autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Kmet, fiškal, hajduk

AUTOR: Autograf / 01.04.2016.

Kmet, fiškal, hajduk Pitanje o identitetu Hrvata, o tome što su i kakvi su Hrvati, pojavilo se kao jedno od gorućih pitanja u posljednjim godinama međuratnoga razdoblja i u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.

U razdoblju od sloma diktature kralja Aleksandra Karađorđevića, preko osnutka hrvatske države u državi, Banovine Hrvatske, do neslavnog i nesretnog završetka prve moderne hrvatske nacionalne države, Nezavisne Države Hrvatske, raspredale su se priče i stvarao se znanstveni aparat koji je trebao odgovoriti na to pitanje.

U vrijeme žestokog sukoba različitih ideologija i političkih grupa, hrvatske su mudre glave ponudile svoje odgovore. A ti su odgovori prikazivali Hrvate posve različito.

Pristalice hrvatskog seljačkog pokreta prikazivali su ih kao prave Slavene, dobre, radišne, patnike nemilosrdne i nepoštene povijesti, odnosno kao nesretne robove i kmetove. Njima suprotstavljeni pobornici jugoslavenskog nacionalizma, razočarani starčevićanci, prikazivali su Hrvate kao narod svjestan vlastite nemoći. Za te su srpsko-hrvatske nacionaliste, kako su se nazivali, Hrvati bili puki činovnici koji snagu svojih velikih težnji temelje na slovima na papiru, na pečatima i potpisima.

Od sloma diktature u hrvatskom društvu jača politička struja hrvatskih nacionalista koja odbacuje i jednu i drugu sliku Hrvata, koje počinju prikazivati kao snažne, slobodoljubive ratnike, hajduke po uzoru na Mijata Tomića. Ti će se nacionalisti vezati uz Nezavisnu Državu Hrvatsku i svoju sliku pokušavati razvijati u državnom okviru, opterećeni ideološkim i međunacionalnim sukobom koji je tu državu obilježio.

”Araličina knjiga predstavlja važan doprinos diskusiji o identitetu Hrvata koja se, iako nam se čini kao da se pomalo primirila, u javnosti neizravno vodi već godinama, bez šanse da se smiri. Ovo djelo u kojem se kritički raspravlja o genezi slike Hrvata u prvoj polovini 20. stoljeća trebalo bi pomoći da ta diskusija bude argumentirana i kvalitetna”

Povjesničar Višeslav Aralica u knjizi Kmet, fiškal, hajduk. Konstrukcija identiteta Hrvata 1935. – 1945. objašnjava kako se stvarao identitet Hrvata u tome razdoblju: od slike Hrvata u okviru hrvatskoga seljačkoga pokreta (braća Radići, Rudolf Herceg, Dinko Tomašić) nastale u sukobu s jugoslavenskom ideologijom (Jovan Cvijić, Milan Marjanović, Vladimir Dvorniković), preko rasne teorije do rasprave o značajkama Hrvata u okviru nacionalističkoga pokreta od 1935. do kraja NDH (Filip Lukas, Stjepan Buć, Milan Šufflay, Ivo Pilar).

”Araličina knjiga predstavlja važan doprinos diskusiji o identitetu Hrvata koja se, iako nam se čini kao da se pomalo primirila, u javnosti neizravno vodi već godinama, bez šanse da se smiri. Ovo djelo u kojem se kritički raspravlja o genezi slike Hrvata u prvoj polovini 20. stoljeća trebalo bi pomoći da ta diskusija bude argumentirana i kvalitetna.”

prof. dr. sc. Ivo Goldstein, iz Recenzije

O autoru:

Višeslav Aralica, rođen u Zadru 1972. godine, diplomirao je povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao, a potom neko vrijeme predavao modernu i suvremenu hrvatsku povijest. Dulje je vrijeme radio na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Područje njegovih istraživanja je kulturna povijest međuratnog razdoblja i Nezavisne Države Hrvatske s naglaskom na problemu ideologija. Uz znanstvene radove u časopisima objavljena mu je knjiga ”Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj” (2010.).

***

Naslov: Kmet, fiškal, hajduk – Konstrukcija identiteta Hrvata 1935.-1945.
Autor: Višeslav Aralica
Nakladnik: Ljevak
Godina izdanja: 02/2016.
Broj stranica: 464
Uvez: Tvrdi
ISBN: 9789533038711

Još tekstova ovog autora:

• In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
• Promicati kulturu milosrđa
• Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
• Hanuka
• Opravdano postojanje Nove ljevice
• Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
• Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
• Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
• Silovanu se ženu viktimizira i u miru
• Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: SCRIPTA MANENT
Oznake: Ivo Goldstein, Ljevak, NDH, Scripta Manent, Višeslav Aralica

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

18 Sep

Jesu li teroristi pobijedili nakon 11. rujna? SAD su odgovorile na napad u New Yorku upravo onako kako su napadači priželjkivali, pridonoseći stvaranju svijeta u kojem je terorizam postao toliko uobičajena pojava da više ni ne znamo kada tu riječ treba upotrijebiti.