autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Naš prijedlog za obnovu socijaldemokratske politike

AUTOR: Autograf / 13.07.2016.

Glas tišine U proteklih se šest mjeseci hrvatsko društvo suočilo s pogubnim djelovanjem radikalno desne politike. Ona je znala što hoće i ideološki je formulirala svoje zahtjeve, nastojeći ih u što kraćem vremenu ostvariti. Kako je među ciljevima bila destrukcija građanskog društva, a jedna od posljedica i ozbiljna šteta za ekonomiju zemlje, smatramo da se uoči izbora ovo društvo i država nalaze na prekretnici.

Izaberu li građani još jednom na vlast iste ljude i politike koji su u prethodnom razdoblju obnašali vlast i usmjeravali političke procese, bojimo se da ćemo se dovesti u situaciju nakon koje u dogledno vrijeme neće biti moguće izgraditi modernu i demokratsku Hrvatsku. Umjesto toga perspektiva će biti daljnje siromašenje svih osim šačice privilegiranih, poticanje netrpeljivosti kroz privatizaciju domoljublja i život u strahu od političkog nasilja.

Smatramo da je potrebno ispuniti dva temeljna preduvjeta za onemogućavanje takvog scenarija. Jedan je stvaranje što šire koalicije stranaka i pojedinaca, uključivši građansko društvo koje je pružilo najsnažniji otpor nacionalističkim i klerikalističkim politikama, koja bi zajednički nastupila na predstojećim izborima. Drugi je preduvjet formuliranje jasnih ciljeva koji bi vodili većoj slobodi, većoj sigurnosti i višem standardu svih građana, ciljeva koji će biti odrednice postupaka jedne odgovorne socijaldemokratske stranke bilo da je na vlasti ili u opoziciji.

Izaberu li građani još jednom na vlast iste ljude i politike koji su u prethodnom razdoblju obnašali vlast i usmjeravali političke procese, bojimo se da ćemo se dovesti u situaciju nakon koje u dogledno vrijeme neće biti moguće izgraditi modernu i demokratsku Hrvatsku. Umjesto toga perspektiva će biti daljnje siromašenje svih osim šačice privilegiranih, poticanje netrpeljivosti kroz privatizaciju domoljublja i život u strahu od političkog nasilja

Ključni ciljevi takve politike, i načelno i u današnjoj Hrvatskoj, trebali bi biti:

1.Zaštita temeljnih ljudskih prava i unapređenje civilizacijskih standarda

Sprečavanje diskriminacije ljudi po bilo kojoj osnovi.

Uvođenje i provođenje efikasnije zakonske regulative, kombinirane s adekvatnim školskim odgojem, kako bi se suzbilo rastuće nasilje u društvu. To se posebno odnosi na političko nasilje, čiji ga podstrekači u današnjoj Hrvatskoj podvaljuju kao pravo na drugačije mišljenje, na nasilje u školama i obiteljsko nasilje koje je manje vidljivo, ali rašireno.

Stvaranje djelotvornog pravosuđa i pravne države čiji zakoni su odraz težnje ka pravednosti, a praksa vođena nultom tolerancijom korupcije.

Organizacije civilnog društva, neovisne medije i autonomiju novinara treba tretirati kao bitne čimbenike demokratskog društva.

Kultura i umjetnost, kao izraz slobode i stvaralaštva društva, ne smiju biti taoci ni politike ni svjetonazora.

2.Veća socijalna pravednost u društvu

U Hrvatskoj se uvriježio stav da se siromašenje siromašnih i bogaćenje bogatih ne može izbjeći jer to diktiraju zakoni tržišta. To je slično tvrdnji da se ne mogu izbjeći poplave jer su to prirodni zakoni. Na nama je da odaberemo hoće li nam rijeke plaviti sela ili okretati turbine. Isto je tako na nama stvaranje ekonomije koja će biti usmjerena povećanju standarda najvećeg dijela društva, a ne samo bogaćenju bogatih

U Hrvatskoj se uvriježio stav da se siromašenje siromašnih i bogaćenje bogatih ne može izbjeći jer to diktiraju zakoni tržišta. To je slično tvrdnji da se ne mogu izbjeći poplave jer su to prirodni zakoni. Na nama je da odaberemo hoće li nam rijeke plaviti sela ili okretati turbine. Isto je tako na nama stvaranje ekonomije koja će biti usmjerena povećanju standarda najvećeg dijela društva, a ne samo bogaćenju bogatih.

Zaštitu i unapređenje prava radnika, čija kršenja se također prikazuju kao neizbježna posljedica tržišne privrede, treba provesti kroz donošenje odgovarajućih zakona.

Svakom dostupno kvalitetno zdravstveno osiguranje i besplatno obrazovanje tretirati kao civilizacijski standard društva čije održanje i unapređenje je zadaća države.

Donijeti takve zakone koji će voditi većoj zaštiti osoba s posebnim potrebama, nemoćnih i svih onih kojima je pomoć društva i državnih institucija potrebna.

3.Odgoj i obrazovanje u kritičkom duhu

Hoće li se svi zacrtani ciljevi, od smanjenja nasilja i mirotvorne politike do društvene solidarnosti i održivog razvoja, ili neki od njih ostvariti ”sutra”, bitno ovisi o odgoju i obrazovanju danas.

Razvoj kritičkog duha kod mladih jedna je od najvažnijih zadaća odgovornog društva koje vodi računa o očuvanju slobode i povećanju prosperiteta. To je pružanje mogućnosti sljedećoj generaciji i da se odupre političkim demagozima i da se nosi s novim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Vitalni interes Hrvatske, i kao države i kao članice EU, je da aktivno pridonese transformaciji ovog dijela Europe gdje su ratovi u 20. stoljeću počeli i završili u područje mira i suradnje. Nešto po uzoru na nordijski model suradnje koji je tim zemljama donio trajni mir, prosperitet i ugled u svijetu

Vjeronauk treba biti slobodan izbor roditelja. Ali u sekularnoj državi, gdje ne postoji državna religija, mjesto vjeronauku je u odgovarajućim vjerskim ustanovama, a ne u školi.

4.Mirotvorna politika

Sva iskustava s ratovima ukazuju na to da je mir i etički imperativ i primarni nacionalni interes.

Vitalni interes Hrvatske, i kao države i kao članice EU, je da aktivno pridonese transformaciji ovog dijela Europe gdje su ratovi u 20. stoljeću počeli i završili u područje mira i suradnje. Nešto po uzoru na nordijski model suradnje koji je tim zemljama donio trajni mir, prosperitet i ugled u svijetu.

5.Održivi razvoj

Odnos prema neobnovljivim izvorima energije, prema šumama i vodama, prema prirodi koja nas okružuje i čiji smo mi dio treba biti vođen mudrom rečenicom starog indijanskog poglavice: ”Ovaj svijet nismo naslijedili od svojih predaka nego posudili od svoje djece”.

6.Kulturna politika

Udar kojeg je na kulturu izvela aktualna vlast, s ciljem da iz nje isključi svakoga tko ne dijeli nacionalistički i klerikalistički svjetonazor, treba biti poništen i, za početak, vraćen na polazišne postavke koje su dočekale prošlu Vladu.

Nakon toga treba donijeti promišljenu kulturnu strategiju na tragu rješenja koje je ponudila inicijativa ”Kulturnjaci 2016.”.

Zaključak

Kakvi će biti izazovi koje nosi budućnost teško je predvidjeti, čak i na kraći rok. Tako se 2015. cijela Europa našla iznenađena valom izbjeglica. Ali kakvi će biti odgovori, da li će prevladati fobije, bezosjećajnost i bodljikava žica ili će se veliki broj ljudi sjetiti da je jedna od najvećih vrlina nesebična pomoć drugima u nevolji, ovisi o tome s kakvim ciljevima i na kakvim etičkim normama gradimo naše društvo.

Jasna Babić

Sandra Bartolović

Nada Beroš

Sanja Bilas

Rada Borić

Goran Borković

Danko Bosanac

Želimir Brala

Ivica Buljan

Nadežda Čačinović

Vlatko Čerić

Roberta David