autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ljudsko odnošenje: Studije o relacijskoj antropologiji

AUTOR: Autograf / 08.07.2015.

ljudsko_odnosenje_300Knjiga “Ljudsko odnošenje” Hotimira Burgera sastoji se od kraćeg predgovora, u kojemu se nastoji pokazati do koje mjere je odnos kao odnos ključna dimenzija ljudskoga opstanka i ljudskoga odnošenja, i od deset studija.

Osnovna tematika knjige upire na tezu da je čovjekova fundamentalna odlika da stvara odnose, a ta se sposobnost ili kompetencija bazira na iskustvu odnosa kao odnosa. U prvoj studiji pokazuje se kako su taj problem formulirali S. Kierkegaard u svojoj filozofiji egzistencije, K. Marx u svojoj historiziranoj antropologiji i filozofiji prakse, H. Plessner u svojoj filozofskoj antropologiji utemeljenoj na ideji ekscentrično pozicionalnosti i E. Cassirer u okviru svoje filozofije simboličkih formi.

Analiza Plessnerove “teorije smijeha i plača“ (sadržane u njegovoj knjizi “Smijeh i plač”) pokazuje do koje mjere i u kojem smislu mogu fenomeni smijeha i plača biti ne samo indikatori suspenzije ljudskoga odnošenja, koja je osnovni poticaj za njihovo pojavljivanje, nego i to kako čovjek artikulira odnose u stanovitim fundamentalnim perspektivama.

U studiji o jeziku se pokazuje kakvu ulogu u ljudskoj odnošajnosti ima jezik, kako jezična aktivnost, s jedne strane, artikulira ljudske odnose, omogućuje opredmećenje pojava, te kako se u teorijama jezičnog čina jezik otkriva kao djelovanje koje i samo stvara odnose.

Studija o pojmu osobe pokazuje najprije osebujni ontologijski status osobe – pozivanjem na Hegelove zamisli i na druge autore – pokazuje se  iskon pojma osobe iz teatarskoga svijeta a osnovna je teza studije da donošenje odluka određuju identitet osobe.

U studiji o osjećajima najprije se pokazuju poteškoće koje imaju svi pokušaji opredmećenja osjećaja i njihova sistematizacija. Zatim se pokazuje smisao razlike između pojmova osjećaja i emocija, a potom uloga pojedini osjećaja – resantimana, nostalgije, stida itd. – u ljudskom opstanku, te uloga osjećaja i emocija u  religijskoj nastrojenosti ljudskih pojedinaca.

Studija o ljudskoj slobodi nastoji analizom i komentarom istoimene knjige J. Nida-Rümelina pokazati do koje mjere je prihvatljivo sužavanje slobode na etičku dimenziju te na racionalno obrazlaganje odluka i njihovoga donošenja – a to obuhvaća onda probleme ljudskog dostojanstva, poniženja, djelovanja itd  – te kako u poimanje ljudske slobode valja uključiti stvaralaštvo kao njenu bitnu dimenziju. Pri tome se baš artikulacija odnosa pokazuje kao ključni moment.

Analize doživljaja vremena u Krležinom stvaralaštvu, iako ta doživljaj u njega nema striktno antropologijsku perspektivu niti teorijsku intenciju, pokazuju kako se poetska imaginacija približava filozofskom i antropologijskom razumijevanju vremena, iako joj to nije bila nakana. Na tekstu Krležinih Balada Petrice Kerempuha, njegove rane lirike, Areteja te osobito romana Na rubu pameti, a na temelju metafora bivši ljudi, mrtvo vrijeme i ljudska glupost, pokazuje se kako se je Krleža približio shvaćanju vremena koje je uobličio Aurelije Augustin.

Osnovna tema ovih tekstova potom se razvija s obzirom na ideju transcendentalne antropologije kao jedne inačice suvremenoga antropologijskoga mišljanja, koja je u suvremenim diskusijama – osobito u H. Krämera, Th. Rentscha i H. Fahrenbacha – artikulirana i razvijana s osloncem i pozivanjem na  Plessneraovu filozofsku antropologiju.

Rasprava o odnosu filozofske antropologije spram humanizma, koja se temelji na tezi da filozofska antropologija predstavlja najkompleksnije, najkonzistentnije i najcjelovitije znanje o čovjeku, te da stoga ona daje najprimjereniji horizont za poimanje humanizma, sažimlje se u misao da je humanizam praktička antropologija. U tekstu se nadalje, pokazuje koji su to motivi filozofske antropologije ključni za razumijevanje humanizma: to je prije svega ljudska neustanovljenost  i uobličljivost, kako se praktička tj. humanistička uloga filozofske antropologije artikulira u kritici objektivizma i odatle proizašlog raspolaganja ljudskim pojedincima.

Sve ove rasprave nalaze zajednički horizont i stanovitu poantu u studiji o filozofskoj antropologiji kao prvoj filozofiji. U tekstu se najprije naznačuje historijat prve  filozofije – njeno utemeljenje u Aristotela te njene preobrazbe u Descartesa, Ch. Wolfa, Kanta i Hartmanna i napokon u K.-O. Apela – a potom se  primat filozofske antropologije u suvremenoj filozofiji nastoji fundirati  u  kompetenciji čovjeka da iskusi odnos kao odnos  kao temeljnoj ljudskoj kompetenciji. A ljudske kompetencije – i ponajprije baš kompetencija  da se iskusi odnos kao odnos – tema su ponajprije baš filozofske antropologije.

Intencija je autora bila da temeljnu zamisao o ljudskom iskustvu odnosa kao odnosa tekstualno utemelji a potom oprimjeri na temama i fenomenima kojima se bave ovdje okupljene studije.

***

Naslov: Ljudsko odnešenje: Studije o relacijskoj antropologiji
Autor: Hotimir Burger
Izdavač: Nakladni zavod Globus
Godina izdanja: 11/2014.
Broj stranica: 283 str.
Uvez: Meki uvez
ISBN 9789531672733

(Više novih knjiga na Moderna vremena info).

Još tekstova ovog autora:

     In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
     Promicati kulturu milosrđa
     Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
     Hanuka
     Opravdano postojanje Nove ljevice
     Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
     Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
     Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
     Silovanu se ženu viktimizira i u miru
     Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija