autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ministar Slavko Linić šumom, a treba drumom?

AUTOR: Marijana Matković / 22.10.2013.

Neće biti novih rezova i ušteda, za smanjenje proračunskoga deficita bit će nužno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema mogućnosti. Ili ćemo uvesti porez na nekretnine ili nam slijedi veći PDV, poručio je u ponedjeljak s konferencije za novinare ministar financija Slavko Linić, odgovarajući na podatke o deficitu države, mjerenom po novim pravilima, na temelju  metodologije Eurostata.

 

Dosad smo znali da stoji loše, no nova metodologija kaže da nam je najgore bilo u zadnjem HDZ-ovu mandatu, kad je državnom blagajnom upravljala ministrica financija Martina Dalić, dok je Slavko Linić čak malo popravio financijski krvotok. Naime, nakon korekcije proračunske statistike za posljednje četiri godine na novu metodologiju, pokazalo se da smo 2011. godine dosegnuli proračunski deficit od 7,8% BDP-a (prema dosadašnjoj nacionalnoj metodologiji, to je bilo umjerenih 4,3%), dok je lani smanjen na 5% BDP-a (po staroj metodologiji 3%). Slavko Linić za 2013. predviđa i dodatno smanjenje, na 3,6%, dok bi konsolidirani dug države na kraju godine trebao iznositi 190,4 milijarde kuna ili 55,6% BDP-a.

 

Teško je komentirati ove podatke jer svaka metodologija nosi nešto svoje i kreira pomalo drukčiju povijest, a naš stvarni život zapravo izgleda isto, ništa se time nije promijenilo, kaže Josip Tica, profesor makroekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Dok Linić govori kako Vlada očekuje da će s Europskom komisijom uspjeti usuglasiti mjere za smanjenje proračunskog deficita, Tica upozorava kako taj paket podrazumijeva cijeli niz vrlo složenih pravila kojih će se Hrvatska morati pridržavati, uz moguće kazne za neprovedbu mjera.

 

Iako se na neki način gubi fiskalni suverenitet, Parlamentu je prepušteno da odredi koje će to konkretno mjere biti, a u Hrvatskoj se već pokazalo da su političke elite umjesto rezanja potrošnje, koja može značiti i gubitak potpore birača, spremniji rješenja tražiti u nekim prijelaznim metodama, na primjer kroz poreze, kaže Tica. Zato nam se događa da nakon pet godina krize osjećamo da ćemo nadalje trpjeti samo mrcvarenje, odnosno poteze preslabe da daju ozbiljne rezultate koji će jamčiti da će nam za pet ili deset godina zbilja biti bolje.

 

Trebali bismo imati Vladu koja je spremna poduzeti oštre rezove potrošnje, unaprijed spremna da može izgubiti vlast, pa i u velikoj mjeri potporu naroda. Ni tada rezultati ne bi bili zajamčeni u kratkom roku. Naime, ono što napravite sada, prve rezultate dat će tek za dvije-tri godine, pa i poslije, kaže Tica. Mi sada nemamo vlast koja je na to spremna, a i oporba tvrdi kako sve može riješiti bez udara na građane, što je nerealno.

 

Vidi li korak naprijed u najavama koje su procurile s predizbornih skupova za čelnika zagrebačkoga SDP-a, na kojima je Slavko Linić spominjao podjelu Hrvatske na pet regija i ukidanje niza ureda, kako bi se smanjila državna uprava ili najavi da će čelnici lokalne uprave koji nemaju sredstava na lokalnoj razini biti volonteri?

 

To je, naravno, mjera koja može donijeti rezultate i svakako bismo se trebali ugledati na zemlje koje su prema tome bile vrlo stroge te Ustavom propisale da pokreću određene mjere nakon što deficit prijeđe određenu razinu, kao što je to, na primjer, učinila Poljska, no bit će zanimljivo vidjeti hoće li se vlast upustiti u to u godini koja prethodi izbornoj, izjavio je naš sugovornik.

 

Na kraju, nakon što su zagrebački izbori završili i cirkus se opet parkirao na jednome mjestu, šalju se ponovno umirujuće poruke da novog rezanja neće biti jer na rashodnoj strani proračuna više nema mogućnosti.

 

Ljubo Jurčić, profesor na istome fakultetu, ostaje dosljedan sebi: Vlada nema odgovore na ovu situaciju. Njihov je pristup defanzivan, a povećanjem poreza i rezanjem potrošnje, koja će sigurno uslijediti nakon toga, ne može se postići ništa. Jedina mjera kojom se nešto može promijeniti povećanje je nacionalnoga dohotka, kaže Jurčić.

 

Istine radi, i Slavko Linić zdvojan je zbog toga što gospodarski oporavak nije krenuo, što bi i njemu malo odvezalo ruke, no to je i dalje daleko od smjera u koji upućuje Jurčić: Nijedan novi porez nije dobar. Povećanje fiskalne litice smanjuje poreznu bazu i efekti toga ne mogu biti dobri. Jedini je način da povećamo domaću proizvodnju i potaknemo domaću potrošnju. Sve drugo neće dati rezultata!, ustvrdio je.

 

 

Još tekstova ovog autora:

     Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
     Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
     Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
     4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
     U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
     Branko Grčić: "Još nemamo dovoljno projekata"
     Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
     Sve više nezaposlenih i umirovljenika
     Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
     Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija