autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Jezična kultura : Program i naslijeđe Praške škole

AUTOR: Autograf / 31.05.2015.

Jezična je kultura u nas trajno aktualna, a povremeno i prijeporna tema. U hrvatskoj je javnosti naime rašireno uvjerenje daje primarna zadaća jezikoslovaca pronaći rješenja za jezične i komunikacijske probleme s kojima se govornici svakodnevno susreću, a sami jezikoslovci takvim očekivanjima rado izlaze u susret. Štoviše, jezične probleme nerijetko nalaze (i konstruiraju) i ondje gdje ih sami govornici ne vide. Rješenja koja za probleme i “probleme” nude pritom nerijetko pobuđuju kontroverzije. Takvo stanje, koje u drugim jezičnim zajednicama nije nešto što se samo po sebi razumije, uvjetuje i razmjernu popularnost tekstova o skrbi za jezik. Sada im se pridružuje i knjiga s najvažnijim radovima pripadnika i sljedbenika Praške lingvističke škole posvećenima toj temi.

Program jezične kulture Praške škole formuliran je početkom 1930-ih kao skup univerzalnih smjernica za kultiviranje književnoga jezika i njegove uporabe, čime je to područje primijenjenoga jezikoslovlja dobilo moderne – u osnovi strukturalističke – metodološke temelje. Ubrzo nakon formuliranja program je postao polazištem jezičnoga kultiviranja u Češkoj, tijekom 1940-ih počela je njegova slovačka, a u kasnim 1950-ima i šira međunarodna recepcija.

Unatoč postuliranoj univerzalnosti programa njegova je primjena u različitim jezičnim situacijama bila umnogome specifična, što zbog mjesnih sociolingvističkih prilika što zbog domaćih jezikoslovnih tradicija. I u Hrvatskoj, gdje ga je promicao u prvom redu Ljudevit Jonke, provedba programa jezične kulture imala je u velikoj mjeri vlastit razvoj. Štoviše, sami radovi u kojima je izvorni program formuliran hrvatskim su jezikoslovcima do danas poznati uglavnom iz druge ruke, dok im je njegov razvoj u drugoj polovini 20. st. ostao gotovo nepoznat.

Ova knjiga, koja sadržava prijevode dvadeset čeških i slovačkih radova o jezičnoj kulturi, trebala bi omogućiti da se na tom području učini pomak. Prikupljeni su u njoj članci prethodnika Praške škole te klasični radovi njezinih pripadnika, članci poslijeratnih čeških i slovačkih lingvista koji program jezične kulture dalje razvijaju te najnoviji radovi u kojima se klasični strukturalistički pristup promišlja kritički ili se za nj nudi poststrukturalistička alternativa.

Većina ih je u zbornik uvrštena zbog svojega utjecaja te na temelju široka konsenzusa u stručnoj literaturi kako je riječ o radovima prijelomne važnosti, ali u nekim su slučajevima presudile moje preferencije. Prijevode članaka prati uvodni tekst o programu jezične kulture Praške škole, u kojem je svakome od objavljenih radova određeno mjesto u povijesnom razvoju toga programa.

(Petar Vuković)

***

Naslov: Jezična kultura – Program i naslijeđe Praške škole
Autor: Petar Vuković
Izdavač: Srednja Europa
Godina izdanja: 04/2015.
Broj stranica: 342 str.
Uvez: Meki uvez
ISBN 9789537963248

(Više novih knjiga na Moderna vremena info).

Još tekstova ovog autora:

• In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
• Promicati kulturu milosrđa
• Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
• Hanuka
• Opravdano postojanje Nove ljevice
• Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
• Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
• Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
• Silovanu se ženu viktimizira i u miru
• Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: Moderna vremena info
Oznake: Jezična kultura, jezične probleme, jezikoslovci, linvistika, Ljudevit Jonke, Moderna vremena info, Petar Vuković, Praška škola, sociolingvistika

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

18 Sep

Jesu li teroristi pobijedili nakon 11. rujna? SAD su odgovorile na napad u New Yorku upravo onako kako su napadači priželjkivali, pridonoseći stvaranju svijeta u kojem je terorizam postao toliko uobičajena pojava da više ni ne znamo kada tu riječ treba upotrijebiti.