autograf.hr

  Evo, upravo je negdje oko dvadeset godina kako su na naš jezik prevedena dva djela – dva kratka romana talijansko-švicarske spisateljice Fleur Jaeggy. Radi se o romanima ”Proleterka” i ”Blažene godine kazne” (oba izvorno objavljena kod Adelphi Edizioni iz Milana, 2001., odnosno 1989. godine). Na hrvatski je ova djela s talijanskog izvanredno prenijela prevoditeljica […]

Amos Oz, Pozdrav fanaticima – Tri misli, Fraktura, Zagreb,2018 Nekako baš u vrijeme kad je svijetom odjeknula vijest o njegovoj smrti, u moje je ruke dospjela knjiga eseja Amosa Oza “Pozdrav fanaticima”, koju je koncem prošle godine objavila zagrebačka Fraktura, kojoj dugujemo hrvatske prijevode kapitalnih književnih ostvarenja tog iznimnog pisca. I s obzirom na njezin […]

Nova knjiga Miljenka Jergovića u naslovu ima riječ koja nas pogađa svakoga dana, iz svakog medijskog zakutka, sa sve više dijelova zemaljske kugle, sve neumoljivije… “Rat” je zbirka kratkih priča – žanrovski raznovrsnih, stilski savršenih, eruditnih – u kojima prepoznajemo univerzalno iskustvo, od patnje i žrtve do radosti, mržnje i osvete. Knjiga je beskrajno pitka, […]

Dana 19. 2. 2024. u 91. godini života umro je najveći i najvažniji suvremeni hrvatski pjesnik Danijel Dragojević. Korčulanin rodom (Vela Luka, 28. siječnja 1934.), građanin svijeta duhom, pjesnik čije pjesme najbolje govore o njemu ali i o vremenu u kojem je stvarao. Danijel Dragojević bio je jedinstvena pojava, beskrajno duhovit, nasmijan, ciničan, okrutan i […]

Predrag Finci, “Sve dok”, Fraktura, Zaprešić, 2021. Predrag Finci od ljudi je blagoslovljenih prokletstvom višebrojnih talenata. Takvi se, gotovo u pravilu, ni u što ne razviju, i za sobom umjesto djela ostave samo kavansku priču i legendu o tome što su sve mogli biti. A nisu to postali, jer se nisu mogli odlučiti, nisu bili […]

Bilo je u njemu nečeg mahnitog, suludog, što samo svježa, rasplamsana žudnja iznjedri u trenu, samouvjerena i slijepa na vanjske okolnosti, kada ga je neka neshvatljiva snaga uzela pod ruku i, bez taktiziranja i priprema, usred radna tjedna, izgurala iz školskih klupa na užeglu, prašnjavu ulicu. Na ulici više nije bio siguran kao nekada, već […]

Slobodan Šnajder, “Anđeo nestajanja”, Fraktura, Zaprešić, 08/2023. Prvi njegov roman, gusti, handkeovski “Morendo” (2011.), uglavnom ostaje nepročitan. Drugi, “Doba mjedi” (2015.), sveobuhvatna i masivna epska saga, romaneskni blockbuster, kakvi i nisu česti u suvremenoj hrvatskoj književnosti, dočekan je doma s oduševljenjem, koje se zatim proširilo po regiji, te je – što je, vjerojatno, najvažnije, jer […]

Miljenko Jergović, ”Insallah, Madona, inšallah”, Fraktura, Zaprešić, 05/2023. “Jergovićeva Inšallah, Madona, Inšallah proza je snažnog emocionalnog naboja. Priče likova u ovim književnim remiksima bosanskih i dalmatinskih pjesama teško je zaboraviti: vraćaju se kao neopisivo lijepa i sjetna melodija. Ne mogu se prepričati kao što se ne može prepričati pjesma u kojoj su podjednako važni tekst, melodija i atmosfera. Jedno od onih rijetkih […]

Nekako baš u vrijeme kad je svijetom odjeknula vijest o njegovoj smrti, u moje je ruke dospjela knjiga eseja Amosa Oza (1939-2018) “Pozdrav fanaticima” s podnaslovom “Tri misli”, koju je koncem 2018. godine objavila zagrebačka Fraktura, kojoj dugujemo hrvatske prijevode kapitalnih književnih ostvarenja tog iznimnog pisca.

Ivo Goldstein, ”Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas”, Fraktura-Židovska vjerska zajednica ”Bet Israel”, Zagreb, 2022., 632 str. Nakon knjige ”Holokaust u Zagrebu”, koju je Ivo Goldstein objavio 2001. u suautorstvu sa Slavkom Goldsteinom, ove (2022.) godine javnosti je ponudio knjigu o povijesti antisemitizma koja obuhvaća širi vremenski raspon i područje cijele Hrvatske.

Ivo Goldstein, “Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas“, Fraktura/Bet Israel, Zaprešić/Zagreb, 2022. “Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjega vijeka do danas” nova je knjiga istaknutog historičara Ive Goldsteina. U ovoj obimnoj i minucioznoj analizi antisemitizma, koju objavljuju nakladnička kuća Fraktura i Židovska vjerska zajednica “Bet Israel” u Hrvatskoj, autor je, kako sam navodi, “nastojao […]

Ne pada mi na pamet uhvatiti se u kolo s gmazovima tabloidne močvare koji vade utrobu i živima i mrtvima, ali kao svjedok događaja koji su postali predmet rasprava o našim izuzetnim glumcima, Radi Šerbedžiji i pokojnoj Miri Furlan, imam obavezu i novinarsku dužnost da čitateljima pomognem shvatiti kako su se stvari ipak dogodile. Inače, […]

Nikakvih privatnih razloga nemam za ovo što ću napisati. Dapače. Mogao bih i ovom prigodom zlurado uživati u roštilju na kojem se ovih kolovoških dana, u duhu svetoga Lovre, gradelaju i peku klijenti Milana Bandića. Nakladničko-knjižarska firma o kojoj je riječ izdavala je spise protiv mene, posredno su sudjelovali u ne baš bezopasnim hajkama što […]

Nekako baš u vrijeme kad je svijetom odjeknula vijest o njegovoj smrti, u moje je ruke dospjela knjiga eseja Amosa Oza “Pozdrav fanaticima” s podnaslovom “Tri misli”, koju je koncem 2018. godine objavila zagrebačka Fraktura, kojoj dugujemo hrvatske prijevode kapitalnih književnih ostvarenja tog iznimnog pisca.

Predrag Finci, ”Sve dok”, Fraktura, Zaprešić, 2021. Čitam ovih dana jednu među posljednjim, do sada objavljenim, knjigama sarajevskog, hrvatskog filozofa Predraga Fincija, ”Sve dok…”, publiciranu ove godine kod zaprešićkog nakladnika Fraktura. Čitam ovu predivno napisanu knjigu, uz, istovremeno, sveprisutan osjećaj grižnje savjesti, jer se premalo i prerijetko družim s knjigama ovog autora, iako sam neke […]

U srijedu je, nakon Zagreba, i u Opatiji predstavljena knjiga bivšeg ministra vanjskih poslova Makedonije i predsjednika 62. zasjedanja Glavne skupštine Ujedinjenih nacija, Srđana Kerima, pod naslovom ”Svijet bez granica” (u gotovo sokratovskom dijalogu s Dankom Plevnikom), u izdanju zagrebačke Frakture.

“Kaže mi danas taksista koji ima masku i sjedi naprijed (a ja otraga) da stavim masku. Kažem da ne nosim masku. A on meni ali ja imam oca od 80 godina. A ja kažem – ne vidim poveznicu između mene i vašeg oca. Ako se tako panično bojite onda stanite da izađem van i nastavim […]

Zanimljivo je promatrati povijesni revizionizam na djelu u Hrvatskoj. Ne samo prekrajanje povijesti kojim se 45 godina postojanja Jugoslavije, od 1945. do 1991., prikazuje kao ”crna rupa u svemiru”, već i kako se prešućuje sve ono što bi moglo demantirati reviziju koja je u tijeku, u režiji raznih orvelovskih ”ministarstava istine”.

