neočekivana.

Morate upoznati Ovea. Ljudi poput njega prava su noćna mora za susjede. Ima svo vrijeme ovog svijeta, prozor s kojeg drži na oku cijelu ulicu, stroge principe, kirurški precizne rutine i – kratak fitilj. Dozlaboga je drzak i inatljiv. Prezire svijet oko sebe, točnije – ono u što se neuredna, neodgovorna i nesposobna ljudska rasa […]

Činjenica da se o toleranciji mnogo govori, ali premalo zna, potakla me na ponovno razmatranje tolerancije u svakodnevnom životu svakoga od nas i društva u cjelini. U proteklih desetak godina pokazalo se da se tolerancija i dalje često spominje, ali rijetko primjenjuje u svakodnevnom životu pojedinca, obitelji i društva. (Mirjana Krizmanić) Tolerancija u obitelji, na […]

“Amarcord“. Teško je zamisliti roman kojem bi pristajalo da ponese veliki Fellinijev naslov. A roman Namika Kabila mogao se zvati jedino tako: “Amarcord“. Netko će reći da je to Amarcord s ironičnim odmakom, ali ovaj čitatelj misli da nije. Kao i onaj prvi, i ovaj je Amarcord snažna i sveprožimajuća apologija sjećanja. U Kabilovom slučaju: […]

Kratki roman “Blago” i zbirka priča “Djevojka s močvare” nastali su iz pera Selme Lagerlöf, švedske dobitnice Nobelove nagrade 1909. godine, koja je time postala i prva žena koja je primila to priznanje za svoj književni rad…

Dvoje zgodnih mladih ljudi, gonjenih strastima žarkim poput samog života, gledaju se u oči dok plešu još nenapisani tango, u tihom i pustom salonu prekoatlantskoga broda koji plovi kroz noć. I dok se tako zagrljeni kreću, nesvjesno ispisuju rubriku jednog nestvarnog svijeta, čija se umorna svjetla počinju gasiti da se više nikada ne upale.

Zdravko Zima je književni kritičar, feljtonist i esejist, a poslije nebrojenih tekstova i petnaest samostalnih knjiga legitimira se dnevnikom, svjesno i autoironično nazvanim skribomanskim. Posljednjih godina dnevnički žanr dočekao je svojevrsnu renesansu (i njegovi počeci vezuju se za renesansu), iako je Zima pisac kojem je pozivanje na trendove najmanje blisko.

Državne tajne, dvostruki ili čak trostruki špijuni, kabala, ljubav i prevara, prijateljstvo i izdaja u vrijeme kada Osmanlije vladaju gotovo polovicom Europe, kada se s minareta u Budi čuju mujezini, a u turskim se kupeljima dogovaraju važni poslovi…

Knjiga pod nazivom “Kvaliteta života u novostambenim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja” (The Quality of Living in New Housing Estates in the Settlement Network of Zagreb) nastala je kao rezultat istoimenog projekta financiranog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (2013.-2015.), te u sklopu tzv. programskih sredstava na Institutu za društvena istraživanja u […]

Knjiga je nastala kao rezultat rada na doktorskom studiju Filozofija i suvremenost u Rijeci u razdoblju 2009.-2014. godine. U svojoj osnovi knjiga je objava doktorske disertacije koja je obranjena pod naslovom “Priroda i vrijednost prenatalnog i postmortalnog nepostojanja” pred povjerenstvom dr.sc. Elvio Baccarini, dr.sc. Bojan Borstner i dr.sc. Boran Berčić.