autograf.hr

Jadan taj HDZ. Njih stvarno nitko ne razumije. Evo, primjerice njihova kandidatkinja za predsjednicu Republike. Nema tome mnogo igrala se nogometna utakmica između Hrvatske i Mađarske.

Hrvatska predsjednica ne bi nosila kompleks da je rođena ”s krive strane željezne zavjese” samo da su Dubravka i Branko Grabar živjeli stotinjak kilometara zapadnije od Grobnika, gdje je 29. travnja 1968. na svijet došla njihova djevojčica Kolinda. U Trstu, gdje je moglo biti to sretno rodilište, završavala je fiktivna Churchillova granica između slobodnoga i […]

Sva sreća da Kolindi Grabar Kitarović još nije palo na pamet da bi najbrže mogla vratiti izgubljeno desno biračko tijelo kad bi sebi na čelu dala tetovirati kolorirani hrvatski grb jer bi valjda i to učinila da im se dodvori. Malo stisneš zube i ajmo. A u Americi se i tetovaža može lijepo skinuti kad […]

Naš draga predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović primila je u Washingtonu nagradu Fulbright za životno djelo. Bila je ponosna (a tko ne bi), ali je opet napravila grešku u koracima, za koju se više ne može reći ni da je slučajna ni nenamjerna. Zna zašto to čini.

Vijest je glasila da je Policijska uprava koprivničko-križevačka javila da su nekidan u 11.20 sati zaustavili 20-godišnjaka u Ulici Stiska. To je prije podne, doba dana kada ljudi rade i idu nekim svojim poslom po svijetu. “On je na sebi imao majicu s oslikanim listovima marihuane. Na taj je način, stoji u izvješću, promovirao marihuanu”, […]

Evo naslova s jednog od vodećih hrvatskih web portala, reći ćemo i kojeg, ali samo zato da ne bude da izmišljamo, premda smo svjesni da je isti naslov mogao izaći i na bilo kojem drugom web portalu – uz jedva jedan ili dva izuzetka, nezavisnih ili nacionalno-manjinskih medija.

Slučajno sam čuo rečenicu koja mi nije bila upućena. – Ona je plakala u jastuk – rekla je jedna mlada žena drugoj. Onda sam shvatio, govorile su o silovanju, možda onom u Zadru, možda o nekom drugom, nekoj djevojci, djevojčici ili ženi koju poznaju ili su za nju samo čule.

Povodom 75. obljetnice oslobođenja Splita, Udruga antifašista i antifašističkih boraca grada Splita (UAAB), udruga VeDRA (Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista), uz podršku Zajednice udruga antifašista i antifašističkih boraca Splitsko-dalmatinske županije (ZUAAB), organiziraju tribinu u subotu, 26. listopada, s početkom u 10:45 sati, u hotelu Park u Splitu.

Gotovo dvadeset i pet godina nakon njegova završetka rat je i dalje jedna od najprisutnijih tema u hrvatskom društvu. Mediji ga spominju svakodnevno, politika ga (is)koristi po potrebi, a teško je zamisliti obično muško druženje bez prisjećanja na ’91.

Mnemosyne: Jasenovac na filmu, naziv je manifestacije koja će se u petak i subotu održati u prostorima Akademije dramske umjetnosti F22, u Frankopanskoj 22, u Zagrebu.

Prije nekoliko godina posjetio sam njemački grad Karlsruhe. Povod je bio obilazak jedne velike ugljenske termoelektrane, a grupu hrvatskih novinara kroz pogon je vodio predstavnik velike američke korporacije GE, čija su tehnološka rješenja ugrađena u taj objekt.

”Vaši su uzori četničke šubare i spomenici koji okružuju ovaj grad. Zanima vas ono što niste uspjeli 1991., uvesti ćirilicu u ovaj grad. Silovane žene vas ne zanimaju. Mrtva djeca vas ne zanimaju!”

15.listopada 2019, Svjetski je dan seoskih žena i Međunarodni dan pranja ruku. Ne sjećam se gdje sam bio i što sam radio prošlog utorka, ali pamtim, skoro sat po sat, što mi se događalo, u čemu sam sudjelovao, kako su izgledale sitne okolnosti svakodnevice 15. listopada, prije trideset godina.

Sirotom Damiru Krstičeviću mogli smo se barem smijati. Kad mu je, u siječnju ove godine, nakon propasti kupnje aviona F-16 SDP-ov saborski zastupnik Franko Vidović poklonio kutije s maketama (usput, majstori iz oporbe nisu uspjeli pronaći maketu ispravnog modela, nego su Krstičeviću uručili makete aviona F-14 i F-15), Krstičević je uz histeričnu viku zafitiljio nesretne […]

Da se bolje razumijemo naziv je kampanje koju su zajedničkim snagama u četvrtak pokrenuli Srpsko narodno vijeće i Zajedničko veće opština s ciljem promocije ćirilice u Hrvatskoj i skidanja stigme s tog pisma. Kampanja će se odvijati u tri faze i trajat će do 1. siječnja 2020. godine, kada Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom.

Od prvog časa, od kad je objavljeno da je dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu austrijski pisac Peter Handke, bilo je jasno da će to na ovim prostorima izazvati buru vrlo predvidivih reakcija. Sve je tu bilo unaprijed poznato, od euforičnog slavlja u srpskim medijima, do konsternacije i povrijeđenosti u bosanskohercegovačkim.

Srbija je vjerojatno jedina država u kojoj se slave dva najveća poraza u nacionalnoj povijesti. U tamošnjoj javnosti na pijedestal su postavljeni Bitka na Kosovu polju iz 1389. godine te Albanska golgota iz 1915.; u prvom slučaju radi se o porazu od Turaka, koji je u idućim desetljećima doveo do propasti srednjovjekovne srpske države i […]

Ustavni je sud poništio odluke sisačkih sudova kojima su produljili prisilnu hospitalizaciju jednoj ženi na psihijatriji jer je ustanovio da je, tijekom postupaka, ženi dodijeljen odvjetnik po službenoj dužnosti koji svoju klijenticu do ročišta nije ni upoznao, a da sud ni na koji način, vidjevši da od odvjetnika ne dobiva adekvatnu pravnu pomoć, nije reagirao […]

Nije lako odoljeti iskušenju da se cijela priča svrsta u još jednu klasičnu “kolindariju”. U ladicu s nevjerojatnim ludostima i povijesnim falsifikatima s kakvima predsjednica Republike Hrvatske redovno i sve češće koketira. U društvu s “jogurtima”, “željeznom zavjesom”, “zabrani spominjanja Hrvatskog Zagorja”…

Esej je slobodna prozna forma, u pravilu nonfikcionalna, koja ne pretendira na cjelinu mišljenja, niti na zaokruženost teme. Esej je fragment koji se bavi fragmentarnošću svijeta. Sukladan je s načinom čovjekova mišljenja, te se iz umjetničke i publicističke proze često selio u znanstveni tekst.