Tvrtko Jakovina, “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta’’, Fraktura, Zaprešić, 09/20, 770 str. Jedan čovjek i jedna knjiga. Knjiga o čovjeku i njegovom životu, to je ono što nas je u petak 2. listopada okupilo u Kristalnoj dvorani Hotela Westin u Zagrebu.

Osmi Festival svjetske književnosti održava se u Zagrebu od 6. do 12. rujna, no uz neke promjene zbog epidemiološke situacije – koje?

Madeleine Thien (Vancouver, 1974.) kći je malezijsko-kineskih useljenika u Kanadu i autorica zbirke pripovijedaka Simple Recipes (2001.), koja je osvojila čitav niz kanadskih književnih nagrada, te triju romana.

“U jednom dalekoistočnom gradu vegetarijanske restorane običavaju obilježavati crvenim svastikama, pradavnim znacima Sunca i životne snage. To jako olakšava život vegetarijancu u stranom gradu – dovoljno je pogledati gore i poći prema tom znaku. Tamo poslužuju povrtni curry, pakoru, samose i korme, pilave, popečke, a također i moje omiljene rižine prutiće zamotane u listiće osušenih […]

Vladar sjena najintimniji je roman Javiera Cercasa, beskrajno hrabra knjiga za koju se pripremao otkako je postao pisac. A možda i dulje od toga.

U Jasenovcu nije bilo mjesta za iskazivanje prevelike ljubavi: u zatočenicu Vidosavu (Vidojku, Vidanu) Vuković (1919.), inače učiteljicu, zaljubio se 1944. neki ustaša. Molio je zapovjedništvo da “puste Vidanu, da će se on o njoj brinuti. Ubili su odmah oboje, bez pardona.”

Talijanskog pisca Prima Levija mučilo je kako i zašto je preživio Auschwitz. Bio je mlad čovjek iz fine židovske obitelji, urbani intelektualac, koji je vrlo slabo govorio njemački. Sve to ga je činilo u logoru kandidatom za brzu propast i smrt.

Za logoraše je i ljeto bilo iznimno naporno, jer se radilo na velikim vrućinama, bez kapa i s vrlo malo ili nimalo vode za piće. Suton se dočekivao kao veliko olakšanje. Osim toga na podvodnom i močvarnom tlu oko Jasenovca u to doba godine vrebali su i komarci. A vladala je i neizdrživa vlaga.

Sloboda je bila nešto nestvarno, nešto što je bilo tako daleko da se o njoj teško moglo i razmišljati. Cadik Danon gledao je “gomile pasa iz obližnjih pustih srpskih sela, kako lutaju oko logora, prolaze žičanu ogradu i slobodno se kreću tražeći hranu – pozavideo sam im”. Oni su bili slobodni, “a ja ovako zatvoren u […]

Logoraši su se svim silama borili da dođu na neko mjesto na kojem bi se bolje hranili i bili koliko-toliko sigurniji od likvidacija. Uostalom, većina je već pri dolasku mogla “slutiti da će onima koji se jave u neku struku život biti bar donekle zaštićen”.

Potkraj 1941. i početkom 1942. ustalio se sustav selekcioniranja zatočenika – svi zatočenici bili su podijeljeni u tri skupine (a, b i c).

Jasenovački logoraši bili su izluđeni, dezorijentirani i bespomoćni. Kolika je bila ta njihova bespomoćnost, svjedoče i brojne situacije kada su bili izvan logora, u mogućnosti da pobjegnu, a nisu!

Želja za pukim preživljavanjem navodila je ponekad ljude da posve zanemare drugoga, da mu čak žele i smrt.

Kada se sve zbroji i oduzme, što se to događa sa svijetom i gdje se nalazi Fima? Njih dvojica druže se već pedeset četiri godine, tijekom kojih je Efraim Nomberg Nisan – istina – imao nekoliko ljubavi i nekoliko briljantnih ideja, jednu zbirku pjesama koja je svojevremeno budila mnoga očekivanja te svoja razmišljanja o smislu […]

Godina je 2020-i-neka, Hrvatska je i dalje članica Europske Unije, no njezino je gospodarstvo na koljenima, turizam se urušio zbog prekomjerne gradnje i epidemije trbušnog tifusa za koji su neprovjereno optuženi islamski teroristi. Jedina svijetla točka i dalje je nogometna reprezentacija, koja žanje uspjeh za uspjehom.

Je li važnije ono što se gleda ili ono što se vidi, i kako se zapiše? Između 1. kolovoza 2014. i 15. siječnja 2016. Cees Nooteboom u svojoj je knjizi danâ, za početak, odlučio promatrati svoj vrt. No tajni život kaktusa i kornjača, cvijeća i raslinja oko njegove kuće na voljenom otoku Menorci za jednog […]

Stoner, August i Krvnikov Prijelaz tri su veličanstvena romana kojima je svjetsku književnost zadužio američki pisac John Williams (1922.–1994.), autor kojega je nanovo otkrilo i među klasike uvrstilo 21. stoljeće.

Mirjana/Mirjam Gross (1922.–2012.) bodrila je za vrijeme internacije u logoru Ravensbrück mamu da zajedno prežive strahote, što joj je i uspjelo, a za oca, koji je skončao u Buchenwaldu, čula je da “se nije imao snage boriti”.

Erwin Miller naviknuo se da “navlači hlače na golo tijelo, jer nije imao donjeg rublja”. Na to se – kaže on – “navikava ne čovjek, nego logoraš”.

Versailleski ugovor najpoznatiji je mirovni ugovor sklopljen na kraju Prvog svjetskog rata. Francuska, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Japan i Njemačka bile su ključne zemlje potpisnice.

Književnost, politika, kultura svakodnevice vlastita sjećanja i iskustva savršeno se prožimaju u esejima Dubravke Ugrešić. Može li koža poslužiti kao umjetničko djelo, što se događa s doseljenicima i imigrantima na Zapadu, kakva je uloga umjetnosti i književnosti i kako to da esej o čistom hrvatskom zraku stalno buja?

Dok avioni NATO-a paraju nebo nad Novim Sadom, a nebo bliješti kao na Silvestrovo u New Yorku, jasno je da je vrijeme za još jedan odlazak u sklonište. No ipak odlučiš prkositi sudbini. Uostalom, zasad si se izvukao, nakon što si u osamdeset dana devet puta promijenio prebivalište. Jer, kad si manjina, kad si ničiji, […]

Norveški umjetnik i pisac Matias Faldbakken rodio se 1973. u Danskoj. Studirao je na umjetničkim akademijama u Bergenu i Frankfurtu. Prvo književno djelo The Cocka Hola Company objavio je 2001. pod pseudonimom Abo Rasul, kao početak trilogije Skandinavska mizantropija (preostali dijelovi su Macht und Rebel i Unfun), jednog od najuzbudljivijih i najoriginalnijih projekata u suvremenoj […]

Kada mu supruga Giullia, majka njihove trogodišnje kćeri, u suzama 30. rujna 2011. kaže “Možda ne volim muškarce”, glavni junak shvaća da je njihov brak, u krizi od rođenja djeteta, možda došao svome kraju. Antonio Scurati, jedan od najvažnijih suvremenih talijanskih pisaca, u romanu Nevjerni otac, furioznoj ispovijedi u ich-formi, daje nam sliku propasti ljubavi […]

Nacija, identitet, naslijeđe, tradicija, kultura, različitost, rat, manjine, religija, domovina… Svaki od eseja kojima Nebojša Lujanović u Fatalnim simetrijama problematizira djela i odnose nekih od najznačajnijih pisaca jezika i prostora kojima pripadamo vodi nas do pojmova oko kojih ćemo se lako razići i — vrlo vjerojatno — polemizirati.

Timothy Snyder, Krvava prostranstva: Europa između Hitlera i Staljina (Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin. New York: Basic Books, 2010), Zagreb: Fraktura, 2018, 586 str.

Na rock-koncertima najvećih svjetskih zvijezda u Njemačkoj, a zatim i diljem Europe zaredala su ubojstva djevojaka. Iskusni inspektor kölnske policije Thomas Schweiner prvi je posumnjao da je riječ o serijskom ubojici, koji ne preže ni od čega i koji mu je postao opsesija, ubojici kojeg lovi već više od desetljeća, od kraja 1980. i koncerta […]

Prva ljubav, prva pobuna, prva izdaja i prvi poraz — to ljeto kada je kao šesnaestogodišnjak upoznao Plavookog i njegovu prelijepu pratilju Tere bilo je najvažnija granica koju će Ignacio Canas prekoračiti na svome putu od preplašenog tinejdžera iz srednje klase preko člana maloljetničke bande do odvjetnika u slučaju koji je protresao Španjolsku i okončao […]

Ne treba i nema veće počasti umrlom piscu od one kakvu je Amosu Ozu jednim kutkom svog izloga ovih dana iskazala glasovita, velika i važna amsterdamska knjižara Athenaeum. Tek jedan list najobičnijeg bijelog papira, na njemu velikim slovima otisnuto ime pisca i manjim slovima datum njegova rođenja i smrti: “4 mei 1939 – 28 dec […]

Bez sumnje jedan od najznačajnijih suvremenih pisaca i intelektualaca Amos Oz u svojoj knjizi Pozdrav fanaticima u tri eseja progovara o svim temama koje su u središtu problema Bliskoga istoka, ali jednako tako i u srži svakoga fanatizma. Amos Oz suvereno, jednostavno, precizno i bez zadrške govori o svojem odnosu prema fanatizmu svake vrste, prema […]

(Opaska uredništva: Donosimo CJELOVITO poglavlje ”Tragedija djece s Kozare i iz ‘dignutih srpskih sela”’ iz mnonografije Ive Goldsteina ”Jasenovac”, Fraktura, Zaprešić, 2018, s dozvolom autora, jer se JEDINO tako može razumjeti i epizoda u Sisku. Ovaj tekst, kako naglašava prof. Goldstein, ”nije odgovor biskupu Vladi Košiću i drugima, nego skrupulozno objašnjenje tragedije kozaračke djece” s […]

Kada osamljeni šestogodišnjak Pietro prvi put s roditeljima, zaljubljenicima u planinarenje, dođe provesti ljetne praznike u selo Grana u podnožju planine, i ne sluti da će mu planina, kao i njegovim roditeljima, odrediti život. U selu upoznaje pomalo divljega čuvara krava Bruna.

Monografija ”Jasenovac” Ive Goldsteina od gotovo hiljadu stranica, koju je upravo objavila nakladnička kuća Fraktura, zbog obilja arhivske građe i priča o odnosima konkretnih ljudi, čuvara i žrtava, unikatno je djelo o ovom zloglasnom ustaškom logoru. To je bio povod za razgovor s autorom knjige, povjesničarom i profesorom zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Leïla Slimani, ”Uspavanka”, Fraktura, Zaprešić, 06/2018. Beba je mrtva. Nekoliko sekundi je bilo dovoljno – prve su dvije rečenice romana ”Uspavanka”. I posljednje rečenice prvog poglavlja su šokantne: ”Adam je mrtav. Mila će podleći ozljedama.” No najšokantnije dvije nalaze se malo više. Majka je kući krenula ranije. Razmišljajući kako će iznenaditi djecu, svratila je u […]

Kao potezom čarobnog štapića, godine 2010. u njemačkom Uredu za dokumentaciju Stasija uništeno je gotovo šest kilometara dokumenata, više od dvadeset milijuna stranica, od kojih su neke, baš kao i Nagradom Europske Unije za književnost ovjenčan roman Magdalene Parys, govorile o operaciji pod kodnim imenom Mađioničar.

Zaputiti se s Karl-Markusom Gaußom na putovanje Europom jedinstven je doživljaj, ne samo jer je autor jedan od najboljih svjetskih esejista i putopisaca već i zato što otkrivamo skrivene kutke svoga, navodno itekako istraženoga kontinenta.

Nakon što je zbirkom priča Groblje manjih careva (nagrada Josip i Ivan Kozarac 2010.) i romanom Roki Raketa (nagrada tportala za najbolji domaći roman 2014.) razbucao skice nekih budućih kanona i promijenio krvnu sliku domaće književnosti, Zoran Malkoč knjigom pripovijedaka Umro Supermen konačno se potvrdio kao jedan od najmoćnijih, najosebujnijih glasova novije hrvatske proze.

U međuprostoru između istoka i zapada, u Karpatiji Liberi, državi koja nastaje, jedan čovjek, iako to ne bi želio, igra posebnu ulogu. Nakon revolucije čiji je on bio jedan od začetnika nastupio je kraj ere bežične elektroničke komunikacije i uslijedila neizvjesnost.

(Naslov izvornika: 1793). Četiri su godine prošle od pada Bastille i više od godinu dana nakon smrti kralja Gustava III. Zavjerenički šapat i paranoja Švedsku su pretvorili u bačvu baruta. Za eksploziju je dovoljna iskra, a ta bi iskra lako mogla biti tijelo koje je iz kužnog jezera Fatburena izvukao pripadnik stockholmske gradske straže, obogaljeni […]

U zabitom dijelu neimenovane države u blizini malenoga nevažnog sela poznatoga samo po uzgoju šafrana prije više od dvadeset pet godina na brdo G. odjednom su se, naizgled bez povoda, počele penjati domaće i divlje životinje te spokojno gledati u nebo.

Kad András Forgách jednog lijepog, ili baš i ne toliko lijepog dana, u telefonskom razgovoru sazna da je netko od njegove najbliže rodbine godinama bio revni suradnik mađarske službe sigurnosti, siguran je samo u jedno: nipošto ne može biti riječ o njegovoj pokojnoj majci.

Povod za razgovor sa Jergovićem je njegov novi roman “Selidba”, koji govori o iščezavanju jedne velike porodice nakon veka provedenog u Bosni. Razgovaramo neposredno pred njegov dolazak u Srbiju, gde će mu u Novom Sadu biti uručena Međunarodna nagrada za prozno stvaralaštvo “Milovan Vidaković” na festivalu “Prosefest”.

Ušao konj u bar, roman kojim je David Grossman, između ostalih, osvojio i prestižnu nagradu Man Booker International, nesumnjivo je jedno od književnih remek-djela našega doba. Mali klub u Nataniji u kojem nastupa pedesetosmogodišnji stand-up-komičar Dovale Dži pozornica je na kojoj Grossman još jednom beskompromisno i neustrašivo osvjetljava najtamnije kutke čovjeka, obitelji i svijeta u […]

Pripovijeda se da se ne bi zaboravilo, a zapisuje se da bi se nešto otrgnulo nestalnom sjećanju. Što su događaji dalji od nas, to su nejasniji, to je manji broj svjedoka, a priča sama popunjava svoje rupe i nedostatke.

Slavenka Drakulić, ”Nevidljiva žena i druge priče”, Fraktura, Zaprešić, 2018. Nakon što je pred dvije godine objavila sjajan biografski roman ”Mileva Einstein, teorija tuge”, ugledna hrvatska književnica Slavenka Drakulić u svom je novom književnom iskoraku promijenila i temu i književni rod pa nakon romana o iznimno teškom i nepravednom položaju žene, sada čitatelju kroz formu […]

Kazališna umjetnost jedinstvena je jer se u zamračenoj kutiji, na najmanjemu mogućem prostoru susreću umjetnici, gledatelji i politika, a bez nijednoga od njih predstava ne može početi. Za umjetnike i gledatelje je jasno, dok je politika ta koja na našim prostorima prečesto i predugo vodi glavnu riječ, prikriveno ili otvoreno cenzurira i ne dozvoljava umjetnicima […]

U malome mjestu usred argentinske pampe ubijen je Tony Durán. Početak je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a Durán je sve ono što je ondje teško razumjeti: elegantni Portorikanac s američkom putovnicom, mulat s manirama svjetskog čovjeka i – kao da to nije dovoljno – ljubavnik sestara Belladona.

