autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Dijagnoza hrvatske znanosti

AUTOR: Vlatko Silobrčić / 16.09.2026.

Vlatko Silobrčić

U svojim nastojanjima da sakupi mišljenja stručnjaka o pojedinim društvenim djelatnostima, novinar Domagoj Novokmet je napravio i nešto što je nazvao ”Dijagnoza hrvatske znanosti”. Njegova se dijagnoza temelji na dijelovima razgovora koje je o tome imao u nekoliko mjeseci s pojedincima iz akademske zajednice u RH.

Pažljivo sam poslušao što su imali reći kolegice i kolege koje se bave znanošću, visokim obrazovanjem i djelovanjem hrvatske akademske zajednice. Gotovo sve što sam čuo mogao bih potvrditi i iz vlastitog iskustva djelovanje u toj zajednici (od 1955.).

I sam sam pokušao nešto reći o pitanjima koja su pojedini kolegice i kolege isticali u svojim razgovorima s novinarom Novokmetom. Osim što sam o tome govorio javno u prigodama koje sam imao, o tome sam napisao digitalnu knjigu pod naslovom O ZNANOSTI U HRVATSKOJ.

Tu knjigu povremeno dopunjam svojim pisanim prilozima.

Tako sam relativno nedavno u nju uvrstio jedan tekst o kriterijima za napredovanje u akademskoj zajednici u RH (str. 118), a drugi o šutnji te zajednice (str. 123). Oba su teksta prije bila objavljena: jedan na portalu Telegram.hr, a drugi u Ideje.hr.

Onaj u Telegramu trajao je samo koji dan. Ne mislim da je za to krivo uredništvo Telegrama. Ono uređuje portal prema interesu čitatelja. Ali, upravo se po tome vidi koliko je znanost i visoko obrazovanje (dalje ZiVO) važno javnosti u RH. Nažalost takva se ocjena važnosti svakako treba primijeniti i za one koji su odgovorni za tu djelatnost, pa taj simptom treba uzeti u obzir pri dijagnozi znanosti u RH.

Kako sam u odjeljku iznad dao podatke o tekstovima koje sam dodao u svoju digitalnu knjigu, ovdje mogu samo dati glavne zaključke od kojih bi želio krenuti dalje u raspravu o znanosti u RH.

U tekstu o šutnji zaključio sam da se šutnja hrvatske akademske zajednice ne može ničim suvislim opravdati. Jedini je mogući zaključak da velikoj većini hrvatske akademske zajednice odgovara stanje u ZiVO u RH. Čini se, dakle, da su zadovoljni stanjem djelatnosti kojom se bave i da ne treba ništa mijenjati.

U tekstu o Kriterijima za napredovanje zaključio sam kako je oslanjanje na scientometrijske pokazatelje pri ocjenjivanju pojedinaca veoma opasno, osobito ako se njime bave osobe koje narav tih pokazatelja ne razumiju, ili o njima znaju veoma malo.

Zato je moj zaključak u tekstu bio da je jedini prihvatljiv način ocjenjivanja znanstvenika i ustanova u znanosti onaj koji se temelji na nepristranoj ocjeni kompetentnih kolega.

Zato je moj glavni zaključak da takvu ocjenu ne možemo očekivati u maloj akademskoj zajednici kakva je hrvatska, te da se za nju valja osloniti na međunarodnu recenzije.

I dalje ostajem pri tome mišljenju, a nažalost, nitko se nije našao da mi u tome javno protuslovi. Čuo sam za jedan usputni trač koji se može svesti na: ”Pusti ga, on je ishlapio.” Pozivam kolegu koji je to izjavio da mi javno predoči argumente za svoju tvrdnju, inače ću ga jednostavno upisati u ljepitelje etiketa, i nazvati jednim od pripadnika akademke zajednice RH kojima je bolje nego što zaslužuju.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Na Sveučilištu u Zagrebu ništa novo
• Rasprava o napredovanju u znanosti
• ''Neetični vrtuljci'' Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: SCIENTIA POTENTIA EST
Oznake: Domagoj Novokmet, hrvatska znanost, ideje, RH, Scientia potentia est, Telegram, Vlatko Silobrčić, ZiVO

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

21 Aug

Vlada milijunaša: Trump je u svoju administraciju imenovao 57 osoba čije bogatstvo premašuje 100 milijuna dolara. Američki se predsjednik okružio investicijskim bankarima i poslovnim ljudima koji su stekli golemo bogatstvo. Čista plutokracija.