autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Kruh i ruže: 100. obljetnica Međunarodnog dana žena

AUTOR: Anna Maria Grünfelder / 07.03.2021.

8-martMeđunarodni dan žena ima tradiciju dužu od jednoga stoljeća. Poticaje za njegovo proglašenje davale su radnice prvi put u SAD-u još 1858. i ponovo 1909. godine.

Na tisuće njih su utamničene, otpuštene s posla, jer su demonstrirale zbog nekvalitetnih stambenih i radnih uvjeta, preniskih plaća, nezastupljenosti u organima upravljanja te zbog nasilja i samovolje poslodavaca posebice prema ženskoj radnoj snazi.

Clara Zetkin je u kolovozu 1910., tijekom Međunarodne konferencije socijalističkih zemalja (s više od 100 predstavnica iz 17 zemalja) izborila odluku o osnivanju Međunarodnog dana žena.

Danska, Njemačka, Austrija, Švicarska i SAD uvrstile su taj dan u svoj kalendar već 1911. i 1912. godine.

Slijedile su zapadnoeuropske zemlje – uglavnom sa zahtjevom za izborno pravo žena, a 1921. godine na Drugoj konferenciji komunističkih žena u Moskvi predstavnice su iskazale počast ulozi žena u ruskoj Februarskoj revoluciji i utvrdile definitivni datum, 8. ožujka.

Ženama u Jugoslaviji ravnopravnost i jednakost ”priznata” je tek Ustavom od 1946. godine, nakon što su pobjednici socijalističke revolucije velikodušno izjavili da su žene svojim udjelom u socijalističkoj revoluciji ravnopravno to ”zaslužile”

Prava izborenih žena prije Prvog svjetskog rata nisu ”preživjela” u novim geopolitičkim okolnostima.

Ženama u Jugoslaviji ravnopravnost i jednakost ”priznata” je tek Ustavom od 1946. godine, nakon što su pobjednici socijalističke revolucije velikodušno izjavili da su žene svojim udjelom u socijalističkoj revoluciji ravnopravno to ”zaslužile”.

S takvim mentalnim sklopom politika i zakonodavstvo misle, postupaju i rade i dan danas – ravnopravnost žene moraju nečim zaslužiti – i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u uzornim pravnim državama na Sjeveru.

Prava ravnopravnost u politici, gospodarstvu i društvu i u Zapadnoj, Srednjoj te Južnoj Europi nešto je drugo od stvarnosti i svakodnevice u tim zemljama.

Razlika u plaći na temelju spola (razlika između prosječne bruto zarade, prije odbitka poreza na dohodak i socijalnih doprinosa, po satu ženskih i muških zaposlenika) iznosi prosječno 14 do 16 posto (za Hrvatsku 11,6 posto prema podacima iz 2014. godine).

Uz ove podatke treba uzeti u obzir da žene ne samo da zarađuju manje po satu, nego i odrade manje sati za koje su plaćene i manje ih je na tržištu rada (muškarci odrade više sati plaćenog ili bolje plaćenog rada).

Razlika u plaćama povećava se s godinama i dovodi do više stope siromaštva žena u starosti (razlika u mirovinama muškaraca i žena bila je oko 36 posto u 2017.). Izvor: Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE): statistički podaci; Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE): Borba protiv razlika u plaćama muškaraca i žena.

Na tisuće njih su utamničene, otpuštene s posla, jer su demonstrirale zbog nekvalitetnih stambenih i radnih uvjeta, preniskih plaća, nezastupljenosti u organima upravljanja te zbog nasilja i samovolje poslodavaca posebice prema ženskoj radnoj snazi

Bolji uvjeti usklađivanja zahtjeva rada i potreba obitelji, te kvalitetnija zaštita radnih i socijalnih prava u djelomičnim radnim odnosima predvode popise vidljivih i sakrivenih oblika diskriminacija.

Pravednost i ravnopravnost u ”prekarnim radnim odnosima” – ovaj zahtjev predvodi sada, kada je pandemija iznudila karantenu, za zaposlene mahom home-office. Prema svemu sudeći taj će oblik rada prevladati i nadživjeti razdoblje pandemije i provizorij pretvoriti u konstantu. Za obitelj se home-office pretvorio u home-school-office.

Vjera i nada u to da većina ljudi pravednost i jednakost ipak smatra vrijednostima, valjda još uvijek tinja u dubinama naših duša, iako izgleda da je laktašenje uspješnijih način ophođenja.

Pjesma ”Kruh i ruže” (prema kojoj su naslovljene i publikacije hrvatskih feminističkih grupacija) nastala je 1912. godine za vrijeme štrajka 14.000 radnica u tekstilnim tvornicama, protiv ”prosjačkih plaća i rada djece”.

”Dok marširamo, marširamo u ljepoti dana,

Milijuni zamračenih kuhinja, tisuće posivjelih zdanja,

Dotaknuti su sjajem svim koji iznenadno sunce pruža

Jer ljudi čuju naš pjev: Kruha i ruža! Kruha i ruža!”

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Pokušaj da shvatimo papu Pija XII. sine ira et studio
     Tko je svet? Kanonizacije su problematične
     Svjetska biskupska sinoda – proces samorefleksije
     Nihil obstatili kako vjernike voditi žedne preko vode
     Papa na strani migranata – no treba čuti i drugu stranu
     Nimalo blagdanske misli o svetkovini Marijinog uznesenja
     Otvorenje OI u znaku povrijeđenih osjećaja vjernika
     Slavimo one koji su dio ljudi kojim je Antigona prva heroina
     Socijalni tjedan, Trst: Oduševljenje i iritacije
     Novi dokument o rimskom biskupu: ni revolucija ni evolucija

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija