autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Iseljavanje: nacija, religija i stranke iznad slobode i savjesti

AUTOR: Peter Kuzmič / 03.03.2019.

AUTOGRAF Peter Kuzmič b

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora).

Masovni egzodus stanovništva iz Hrvatske (ali i njezinih južnih susjeda iz bivše Jugoslavije) doista poprima višestruko zabrinjavajuće, po nekima čak i prijeteće razmjere po opstanak države.

Na tu kritičnu činjenicu već godinama stručno upozoravaju naši ponajbolji demografi, a u posljednje vrijeme povremeno o tome prigodničarsko populistički (čitaj: izborno oportunistički) ponešto, ali manje uvjerljivo od prvih, prozbore i političari.

Ovdje se ne radi o gastarbajterskom valu kao šezdesetih godina prošloga stoljeća kada su iz relativno slobodne Jugoslavije u zapadnoeuropske zemlje, ponajviše u Njemačku, na ”privremeni rad” uglavnom odlazili muškarci, odnosno muževi, dok su žene s djecom ostajale u domovini.

Te su obitelji na taj način preživljavale, a ponekad i prosperirale zahvaljujući glasovitoj ”Deutsch-Marki” ili drugim, tada izuzetno dragocjenim devizama zarađenim na razvikanim bauštelama i(li) na nekim ljepšim i sofisticiranijm radnim mjestima, ovisno o potrebama tržišta i o zanatu, odnosno profesionalnim kompetencijama samog gastarbajtera.

U suvremenoj fazi iseljavanja osim mladih stručnjaka (medicinske, IT ili druge struke koja se danas traži u Irskoj, Njemačkoj i drugdje), ponajviše odlaze čitave obitelji, od kojih se mnoge uopće nemaju namjeru ikada više trajno vratiti u Hrvatsku

U suvremenoj fazi iseljavanja osim mladih stručnjaka (medicinske, IT ili druge struke koja se danas traži u Irskoj, Njemačkoj i drugdje), ponajviše odlaze čitave obitelji, od kojih se mnoge uopće nemaju namjeru ikada više trajno vratiti u Hrvatsku.

Najnovija istraživanja Eurostata pokazuju da je iz Hrvatske u posljednjih pet godina iselilo 14% stanovništva, dok je prosjek takvih migracija u EU mnogo niži – tek 3,8%.

Naš tisak pod možda senzacionalistički pretjeranim naslovima (na primjer: ”Hrvatska umire”) ukazuje na demografsku katastrofu i naizgled nezaustavljive negativne trendove. Sve se to potkrepljuje neporecivim objektivnim podacima o tome kako se, recimo, ove godine zatvorilo šest škola, a u njih 117 nije upisan ni jedan novi učenik.

Iz moje prekrasne i nekada kruhom prebogate Slavonije već nekoliko godina svakodnevno odlaze autobusi puni onih koji idu ”trbuhom za kruhom”.

U sve većem broju odlaze i mladi kojima se teško uklopiti u postojeće politički kontaminirano stanje i sveprisutnu korupciju, te stoga jedva preživljavaju.

Poput onog pametnog mladog Slavonca koji već godinu vozi Uber po Zagrebu, a za medije je nedavno izjavio: ”Ako si mlad i pošten, to ne možeš gledati. Mladi pošteni ljudi, kad to vide i kad se ne mogu zaposliti, izgube vjeru u život i u državu. Onda ili padnu u tešku depresiju i propiju se ili odu u Njemačku, Irsku, Zagreb.”

Nije pretjerano reći da je u ratu stradali istok Hrvatske danas u velikoj mjeri opustošen i zbog dodatnih masovnih iseljavanja. To bi trebalo ozbiljno zabrinuti i na konstruktivne korake pokrenuti sve dobrohotne Hrvate, Srbe, Mađare, Slovake i ostale stanovnike tog strateški važnog područja svima nam drage zajedničke domovine.

Bio sam zapanjen kada sam prije neki dan malo pažljivije zavirio u procjenu broja stanovnika koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) te uz pomoć naših demografa počeo komparativno analizirati gubitak stanovništva po županijama uspoređujući brojčano stanje 2007. i 2017. godine.

Nije pretjerano reći da je u ratu stradali istok Hrvatske danas u velikoj mjeri opustošen i zbog dodatnih masovnih iseljavanja. To bi trebalo ozbiljno zabrinuti i na konstruktivne korake pokrenuti sve dobrohotne Hrvate, Srbe, Mađare, Slovake i ostale stanovnike tog strateški važnog područja svima nam drage zajedničke domovine

To je bio desetljeće strahovitog gubitka stanovništva za čitavu Hrvatsku.

U tih deset godina je Vukovarsko-srijemska županija izgubila toliko stanovnika koliko ih ima cijeli Vukovar.

Usput: ovaj tekst pišem dok slušam govor vukovarskog gradonačelnika Penave na masovnom protestnom skupu kojim se traži veća učinkovitost represivnih institucija i pravosudnih organa u progonu počinitelja ratnih zločina. Kao pravdoljubivom građaninu mi je žao što se na skupu ignoriraju srpske žrtve predratnih i poratnih zbivanja u herojskom gradu.

Vratimo se našoj temi iseljavanja. Vukovarski demograf Dražen Živić ispravno dijagnosticira stanje u zaključku da je za izrazitu depopulaciju ratom pogođenih područja kriva politika, jer razorne ratne posljedice nisu nadomještene pametnim investicijama i planskim razvojem.

Prema Živiću: ”Slavonske županije i ostale koje su bile pogođene ratom danas plaćaju danak lošoj, sporoj i neadekvatnoj poslijeratnoj obnovi. Mi smo strategije razvoja počeli donositi kad je gruda loših demografskih pokazatelja već krenula”.

Razlozi depopulacije su složeni, a fenomen masovnog iseljavanja treba sagledati ne samo u društveno-političkom nego i u kulturno-mentalitetskom kontekstu.

Ovih nas je dana na fenomen masovnog iseljavanja ”s Balkana” jednim opširnim i analitički utemeljenim člankom podsjetio i poznati austrijski dnevni list Der Standard, koji je standardovski zaključio kako su glavni razlozi masovnog egzodusa ”želja za bijegom od neslobode, ovisnosti o strankama i niskih plaća”.

Po mom skromnom mišljenju Der Standard ispravno konstatira kako: ”Mnogi ljudi jednostavno više ne žele živjeti u društvima u kojima sve ovisi o političkim strankama, u kojima vlada snažna društvena, a nema individualnih sloboda. U jugoistočnoj Europi život određuju obiteljske konvencije, pripadnost naciji i(li) religiji, dakle kolektivni entiteti.”

Masovni egzodus stanovništva iz Hrvatske (ali i njezinih južnih susjeda iz bivše Jugoslavije) doista poprima višestruko zabrinjavajuće, po nekima čak i prijeteće razmjere po opstanak države

Članak ističe ono što svi mi koji svojom glavom razmišljamo već dugo i dobro znamo, ali nažalost ne uspijevamo promijeniti – da je, naime, u našim južnoslavenskim zemljama uobičajeno da se ljude zapošljava po stranačkoj pripadnosti te da se stoga ne cijene sposobnost i profesionalnost.

Europska komisija stanje u državama regije, posebice i u (ne)europskoj Hrvatskoj, opisuje kao state captur, odnosno ”zarobljena država”. A zarobljena/e je/su od stranačkih struktura te stoga građanin kao pojedinac ne može računati na pravednost na sudovima i u javnim službama.

”Samo oni koji se tome pokore mogu opstati” je vjerojatno odviše pesimističan zaključak austrijskog Standarda.

Ostati i opstati možemo i moramo, ali će nam zato trebati mnogo više analitičke pameti i građanske hrabrosti da se odupremo svim opet rastućim tendencijama etno-religijske homogenizacije naroda i države te odlučnije nego do sada krenemo u smjeru stvaranja građanske države.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

     Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
     Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
     Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
     Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
     Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
     Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
     Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
     Religijska slika svijeta se mijenja
     Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima
     Molitva: Neka nas kroz 2024. prate pax et bonum

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija