Dijalog oko roda Što ja znam, kako razumjevam rod?

Namjera mi je bila pisati o dijalogu oko RODA jer je stvaranje/jačanje javnog dijaloškog prostora oko društveno i politički prijepornih pitanja jedan od stupova politika nenasilja – kako takva pitanja ne bi postala instrument polarizacije društva, motor podjela na ”mi” i ”oni” koji vode u isključivost i neprijateljstva, čak mržnju i ekstremizme s velikim rizikom eskalacije u različite vidove nasilja. A pitanja oko roda to jesu.

Neposredan povod bila je, isprva, nedavna politizacija pokretanja rodnih studija. Ono što se u javnom prostoru moglo čuti/pročitati nije razjasnilo u čemu je prijepor i da li prijepori kako ih artikuliraju pojedini dionici u raspravi (političari; Komisija ”Iustitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja) svoj temelj doista imaju u programu rodnih studija.

Što, zapravo, rodni studiji u nastajanju imaju u svom programu, bilo je dostupno samo u naznakama. Dakle imamo žustru raspravu u javnom prostora ali o čemu se baš tu radi nije jasno, barem meni – osim da ”onima” ne smijemo dati da nam ugrožavaju vrijednosti, obitelj, našu djecu i vjeru…, odnosno da nas vračaju u srednji vijek…

Dok sam još istraživala o ovome (i pri tome sve više shvaćala kako mi je teško snaći se oko tumačenja pojmova, prakse, istraživanja i politika koje se vezuju uz ROD) dogodilo se otvaranje Olimpijskih igara 2024. u Parizu. Vrhunac otvaranja, pred samu ceremoniju prijenosa i paljenja olimpijske baklje otplesala je artistička grupa drag kraljica pod nazivom UJEDINJENI U RAZLIČITOSTI (UNIE DANSE LA DIVERSITATE). U centralnoj sceni isprepliću se aluzije na Dionizijeve igre i posljednju večeru (kompozicija poznate Leonardo de Vincijeve slike). Scena završava temom TAMA (OBSCURITE) kada izvođači jedan po jedan/na/no padaju mrtvi.

Dok ljudi na sceni još leže mrtvi, u meni predivnoj izvedbi Juliette Armanet, započinje neslužbena himna olimpijade, IMAGINE Johna Lennona – svijet bez nasilja… a olimpijsku vatru nose konjanici koji podsjećaju na konjanike iz Otkrivenja? (otkrivenje ili objava, grč. Ἀποκάλυψις apokalipsis – podizanje vela je djelovanje kojim Bog otkriva sebe stvorenome svijetu i to ne samo kao objava učenja, nego Bog otkriva i preko djela, događaja, znakova i čuda).

A onda je zlatnu medalju u ženskom boksu osvojila alžirska boksačica Imane Khelif  i digla se bura zbog sudjelovanja interspolnih/transrodnih žena u natjecateljskom sportu.

Dijalog o čemu? Tko?

O svakom od ova tri navedena primjera bilo bi dobro raditi dijaloški razgovor: sudionici su oni koji imaju različite stavove ali su spremni pokušati razumjeti drugu stranu (ako bi ih uspjeli okupiti). Ako su povod rodne studije razgovara se o rodu kao analitičkoj znanstvenoj kategoriji; ako je u pitanju nastup artističke grupe drag kraljica i sudjelovanja interspolnih/transrodnih žena u natjecateljskom sportu trebalo bi pridonijeti novom razumijevanju odnosa roda i spola u teoriji i praksi koji transcendira razlikovanje prirode i kulture (razgovor o identitetu, spolnosti, tijelu, nasilju i politici).

Kako smatram da bi dijalog o rodu bio koristan, štoviše nužan, postavljam si pitanje kako bi se i sama uključila? Što ja, društveno i politički angažirana osoba, znam o toj temi, na temelju čega bih zauzela stav i polazište za razgovor?

Ustanovila sam da se sama nalazim negdje kod razumijevanja roda kao društvene konstrukcije spola, u stavu protiv diskriminacije žena i diskriminacije na osnovi seksualne orijentacije i pri shvaćanju da se pojmom ”rodna ideologija” manipulira protiv upravo navedenih. A to je, samo u našem hrvatskom kontekstu, vremenski zaostatak više od desetljeća u kome su me zaskočili meni novi pojmovi, nova tumačenja, nove prakse.

Pokušala sam detektirati mjesta prijepora.

Počela sam tako da sam ponovo, i to dva puta, pročitala rad ”Kako razumjeti rod” Rebeke Anić iz 2011. Pomaže i što sam liječnica.

Prijepori oko roda kako ih ja vidim

Evo prijepora kako ih ja vidim/čujem…

Prijepor 1: Nije prijeporno (iako prosječan građanin o tome malo zna) da postoje interspolna stanja – ljudi s urođenim kromosomskim/ genetskim/hormonalnim/ staničnim karakteristikama koje se ne mogu biološki svrstati u muški/ženski spol, odnosno njihova biološka definiranost spola je između muškog i ženskog (primjer boksačice Imane Khelif). Opisano je desetak i više oblika (sindroma). Učestalost u populaciji se procjenjuje od 0,5 do 1,7%. U nekim kulturama postoje tradicionalno priznati ”treći rodovi”, poput muxe u Meksiku, mahu na Tahitiju, fa’afafine na Samoi ili hidžre u Indiji.

No, ključni prijepor nastaje kod interpretacije da je interspolnost dokaz da bazična ljudska spolnost nije binarna.

Prijepor 2: Nije prijeporno da društvo/kultura imaju presudnu ulogu u formiranju u kakvog će muškarca/ženu izrasti muško/žensko rođenče – produkt biologije i društva / kulture je ROD. Prijepor, zbunjenost, nastaje što se rodu pristupa iz dvije različite perspektive i to ”baba šumom, deda drumom”: iz perspektive zaštite ljudskih prava (na zasadama feminizma) i iz perspektive RODNIH IDENTITETA.

Tako je iz perspektive zaštite ljudskih prava rodna perspektiva važna kako bi se razotkrilo kako društveni/politički sustav sustavno stavlja u diskriminirajuću poziciju po spolu (uglavnom žene), i radi osvještavanja različitosti žena i muškaraca. Takvu rodnu perspektivu podržava i EK i Sveta stolica.

Iz perspektive RODNIH IDENTITETA, pak, se isti termin ROD odnosi na individualnu slobodu svakog ljudskog bića da odluči što će u društvenom smislu biti, kada će i koliko dugo biti muškarac, žena ili nešto drugo (izvan binarnog koncepta muškarca i žene) i to bez obzira na biološki spol…  Dolazimo do pojma TRANSROD koji, ali, u svojoj definiciji negira rod/spol.

U praksi vidimo da antifeministički i fundamentalistički autori te nastavno desno orijentirani političari ignoriraju rodnu perspektivu čija je svrha zaštita ljudskih (ženskih) prava. Kritiziraju koncept rodnih identiteta, da se radi o zavjeri protiv obitelji i kršćanstva što nazivaju ”rodna ideologija”. Međutim, tom kritikom tuku po politikama kojima se želi osvijestiti i spriječiti diskriminacija po spolu (kao npr. po tzv. Istanbulskoj konvenciji).

Prijepor 3: Meni nije prijeporno da osoba odabere, odnosno iskaže u društvenom prostoru da se osjeća (ne)ženom/(ne)muškarcem/bez rodnog identiteta, nebinarnog transrodnog identiteta (primjerice: rodno fluidne osobe, bigender osobe, pangender, butch, queer, transvestiti, drag kraljice….).

Međutim, u definiciju TRANSRODA pod jedan kišobran ulaze i one osobe koje si uzimaju slobodu da se igraju sa svojim rodnim identitetom i, ako im je to cilj, rade na dekonstrukciji roda kao takvog ali i interspolne osobe i osobe koje imaju RODNU DISFORIJU (dakle, stanja koja imaju biološku osnovu).

Rodna disforija je snažan neugodan osjećaj osobe da je zatočena u krivom tijelu. Javlja se kod djece od 2 -3 godine. Podaci o učestalost su različiti od 0,02 (jedno na 2000 djece) do 1,4 % populacije. Većinom se radi o prolaznom stanju, ali dio se na kraju podvrgava prilagodbi tijela spolu koji osoba doživljava svojim. Prijepor vidim kao zabrinutost da bi popularizacija transrodnosti dovela ne samo do emancipirajućeg učinka na osobe koje imaju rodnu disforiju, nego da nastane artificijelna epidemija, moda, podvrgavanja prilagodbi tijela. Pogotovo kod mladih i čak djece.

Do tuda sam se probila.

Neki od vas čitatelja znate više i razumijete više od onoga što sam napisala, nekima će i ovo biti daleko i nejasno, neki će se pitati a gdje su tu perspektive feministica, LGBT / Queer populacija, teologa, crkvenih institucija… jer prijepora, konfuzije i pitanja ima još itekako.

Voljela bih da logika s pomoću koje se probijam prema jasnoći za vas koji znate više ima smisla, a vama koji prepoznaju svoju zbunjenost da bude poticaj i od pomoći.

S tom sam nakanom krenula u ovu temu. Dok o njoj čitam, razmišljam i pišem na pamet mi stalno dolazili rečenica kojom me je moja mama ohrabrivala i ujedno, na neki način, opominjala: BUDI ONO ŠTO JESI. Zahvalna.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Učitelji su ključ – Sukob kao prilika
    •  Radost i politike nenasilja
    •  Pridonosim li prepoznatljivosti emancipirajuće božanskog?
    •  15 godina mirovne nagrade ''Krunoslav Sukić''
    •  Prestanite za ime Boga! TREĆI PUT POSTOJI!
    •  Osječki Černobil – bitka nije dobivena, borba tek predstoji
    •  Građanima nisu jasni vidovi strukturalnog nasilja na djelu
    •  Mirotvorstvo na nišanu – treba nam prekretnica
    •  Iznenadne strahote u Srbiji i obrazovanje za mir
    •  Ja se za put politike nenasilja obvezujem

> Svi tekstovi ovog autora