autograf.hr

Lovro Kuščević izašao je na zagrebačko sunčano jutro 3. srpnja. Ispred zgrade Vlade uporno je objašnjavao novinarima kako nije bio na posebnom sastanku s premijerom, već na sjednici užeg kabineta Vlade. Kako se o njegovoj ostavci nije razgovaralo, niti ju je Andrej Plenković tražio. Kako su sve optužbe protiv njega, ministra uprave i političkog tajnika […]

Ljeto je 1941. Hrabri hrvatski domoljubi koji dolaze na vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kreću u obračun s glavnim krivcima za sve svoje probleme. Zbog diktature kralja, samovolje političara i batinjanja žandara, sviju redom srpske nacionalnosti, odlučili su se na nevjerojatan čin hrabrosti.

Samo je golu formu pokrio Andrej Plenković svojim suhim komentarom kako “najoštrije osuđuje” divljački prepad šipkama, mačetom i uvredama na mirne građane srpske nacionalnosti u selima Uzdolje i Đevrske kraj Knina te da skupinu od desetak počinitelja treba što prije “pronaći i sankcionirati”.

U dvorištu lokala u Uzdolju i Đevrskama nije zapaljen križ, no te noći na hrvatskom tlu kao da je uskrsnula dijabolična tradicija strašnog Ku Klux Klana. Nastala s ciljem zaplašivanja pripadnika grupe onih ”drugačijih”, pripadnika crne rase s netom ostvarenim pravima na humane životne uvjete, u povijesti je ta grupa istomišljenika doživljena nadasve sramotnom tradicijom […]

Bilo je to u ljeto 2006. godine. U vrelo srpanjsko jutro skupina napadača upala su u Biljane Donje, selo u zadarskom zaleđu naseljeno uglavnom Srbima. I kamenovala kuće nekolicine povratnika. Onako usput, u jednom su od dvorišta podmetnuli i požar. U napadu nitko nije ozlijeđen. Selom je zavladao strah.

Polemika hrvatske ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek sa srpskim kolegom Vladanom Vukosavljevićem protekla je u skladu sa zajedničkim imperativom njihovih državnih politika: da se dvije kulture dovedu u trajni i djelatni antagonizam, preko čega će se dva društva držati u permanentnom neprijateljstvu.

Ne bih želio da ova zemlja doživi isto ono iskustvo koje je imao jedan pokušaj u 20. stoljeću da se stvori hrvatska država, a koji je kolabirao sa sramotnim krajem zato što je bio temeljen na mržnji i nasilju prema Srbima.

O napadu na Srbe (kod Knina) razgovarali smo i s politologom i profesorom Dejanom Jovićem koji se od kampanje za europske izbore aktivnije uključio u politiku. Jović je bio i kandidat SDSS-a na europskim izborima i jedan je od istaknutijih članova srpske zajednice u Hrvatskoj.

Stvarno, što se treba dogoditi u glavi nekoga tko je profesionalni diplomat pa da na Facebooku počne širiti rasističke teorije o “Čistoj i autentičnoj Europi. Samo bijeli Europljani kako je bilo prije samo 30 godina u cijeloj Europi. Ovo bi trebala biti dobra reklama za odmor. Netko bi pomislio da to više nije moguće, ali […]

Dnevnik, HRT, 9. kolovoza, 19:00 Predsjednica je po drugi put objavila svoju ”pretkandidaturu” za novi mandat. Ona će uskoro imati više prednajava nego Mišo oproštajnih koncerata.

Skromna i samozatajna, kakvom ju je Bog dao, hrvatska predsjednica čak ni ne obavještava širu javnost o svim značajnim međunarodnim kontaktima što ih neumorno koristi kako bi svojom osobom brendirala Hrvatsku na svjetskoj sceni.

Andrej Plenković napravio je puni krug. Početak mandata obilježen mu je proustaškim provokacijama. Kninom je na proslavi Oluje 2016. marširala skupina crno odjevenih momaka, koji se nedvosmisleno legitimiraju uzvikujući ”Za dom spremni”, a potom se u Jasenovcu postavlja ploča zagađena istim ustaškim pozdravom.

Postoji li Bog, zar zbilja mislite da On ima nešto s biskupima, da čarobnjaci sa šaljivim peterokutnim kapama nalik pilećoj trtici imaju specijalnu vezu, vazda otvoreni komunikacijski kanal sa Svemogućim?

I na televiziji postoji bonton. On, doduše, nije napisan, programskim gostima se ne dijeli u formi knjižice ili letka, ali ipak postoji, barem kao običajni standard. Mnoge njegove odredbe samorazumljive su i preuzete iz općeg kodeksa ponašanja: naravno da u televizijskome studiju nećete pljuvati na pod, derati se na sugovornike ili ih šamarati.

Ako ste na mjestu državnog poglavara čak i manje države poput Hrvatske, uživate određene pogodnosti. Među njima je i da su vam mediji dostupni. Kada želite dati intervju nekoj redakciji, nema onoga tko će vas odbiti, štoviše u pravilu će poslati najboljeg novinara ili čak glavnog urednika, koji će doći u svom najboljem izdanju. Prilika […]

Vlast se u demokratskom sustavu dijeli na zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu i u idealnim okolnostima te tri grane vlasti bi morale biti neovisne jedna o drugoj, upravo zbog osiguravanja demokratskog karaktera zemlje. Takvo što je, naravno, teško ostvariti kad je riječ o odnosu između zakonodavne i izvršne vlasti, iz pukog razlog što izvršna vlast, odnosno […]

Nekad sam se njezinim izjavama znao nasmijati, nekad sam se njezinom neznanju znao čuditi, a nekih njezinih postupaka samo sam se sramio. Ali ju nikad nisam osuđivao. E pa, posljednjim intervjuom, kojim je ujedno najavila svoju kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima, predsjednica Republike Hrvatske zaslužila je upravo to. Javnu, jasnu i glasnu osudu.

Veliki znanstvenik Nikola Tesla, tvrde njegovi biografi, cijelog se života grozio hrvatskog i srpskog nacionalizma. A opet, kao u nekakvoj tragikomediji, Teslino ime svako malo uspijeva iznova zavaditi Srbiju i Hrvatsku.

Da je današnja Vlada, i to s odnosom koji ima prema HOS-u i njegovu ustaškom pokliču “Za dom spremni”, 1991. i 1992. godine bila na mjestu Franje Tuđmana, pitanje je što bi bilo s Hrvatskom i bi li ikada bila međunarodno priznata.

Ako netko u daljoj budućnosti bude poželio razumjeti na što je nalikovala Hrvatska 2019., posegnut će – vjerojatno – za pisanim povijesnim izvorima. Posegnut će za saborskim transkriptima i državničkim govorima, za diplomatskim depešama i ozbiljnim, političkim novinarstvom. Iz te tekstovne mase pokušavat ću ući u duh onog što je jednom bila ta zemlja.