Kasno je ljeto, moglo bi se reći, destilat ljeta – točka u kojoj je sadržano u cijelosti, samo mirnije, blaže, spokojnije. U tom je smislu i Dragojevićevo Kasno ljeto knjiga koja u svojem kasnom čuva esenciju jednog bavljenja svijetom i poezijom.

Sasvim na kraju svog dugog života i vladavine nad jednim od najvećih i najuređenijih carstava, prvi i jedan od najvećih rimskih careva u svojim posljednjim danima razmišlja o pjesnicima. I piše:

John E. Williams, ”August”, Fraktura, Zaprešić, 10/2017. Roman ”August” pokojnog američkog književnika Johna Edwarda Williamsa (1922-1994) nagrađen je prestižnom američkom Nacionalnom knjižnom nagradom prije 45 godina. Prošle godine zaprešićka Fraktura objavila je hrvatski prijevod Williamsova romana.

Prvi put kad su zaplesali, i Ozrenu i Kseniji bilo je pomalo neugodno. – Ne znaš kako treba primiti partnericu, a ona, pak, ne zna što ovaj zapravo hoće, u kojem će se smjeru kretati – opisao je Ozren. Ksenija objašnjava kako je ženama na početku teško potpuno se prepustiti partneru.

Daniel Kehlmann, ”Trebao si otići”, Fraktura, Zaprešić, 2017. Je li “Trebao si otići” novela ili kratki roman? Lijepo je što je Camusov “Stranac” bio i ostao roman, bez obzira na svoju dužinu, odnosno kratkoću. I Kehlmannov roman ide u red njegove jednostavnosti i jasnoće.

Godina je 2012. Mjesto događanja Maribor, Europska prijestolnica kulture. Struktura istovremeno nadrealna i hiperrealistična. Dramatis personae koje Aleš Šteger nabraja na samom početku svoga romana Oprost raznolike su, od Adama Belyja, bivšeg dramaturga i vođe scijentologa i Rose Portero, njegove pomoćnice, radijske novinarke, do plejade najraznolikijih likova od vrha do dna društvene ljestvice.

Jedne tople večeri, nakon dvadeset i pet godina, došlo je vrijeme da se obitelj ponovno sastane u malom balkanskom gradu iz kojega su sinovi otišli, u kojem je nekada vladala sreća i napredak, dok se nad njima nije nadvila sjena rata. U grad su se iz Sjedinjenih Država nenadano vratili najstariji sin Vladimir, istaknuti profesor […]

Jučer, u srijedu 13. rujna, oko 13 sati u bolnici Rebro u Zagrebu preminuo je Slavko Goldstein. Bio je veliki hrvatski pisac. Svoj 89. rođendan je u utorak 22. kolovoza, nažalost, proslavio u bolnici. Vijesti su, na svu sreću, bile konačno povoljne, pa sam ga ponovo vidio već sutradan nakon što se vratio u svoj […]

Stara asirska mudrost glasi: nije vijest po čemu je sve Hrvatska na europskome dnu, vijest bi bila da Hrvatska po nečemu nije na dnu. Ali ovo naprosto ne možemo zaobići: po broju tiskanih knjiga po glavi stanovnika – mjereći novim naslovima ili ukupnim nakladama, sasvim je svejedno – Hrvatska je daleko iza pretposljednje zemlje Europske […]

“Gombrowiczev bestijarij nije samo bogat i slojevit, već je iznad svega složen i višeznačan.” Włodzimierz Bolecki

Kada na obiteljskoj zabavi u vrtu obiteljske vile, negdje u Istri, nestane mala Francesca, čitatelj i ne sluti da je taj nestanak zapravo pravi početak Francescine priče koja je priča o Trstu i Istri, o nepojmljivoj, neizrecivoj i nesalomljivoj ljubavi, o padu jednoga anđela te veličanstvenoj Stanziji Grande na vrhu Savudrijskog zaljeva.

Ivana Šojat izvanredna je pjesnikinja jer piše o sveopćem ljudskom trpljenju i životu kao dosuđenome egzistencijalnome i ontološkome porazu, koji nam se događa baš svaki dan u jednoj posve bagateliziranoj i ne samo hrvatskoj “stvarnosti”.

Primo Levi, ”Utopljenici i spašeni”, Fraktura, Zaprešić, 2017. Primo Levi, ”Zar je to čovjek”, Fraktura, Zaprešić, 2017. Sve do smrti Prima Levija nije napuštala misao o tome zašto je baš on preživio Auschwitz. Misao progoniteljica, puna grizodušja i osjećaja krivnje, kakav nikada nisu osjetili oni koji su Auschwitzom upravljali, zapovjednici logora, graditelji plinskih komora i […]

U svom romanu-dnevnika iz Auschwitza Primo Levi piše: “Neka se iza bodljikave žice zatvori na tisuće pojedinaca različite dobi, položaja, podrijetla, jezika, kulture i običaja, i neka ondje budu izloženi režimu života koji će biti nepromjenjiv, provjerljiv i istovjetan za sve, a ispod razine svih potreba:

Auschwitz. Ta riječ, to njemačko ime jednog poljskog mjesta, postalo je najsnažniji simbol svih zala što ih je čovjek izmislio i proveo u djelo u 20. stoljeću. Bilo je i drugih logora, jednako strašnih i ubitačno efikasnih u ispunjavanju svoje čudovišne svrhe. Ali, ta riječ Auschwitz osobito je pogodna da ostane simbol tog zla već […]

Oglasio se ovih dana nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić tradicionalnom uskrsnom porukom. Napisao ju je kao svojevrsni teološko-lingvističko-etnološki esej o odrazu Uskrsa u hrvatskim narodnim običajima i jeziku.

U gradu koji je poznat po svome karnevalu postoje dvije vrste taksista: pauci i muhe. Pauci mirno sjede u vozilu i čekaju mušteriju, dok muhe jurcaju gradom i traže svoj plijen. Muha, glavni junak trećega romana nagrađivanoga kanadskog pisca Rawija Hagea, rodio se u cirkusu, kao dječak ostao je siroče, ali je odrastao okružen ljubavlju […]

Slavenka Drakulić, ”Mileva Einstein, teorija tuge”, Fraktura, Zaprešić, 11/2016. Novi roman poznate i priznate riječke i hrvatske književnice Slavenke Drakulić, objavljen u nakladi zaprešićke Frakture, sjajna je romansirana biografija Mileve Einstein rođene Marić, prve supruge genijalnog njemačkog fizičara Alberta Einsteina. Iako utemeljen na povijesno istinitim podacima, pismima i dokumentima, ovaj je roman daleko više od […]

Emet na hebrejskom znači “život” i tom je riječju oživljen Golem. Ispisana na njegovo čelo, ona ga oživljuje, a brisanjem samo jednoga slova, “E”, nastaje Met – “smrt”. Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča.

Zato što na vrata mogu pokucati u zoru i obavijestiti te o smrti tvojega sina, moraš otići, hodati, pobjeći od te vijesti.

Vladimir Velebit, ”Moj život”, Fraktura, Zaprešić, 10/2016. Vladimir Velebit jedna je od najvažnijih povijesnih figura dvadesetog stoljeća, osoba koja je sudjelovala u prijelomnim trenucima naše povijesti. Dvanaest godina nakon njegove smrti pred nama su autobiografski zapisi Moj život koje je za objavljivanje priredio Tvrtko Jakovina.

Rafael Šlemilovič, pripovjedač prvoga romana nobelovca Patricka Modianoa, nestvaran je lik kroz čije se susrete prelamaju tisuće života i sudbina. On je Židov koji je čas mučenik, čas izdajica, čas bogataš, a čas nevoljki siromah.

Što bi se dogodilo da, bez straha od mogućih odgovora, glavnim revolucionarima 20. stoljeća – od Lenjina do Che Guevare – možemo postaviti naizgled naivna pitanja o ljubavi? I kakva je situacija danas, kad smo u svjetlu novih tehnologija suočeni s hiperinflacijom seksa? Ima li za ljubav mjesta na Trgu Tahrir ili u pokretu Occupy?

Josip Mlakić, ”Bezdan”, Fraktura, Zaprešić, 11/2016. Novim romanom naslovljenim ”Bezdan” bosanskohercegovački književnik Josip Mlakić još je jednom dokazao da nedvojbeno spada u red najboljih književnika koji u 21. stoljeću stvaraju na hrvatskom književnom jeziku. Ono što iznova oduševljava kod Mlakića jest to da koliko god mijenjao teme o kojima govori i žanrove kroz koje se […]

Miljenko Jergović, ”Sarajevo, plan grada”, Fraktura, Zaprešić, 10/2015. Romanom ”Otac“ iz 2010. g. Miljenko Jergović otvorio je novu dionicu u svojem iznimno bogatom opusu, koju je potom nadogradio još dvjema knjigama : ”Rod“ iz 2013. i ”Sarajevo, plan grada“ iz 2015. U tim se knjigama naime on posvetio istraživanju odnosa dokumentarne stvarnosti i fikcije (što […]

U smiraj Drugog svjetskoga rata, u trenutku kada se itekako dobro zna tko je poražen, a tko je pobjednik, u Murskoj Soboti, na granici Horthyjeve Mađarske i okupirane Slovenije, u hotelu Dobray susreću se oficiri i vojnici koji odlučuju o životu i smrti, dame noći i obični građani koji samo čekaju da sve prođe, a […]

Miljenko Jergović, ”Wilimowski”, Fraktura, Zaprešić, 10/2016. Ernst Wilimowski stvarna je iliti povijesna ličnost, etnički Nijemac iz međuratne Poljske, poslije podanik Trećega Reicha i Zapadne Njemačke, nogometaš koji je počinio nekakvu ”izdaju Germanstva“ kada je iz kluba u kojem igraju samo folksdojčeri poput njega prešao u klub u kojem igraju ”obični“ Poljaci, a potom je igrao […]

Zašto je umro Vilim? Kamo je nestala Katarina? Je li se na vrhu novozagrebačkog nebodera dogodilo ubojstvo i kakvu tajnu krije potkrovni stan s blindiranim vratima? Zašto Mihael dila i o čemu šuti Marta? Što se to događa u školama i sobama, u klubovima i na stranicama Facebooka, u skrivenim životima naših sinova i kćeri?

Podivljala je nacionalistička i fašistička sitnež na moj prošlotjedni tekst o Aleksandri Zec. Ali, uz sve vrlo osobne uvrede na moj račun i najbliže mi familije, uputili su mi i neočekivani kompliment: neka se taj pofuk (koji, kažu, ne zaslužuje veliko slovo) drži muzike koju razumije i o kojoj dobro piše, a ostavi se politike. […]

Kada u osvit Drugoga svjetskoga rata krakovski umirovljeni profesor sa svojim teško bolesnim sinom i svitom pomoćnika krene put Jadrana, zna samo da se nekako mora dokopati čudesnoga hotela u zaleđu Crikvenice, kako bi ondje pokušao pronaći mir.

Duboko u čovjekovu biću postoji nerazjašnjiva potreba za razaranjem, ubijanjem, ratom, zlom… a da bi to razumio i spriječio, junak novog romana Claudija Magrisa čitav je svoj život sakupljao oružje – podmornice, haubice, oklopna vozila, bajunete i drugo te knjige o ratovanju, koje je želio smjestiti u Totalni muzej Rata za došašće Mira i za […]

Amos Oz, ”Juda”, Fraktura, Zaprešić, 10/2016. ”Isus i svi njegovi apostoli bili su Židovi rođeni od Židova. No u kršćanskoj narodnoj mašti jedini od njih koji je zapamćen kao Židov, i kao netko tko predstavlja čitav židovski narod, jest Juda Iskariotski.”

Josip Mlakić, ”Majstorović i Margarita”, Fraktura, Zaprešić, 2016. Josip Mlakić, hrvatski književnik iz Bosne, već se afirmirao kao jedno od vodećih domaćih pripovjedačkih pera. Svoj privilegirani status ponovno je dokazao i romanom “Majstorović i Margarita” koji ima kriminalistički potencijal, iako je već i od samog naslova, koji je (više ili manje uspjela) parafraza poznatog romana […]

Život Urbaina Martiena – umjetnika, vojnika, čovjeka koji je preživio strahote Prvoga svjetskoga rata – pohranjen je u dvjema bilježnicama što ih je za sobom ostavio nakon smrti. Kada ih više od tri desetljeća poslije otvori njegov unuk, pisac, pred njim će se odškrinuti vrata u cijeli jedan davno nestali svijet.

Putovati, otputiti se nekamo, otići iz svoje svakodnevice i doživjeti nešto u suvremenom je svijetu postalo obaveza. No rijetki su putnici koji svijet oko sebe, pa čak i najmanji odlazak, mogu promatrati širom otvorenim očima.

Goran Vojnović, ”Smokva”, Fraktura, Zaprešić, 09/2016. Svaki novi roman Gorana Vojnovića izaziva omanji “potres” na kompletnoj regionalnoj književnoj sceni. Odavno su kvaliteta, važnost i recepcija njegovih romana nadišle granice matične, slovenske književnosti i danas o Vojnoviću doista možemo govoriti kao jednom od rijetkih pisaca koji “pokriva” čitavu regiju, a i šire.

Hans Küng, ”Doživljena čovječnost: Sjećanja”, Sv. 3, Ex libris – Rijeka i Synopsis – Sarajevo, 2016. Među tolikim vrlinama koje hvale i veličaju Hansa Künga među ljudima, nije se, izgleda, našla i vrlina skromnosti. Ili barem skromnost nije među prvih stotinu Küngovih vrlina.

Ako svijet promatrate samo kroz programe hrvatskih televizija, onda ste proteklog tjedna bili zatrpani festivalom ispraznih predizbornih poruka, obraćanja i rasprava hrvatskih političara. Ali, u isto vrijeme u Zagrebu, s ponekim događanjem i u Splitu, održan je Festival svjetske književnosti o kojem ste na tim istim televizijama mogli čuti i vidjeti vrlo malo, ili ništa.

Ostarjeli Zaki Dali želi biti posljednji Židov u Bagdadu u eri Sadama Huseina i zbog toga je spreman na svakojake kompromise. Nazar al-Sayed, nesmiljeni došljak iz pustinje i šef tajne službe Mukhabarata, njegov je najbolji prijatelj, no Zaki unatoč tome ostaje lojalan i svojoj susjedi, mladenačkoj ljubavi Samiji.

Lebensborn-djeca, deportacije Židova, logori smrti, pitanje neutralnosti Švicarske u Drugome svjetskome ratu, SS komando-odredi i povijest Gorizije susreću se u romanu Sonnenschein. Daša Drndić napisala je veličanstven roman o velikoj, bolnoj i prešućenoj temi Drugoga svjetskoga rata, o djeci otetoj od roditelja i odgajanoj da postanu arijevci.

Wan Xin kći je liječnika koji se proslavio svojim otporom prema Japancima. Kreće očevim stopama i kao primalja na kineskom selu dobiva legendaran status. No kad njezin zaručnik, pilot borbenog zrakoplova, prebjegne na Tajvan, šikaniranje koje doživljava kulminira na spektaklu javnog suđenja.

Belladonna je djelo u kojem se isprepliću stvarno i fikcionalno, autobiografsko i izmišljeno, a Andreas Ban je istinski junak našeg doba – on je intelektualac odbačen od društva koje pod krinkom korektnosti zatire mogućnost kritičkog mišljenja

Ivan Lovrenović, ”Ulazeći u Varcar”, Fraktura, Zagreb – Synopsis, Sarajevo 03/2016. Eto kako u dva-tri poteza, malo mahalsko sjećanje najedanput dobiva svjetsko-povijesni kontekst, a tihi liječnik iz tvojega intimnog sjećanja izrasta u jednoga od likova i protagonista te velike i strašne povijesti.

Nakon oslobađanja iz koncentracijskog logora mladi Mađar Miklós brodom putuje u Švedsku. Premda mu liječnik predviđa samo šest mjeseci života, upušta se u neobičan pothvat: u potrazi za djevojkom piše svim Mađaricama na oporavku u toj zemlji – a ima ih čak stotinu i sedamnaest.

Daša Drndić, ”EEG”, Fraktura, Zaprešić, 05/2016. Andreas Ban, junak Belladonne, nije uspio u pokušaju samoubojstva, već se ostao boriti s avetima prošlosti i sadašnjosti. On i dalje nemilosrdno secira društvo  i svoju okolinu, ne boji se i kroči, iako s iskrivljenom kičmom, ravno i ponosito. Ne želi moliti ni prositi, njega zanima isključivo istina, te […]

Nakon što pokušaj pobune u odgojnom zavodu doživi neuspjeh, dvadesetogodišnji Willi odlučuje se na bijeg. Premda isprva zabunom završi u Kölnu, njegov je jedini cilj Berlin. Onamo se zaputi na vrlo opasan način – pod vlakom, držeći se za osovinu kotača.

Balade o teškim vremenima donose romanesknu trilogiju jednog od najzanimljivijih suvremenih latinoameričkih autora, ali one su ponajprije pozivnica na neusporedivu književnu fiestu, karta za Meksiko u kakav niste putovali.

Jochen Kelter, ”Hall ili izum tuđine”, Fraktura, Zaprešić, 2016. Pjesnici su čuđenje u svijetu, zabilježio je Antun Branko Šimić. A švicarski pisac njemačkog rođenja Jochen Kelter (r. 1946) jest prvenstveno pjesnik. U njegovu romanu “Hall ili izum tuđine” (preveo Davor Beganović) to je vidljivo.

Hassan Blasim, ”Irački Krist”, Fraktura, Zaprešić, 06/2016. Postoji onaj trenutak kada čitatelja književni tekst ushiti, uzvisi ga i uznese iznad njegova svakodnevnog života, pa mu se učini da je, kao vjerniku pri suočenju s Bogom, sve zadobilo svoj konačni razlog i smisao.

Miljenko Jergović, ”Doboši noći”, Fraktura, Zaprešić, 12/2015. Ovo je sjajan portret jednog čovjeka, priča o njegovu djelu, ali i nadasve dojmljiva priča o gradu i prostoru preko kojeg kao da se prelama sve ono najgore što je čovjek u stanju učiniti čovjeku. Jergović je majstor koji ocrtava to najgore, ali i ljepotu koja živi u […]

Na prostorima nekadašnje Jugoslavije u posljednjih sto godina dogodile su se višestruke promjene, nastajale su  i nestajale države i politički sistemi, događali su se brojni ratovi i prevrati, povijest je nemilice marširala ulicama razdvajajući obitelji i tražeći od pojedinca da joj se povinuje ili suprotstavi.

Premda se Prvi svjetski rat bliži kraju, 1918. u Finskoj drama tek počinje. Zemlja u nastajanju postaje poprište žestokih sukoba crvenih i bijelih u kojima svatko mora odabrati stranu. Nesuđena nogometna zvijezda Allu tako nastavlja put svog oca proletera, a tek koju godinu stariji Cedi u građanskom ratu vidi priliku da oslobodi svoje ubilačke nagone.

Daleki predjeli SSSR-a s logorima, stepom, stražarskim tornje­vima zastrašujuće su mjesto za mladog novaka u ruskoj vojsci. Iako nije dugo izdržao u Karagandi kao zatvorski čuvar, Oleg Pavlov je na temelju vlastitog iskustva napisao briljantnu trilogiju o životu ruskog vojnika u posljednjim desetljećima 20. stoljeća.

Odrast (degrowth) odbacivanje je iluzije o rastu kao rješenju za prosperitet u budućnosti i poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta. Jer, ako želja za rastom izaziva krizu, i ekonomsku, i ekološku, i društvenu – kao što tvrde autori u ovom zborniku – rast nije rješenje.

Putovati s Markom Pogačarom, jednim od najvažnijih hrvatskih pjesnika svoje generacije, znači svijet moći vidjeti kao slijepu kartu, put čitati kao sonet ceste. Ali sljepilo karte ovdje rađa budniji pogled putnika; svijest da, osim državnih granica zemalja koje pohodi, zemljovidi ne sadržavaju ništa, da ih tek treba ispisati, u njih prokrijumčariti sadržaj/sebe.

Na obroncima Bijelih Karpata divlje šume i osamljena, od svega udaljena sela već stoljećima čuvaju tajnu. Govori se da u njima žive žene koje su uspjele sačuvati drevna znanja što smo ih mi ostali zaboravili te da ih prenose s koljena na koljeno, usprkos režimima i vojskama, mržnji i strahu, povijesti. Zovu ih boginjama jer […]

Kada, upravo na dan Antibirokratske revolucije, 7. oktobra 1988. u svom stanu u Titogradu Šćepan Dragišić dobije vijest da mu je preminuo otac Tripko, i ne sluti što će sve doznati o svome ocu, svojoj zemlji Crnoj Gori, sistemu, ali nadasve o špijunima te njihovim  tajnim dvostrukim i trostrukim životima koji će se pred njim […]

Amos Oz i Fania Oz-Salzberger, ”Židovi i riječi”, Fraktura, Zaprešić, 06/2015. “Pokušajte zamijeniti riječ Židov u ovoj knjizi riječju čitatelj. Na mnogo mjesta iznenadit ćete se kako to dobro funkcionira” – pišu Amos Oz i Fania Oz-Salzberger negdje na zadnjim stranicama svoje zajedničke knjige ”Židovi i riječi”.

Sve je trebalo biti još samo jedna obiteljska večera: djed  i baka te sin, snaha i unuk, neprilagođen tinejdžer, koji su se vratili iz dalekog svijeta. Sve u svemu, gotovo posve svakodnevna situacija, no iznenada, nakon što je prije dvadeset godina otišao iz roditeljskog doma ne javivši se nikome, na večeri se pojavljuje on – […]

Tko je ta svinja, i zašto je muška? I što je, pobogu, tih dvadeset očajno ljubavnih? Parafrazirajući naslov slavne Nerudine zbirke, Ivan Jozić već nam u početku nudi koordinate svijeta u koji nas poziva

John Williams, ”Stoner, Fraktura, Zaprešić, 2016. Sve se češće oko nas dogodi da netko komentira neki tekst, a da ga nije pročitao. U facebook komentarima ispod članaka na web-portalima, tim septičkim jamama iz kojih je izvro i u koji uvire sav naš fašizam, bezimena horda komentira isključivo imena i prezimena potpisanih autora, a na ono […]

Proslavivši se Odredom za baštinu, Robert M. Edsel u Spasu Italije na jednako uzbudljiv način iznosi povijest spašavanja talijanskoga umjetničkog blaga, koje je nakon kapitulacije Italije 1943. bilo ugroženo ne samo od ratnih razaranja već i od neviđene nacističke pljačke.

Istanbul u predvečerje Drugoga svjetskoga rata, svi se spremaju za rat, vlakovi su prepuni vojnika i napeto se čeka sljedeći Hitlerov potez. Još prethodnoga ljeta Mumtazu, mladome povjesničaru koji uživa u beskrajnim raspravama o glazbi, o položaju Turske i promjenama koje je donio Ataturk, sve se činilo idiličnim dok je sa svojom djevojkom kovao planove […]

U glavi sam već lijepo posložio temu kolumne. Imao sam i naslov s Tomislavom Karamarkom i boljševizmom kojeg je, u trenutku nadahnuća, ubacio u saborsku arenu. Uglavnom, trebalo je to biti još jedno uzaludno trošenje i ponižavanje našeg lijepog hrvatskog jezika i njegova smisla.

Susret iznimnoga povijesnog znanja, vještoga pripovijedanja i sočnoga humora u opusu talijanskoga spisateljsko-bračnog para Rite Monaldi i Francesca Sortija nikad nije bio sretniji nego u romanu Salajeva reforma.

Kad sazna da se njezina prijateljica iz studentskih dana Jovana Jakšić vraća iz Kanade, odvjetnica Kastelić prisjeća se kraja osamdesetih u Zagrebu. Želeći dokučiti tko je ubojica koji je u to doba brutalno ubijao mlade djevojke iz provincije, a čija je žrtva bila i njihova kolegica iz studentskog doma, grozničavo zapisuje sve čega se uspijeva […]

U knjigu je uvršten izbor iz tekstova koje je autor prethodno objavljivao na svojoj internetskoj stranici www.ivanlovrenovic.com i na drugim internetskim adresama (među kojima su jergovic.com i autograf.hr), te u nekim tiskanim publikacijama.

Kad su se 1991. srušile monumental­­ne Po­temkinove kulise SSSR-a, razotkrio se iluzijski karakter (sovjetske) pro­šlosti, ali i jednako nepouzdan ka­rakter no­vonastale (postsovjetske) zbilje.

Imre Kertész rođen je 1929. godine u Budimpešti. Godine 1944. deportiran je u Auschwitz i nakon toga u Buchen­wald, gdje je dočekao i oslobođenje. Po završetku Drugog svjetskog rata vraća se u Budimpeštu, gdje je isprva radio kao novinar, zatim kao neovisan pisac i prevoditelj.

Kad se nakon godišnjeg odmora na Jadranu zaustavi u Mostaru, mladi fakultetski profesor Muharem u novinama pročita šokantnu vijest. U Sarajevu je ubijen njegov najbolji prijatelj, kontroverzni novinar Denis. Niz potencijalnih ubojica dugačak je – od vehabija i korumpiranih ministara do mafijaša, odnosno svih onih čije je opačine prokazao u svojim tekstovima. Nakon susreta s […]

Svake godine na blagdan Uzašašća, četrdeseti dan nakon Uskrsa, mletački bi dužd isplovio na more, predvodeći ploveću procesiju svečano okićenih brodova i barki. Uz blagoslov svećenika, u more bi bacao prsten. Bio je to simboličan obred vjenčanja Presvijetle Mletačke Republike s morem iznad kojeg se Venecija uzdigla, o čijoj je dobrostivosti ovisila i preko čijih […]

Upoznajte Sofiju Muratore. Istina je, Sofia se uvijek odijeva u crno, ali fascinantnu junakinju Paola Cognettija nećete zapamtiti po jednoj boji – Sofia u sebi krije čitavu dugu. U deset priča ovoga iznimnog romana jedan od po­najboljih mladih talijanskih pisaca uspio je oko lika milanske djevojke zavrtjeti čitav svijet:

Juli Zeh, ”Dekompresija”, Fraktura, Zaprešić, 10/2015. Suvremenu njemačku književnicu Juli Zeh hrvatska publika jako dobro poznaje i po njenim romanima, ali i kao autoricu hit predstave ZKM-a “Žuta crta” koju je napisala s Charlotte Roos. Nedavno je na hrvatski preveden i njezin najnoviji roman “Dekompresija” (Fraktura, urednik Roman Simić Bodrožić, prijevod Latica Bilopavlović Vuković, 139 […]

Cees Nooteboom, ”Noću dolaze lisice”, Fraktura, Zaprešić, 2015. Cees Nooteboom nizozemski je pjesnik, pisac, esejist, putopisac, nomad, hodočasnik, erudit i mudrac. On će za sebe reći da je samo građanin, s čime se ja ne mogu složiti, jer ga njegov život i djelo demantiraju. Genijalan je i poseban on građanin. Kao prvo, Nizozemac je. Življenje […]

Miljenko Jergović, ”Doboši noći”, Fraktura, Zaprešić, 12/2015. Ovo je sjajan portret jednog čovjeka, priča o njegovu djelu, ali i nadasve dojmljiva priča o gradu i prostoru preko kojeg kao da se prelama sve ono najgore što je čovjek u stanju učiniti čovjeku. Jergović je majstor koji ocrtava to najgore, ali i ljepotu koja živi u […]

Sami u toj šumi Sjedim pred prozorom i pušim, a kiša lupa po krovu. I prozoru. Gledam četiri konjanika kako jašu obalom Save. Po kiši.

Kada je u suradnji s Filozofskim teatrom HNK-a u Zagrebu Slavoj Žižek, “najopasniji filozof Zapada”, odlučio napisati svoju prvu dramu, izabrao je onu koja je oduvijek privlačila filozofe – Sofoklovu Antigonu. Antigona je kao tragična figura koja se odupire pravilima ne samo duboko utkana u kanon svjetske književnosti i misli već je i sigurno uz […]

Samo su od drveta bijelog javora izraslog na osojnim stranama bosanskih planina majstori iz Cremone mogli izraditi instrumente čiji je zvuk usporediv s imaginarnim božanskim pjevom. O tom drvetu, o sarajevskim noćima i pet godina života u Sarajevu od lipnja 1914. do kasne jeseni 1919. piše šumar i usputnik Mlade Bosne Josip Gubernik u svojemu […]

Laurent Binet, ”HHhH”, Fraktura, Zaprešić, 2015. “HHhH” zapravo znači Himmlers Hirn heißt Heydrich tj. Himmlerov mozak zove se Hydrich, a iza ta četiri slova krije se debitantski roman francuskog autora Laurenta Bineta.

“Više nema vremena”: od prve rečenice novi roman Luke Bekavca “Policijski sat” nastupa kao svojevrstan nastavak “Drenja” i nagrađivanog “Viljeva”. No ova se knjiga već svojim podnaslovom – slutnje, uspomene  – predstavlja i kao posve nova etapa, u kojoj forma i tempo pripovijedanja ponovno doživljavaju temeljitu promjenu.

Kao u nekim vremenima guba, kolera i kuga, tako današnjim opismenjenim i umreženim svijetom haraju glupost, sebičnost i mržnja. Raspamećena i obesmišljena slova, riječi koje rasturaju bijedne ostatke razuma, prostačke i bešćutne rečenice uskovitlane bezumnim strahom i bijesom, sve to poput uraganske pješčane oluje nezaustavljivo bijesni prijeteći da jalovom prašinom zaspe i zatre ovu krhku […]

Svake godine lamentiramo nad drevnim običajem da se uz kupaće gaće i kremu za sunčanje u kofer za more spakira i knjiga. Otkako je presahlo hrvatsko izdavaštvo i poglupila nam javnost, otkako su nekoć veliki zagrebački izdavači počeli pisati sajns fikšn eseje, u kojima najavljuju propast papirnate i procvat elektronske knjige, i otkako su magnetići […]

Svake godine lamentiramo nad drevnim običajem da se uz kupaće gaće i kremu za sunčanje u kofer za more spakira i knjiga. Otkako je presahlo hrvatsko izdavaštvo i poglupila nam javnost, otkako su nekoć veliki zagrebački izdavači počeli pisati sajns fikšn eseje, u kojima najavljuju propast papirnate i procvat elektronske knjige, i otkako su magnetići […]

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura-Synopsis, 2013.   (Ivan Lovrenović dobitnik je ovogodišnje književne nagrade “Meša Selimović” za najbolji roman što se u okviru književnih susreta “Cum grano salis” u Tuzli dodjeljuje za najbolje djelo objavljeno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. U povodu velikoga priznanja našemu kolegi i prijatelju, ponavljamo članak […]

Piše: Đorđe Krajišnik   Izdavačka kuća Fraktura iz Zagreba organizuje početkom septembra drugi Festival svjetske književnosti.   Tim povodom razgovarali smo sa Seidom Serdarevićem, idejnim tvorcem Festivala i glavnim urednikom Frakture, o konceptu ovog književnog događaja, njegovom značaju, festivalizaciji književnosti, književnoj kritici, izdavaštvu…   Nije čest slučaj da se organizuju festivali književnosti, stoga me zanima […]

Miljenko Jergović, Rod, Fraktura, Zaprešić, 2013.   [D]a imam tu snagu i volјu, da imam to vrijeme, pisao bih roman u kojem ne bi bilo nijednoga izmišlјenog imena, lika ili događaja. U središtu bi bio Karlo Štubler, a okolo, poglavlјe za poglavlјem, svi Štubleri za koje znam ili za koje ću tek saznati, oni koji […]

Ivan Lovrenović, Nestali u stoljeću, Fraktura, 2013.   Svojom davnašnjom ratnom knjigom Liber memorabilium iz 1994. sa znakovi­tim podnaslovom Quasi roman, Ivan je Lovrenović, nakon što se ratom bio prisi­ljen ”vratiti“ u rodni grad (Zagreb), najavio da je, nakon vjerojatno intimne cjeloživotne rekonstrukcije svoga života, počeo i literarno (re)konstruirati vlastiti svi­jet.   Otada su trebala […]

Bog zna otkad seže ta žilava novinska predrasuda da ljudi čitaju ljeti. I tko je izmislio knjige za plažu, knjige za odmor, knjige za opuštanje. Ništa od toga nema uporišta u stvarnosti. Tko ne čita zimi, neće ni ljeti. Ili “po ljeti”, kak’ to veliju oni koji niš’ ne čitaju.   A ne daj ti […]

Chil Rajchman, “Ja sam posljednji Židov, Treblinka 1942-1943, zapisi za buduće naraštaje”, Fraktura, 2014.   Čak i kada je ona strašna, pisac mora reći istinu, a čitatelj je mora znati. Okrenuti se, zatvoriti oči, samo proći, značilo bi uvrijediti sjećanje na one koji su nestali.   Vasilij Semjonovič Grossman   Bio je rujan 1944. kada […]

Chil Rajchman rođen je 14. lipnja 1914. u Lódźu, preživio je pakao Treblinke, a nakon bijega iz logora sakrivao se do kraja rata. Zapisi o njegovu životu u logoru nastali su odmah nakon bijega, a čuvao ih je za sebe. Emigrirao je u Urugvaj 1946., gdje je i preminuo 2004. “Ja sam posljednji Židov” knjiga […]

Mirko Kovač, Vrijeme koje se udaljava. Fraktura, Zaprešić 2013.   Već i površno promatranje opusa Mirka Kovača, u njegovoj vremenskoj protežitosti, razotkrit će jednu tendenciju koja sve više maha uzima od početka osamdesetih godina, da bi realizaciju pronašla u knjigama što ih je sukcesivno na hrvatskome idiomu srpskoga ili hrvatskoga jezika publicirao od devedesetih naovamo. […]

Witold Gombrowicz (Małoszyce 1904. – Vence 1969.), podrijetlom plemić, jedan je od najvećih poljskih pisaca dvadesetog stoljeća. Njegove priče, romani, drame, eseji i dnevnički zapisi idu u red ponajboljih književnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Godine 1939. otputovao je na odmor u Argentinu, a u Europi je za to vrijeme izbio Drugi svjetski rat te je Gombrowicz […]

Mirko Kovač, Vrijeme koje se udaljava. Fraktura, Zaprešić 2013   Već i površno promatranje opusa Mirka Kovača, u njegovoj vremenskoj protežitosti, razotkrit će jednu tendenciju koja sve više maha uzima od početka osamdesetih godina, da bi realizaciju pronašla u knjigama što ih je sukcesivno na hrvatskome idiomu srpskoga ili hrvatskoga jezika publicirao od devedesetih naovamo. […]

Zsuzsa Bánk njemačka je književnica čiji su se roditelji u Njemačku doselili iz Mađarske nakon revolucije 1956., i koja je za svoj prvi roman ‘‘Plivač“ (Der Schwimmer), 2002., osvojila njemačku nagradu Aspekte za najbolji debitantski roman, kao i nagradu Mara Cassens i nagradu Adalbert von Chamisso 2004. godine. Knjigu priča ‘‘Najtoplije ljeto“ (Heißester Sommer) objavljuje […]

César Aira (Coronel Pringles, Argentina, 1949.) jedan je od najplodnijih argentinskih pisaca, cijenjen i u širem kontekstu južnoameričkih autora današnjice. Dosad je objavio više od osamdeset djela, a njegovi romani, knjige pripovjedaka i eseja prevedeni su na više svjetskih jezika. Od 1967. živi u Buenos Airesu, gdje je predavao na sveučilištima (Rimbauda i Mallarméa) te […]

Kari Hotakainen rođen je 1957. u finskom gradu Poriju, gdje je započeo karijeru pišući reportaže i poeziju. U Helsinki se preselio sredinom osamdesetih, a od 1996. bavi se isključivo pisanjem. Osim što piše romane, dječje drame, radiodrame i televizijske scenarije, Hotakainen je i kolumnist Helsingin Sanomata.   Kad pepeo nakon erupcije vulkana na Islandu prizemlji […]

Miljenko Jergović, ‘‘Rod“, Fraktura, Zaprešić 2013.   Promatrati nastajanje jedne knjige, in statu nascendi, takorekuć, pratiti kako se pojedini njezini dijelovi samostalno pojavljuju, a bez mogućnosti da vidimo kakav će raspored poprimiti kada se nastajanje zamijeni trajnošću – bio je to izazov pred koji nas je tokom prošle godine stavio Miljenko Jergović.   Na njegovoj […]

Ivan je Lovrenović 1994. objavio jednu od najsjetnijih knjiga u suvremenoj bosanskohercegovačkoj književnosti. Riječ je o hibridnome ”romanu” ‘‘Liber memorabilium“ povijest čijega je nastanka sažeto prikazana u bilješci na kraju. Govoreći o načinu na koji su tekstovi u njemu nanizani Lovrenović ističe jednu osobinu koja ih čini koherentnim tkivom: ”Svi su oni, dakle, iskopine i […]

Premda je objavljena samo dvadesetak dana prije kraja godine, ovaj čitatelj pamtit će 2013. po knjizi “Vrijeme koje se udaljava” (izdanje: Fraktura, Zaprešić). Sve drugo što se dogodilo tokom tih tristo šezdeset i pet dana, i društvena depresija, i ekonomsko samouništenje, i ulazak u Europsku Uniju, a zatim i svođenje hrvatske abecede na njezino dvadeset […]

Nova knjiga Miljenka Jergovića obuhvaća preko tisuću stranica, i sastavljena je od više cjelina – romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata – u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u “Rodu” ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda.   Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen […]

M. Buber: samovoljan čovjek nema sebe pa prema tome ni svoje sudbine, jer samovoljan čovjek u svome bivanju, a ono je obilježeno htijenjem za kretanjem, ne pretpostavlja ni drugoga, ni drugo, ni ”inteligibilne suštine”. Nemati sebe, pa prema tome i ne moći učestvovati u kretanju svijeta, a svim silama htjeti kretanje! To znači biti sam […]

Komu svakodnevica ovih sumornih dana nije dovoljno stravična ili mu je, pak, do bijega od stvarnosti, a da ga taj bijeg, ma što mi pod njime podrazumijevali, ujedno ne amnestira od mentalnih aktivnosti svojstvenih čitanju istinski dobre literature, tomu neka budu preporučena “Rujanska svjetla” Carlosa Ruiza Zafóna (Fraktura, Zaprešić, 2013.). Iako smo katalonskog autora, u […]

Do početka pulskoga sajma knjiga Fraktura će objaviti posljednji, nedovršeni roman Mirka Kovača ”Vrijeme koje se udaljava” s podnaslovom ”Roman, memoari”, na kojemu je Kovač, čovjek od riječi kojemu su riječi značile sve, radio do posljednjeg dana – najavio je u dirljivom govoru Seid Serdarević, urednik i prijatelj Mirka Kovača, na komemoraciji velikom piscu, koja […]

Fraktura – Zagreb i Synopsis – Sarajevo predstavljaju: Nestali u stoljeću je knjiga pred kojom valja zastati i treba je se ozbiljno uhvatiti jer kao rijetko koja precizno i bolno jasno pripovijeda o teretima što ih teglimo kroz život. Počevši od osobne povijesti, od svoje obitelji i užega familijarnoga zavičaja, Lovrenović plete mrežu kojom obuhvaća […]