autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Neka se država ugleda u riječku i zagrebačku operu

AUTOR: Branimir Pofuk / 05.06.2019.

Branimir Pofuk aaI dalje sam čvrsto uvjeren u ono što sam napisao prije tjedan dana: naša je država propustila podičiti se uspjehom naših umjetnika kada nije uputila nijednog izaslanika višeg ranga na koncertnu izvedbu “Ere s onoga svijeta“ u Münchenu, premda je Ministarstvo kulture bilo na usluzi i dalo u okviru svojih mogućnosti potporu našim umjetnicima koje je, skupa s njemačkim orkestrom, u velikom projektu okupio maestro Ivan Repušić. 

Ali, nacionalni faktor u umjetnosti i kulturi ionako nije ni najvažniji, ni presudan. Sve je to zajednička, u prvom redu europska kulturna baština.

Kolikogod smo ponosni i ganuti kada se na inozemnoj pozornici predstave naša djela, jednako je važno za nacionalnu kulturu i kada naše umjetničke snage ostvare izvedbe stranih djela koje dostignu, pa čak i nadmaše onu najvišu prosječnu razinu kvalitete koju nazivamo svjetskom.

Dakle, manje je važno hoće li se država kititi umjetničkim perjem. I ne treba. Nego je mnogo važnije mogu li se naši političari ugledati u rezultate koje ostvaruju naši i strani umjetnici u zajedničkom okviru naših kulturnih institucija.

Gdje su sad oni koji su zapomagali da novi intendanti dolaze uništiti opere? (…) Neki, doduše, još uvijek rovare po političkom i medijskom podzemlju. Ali sada je već zaista krajnji trenutak da jednom zauvijek zamuknu

Pritom te institucije administrativno i jednim dijelom materijalno jesu dio te države, ali je u onom svom najbitnijem djelu, u sferi umjetničkih nadahnuća i ostvarenja, nadilaze, nadmašuju, pa zato i nadživljavaju.

Pišem o svemu tome zato što je minhenski Ero bio samo početak pravog opernog pohoda na Europu kakav već desetljećima nismo vidjeli i kakve samo stariji naraštaji pamte.

Ni tjedan dana nakon velikog koncerta koji je Gotovčevim notama digao na noge publiku u Prinzregententheateru, Opera zagrebačkog HNK gostovala je na jednom od najstarijih i najuglednijih njemačkih, europskih i svjetskih kazališnih i glazbenih festivala u Wiesbadenu s predstavom Rossinijeve opere “Žena s jezera“ koju je sjajno režirao i u njoj jendako sjajno pjevao Max Emanuel Cenčić.

Istodobno smo saznali da će zagrebački HNK u siječnju 2020. sa svojim “Erom“, dakle ovaj put u punom scenskom sjaju, gostovati na pozornici Mađarskog nacionalnog teatra u Budimpešti, a već se najozbiljnije pregovara o odlasku čitavog opernog ansambla, dakle i Orkestra i Zbora HNK, na jedan veliki europski operni festival s čak četiri vlastite produkcije u ljetu 2020. godine.

Vrlo je izvjesno da bi sličan pothvat mogla izvesti i Opera riječkog HNK Ivana pl. Zajca, s obzirom da je njen stalni šef-dirigent, finski maestro Ville Matvejeff postao direktor jednog drugog velikog i slavnog međunarodnog opernog festivala, onog u finskoj Savonlinni.

Ali, ne radi se tu samo o uspostavljanju dobrih veza s pravim ljudima na pravom mjestu, nego i o izvanrednim umjetničkim rezultatima koje naši ansambli pod vodstvom takvih ljudi postižu. Posljednji takav primjer, koji također spada u niz recentnih fantastičnih uspjeha naših opernih kuća, bila je predstava glazbene tragedije “Elektra“ Richarda Straussa.

Ta izvedba iznimno zahtjevnog djela koje stavlja na kušnju i fizičku izdržljivost i umjetničku koncentraciju svih aktera, počevši od orkestra velikog simfonijskog formata koji ta partitura zahtijeva, ima već sada osigurano mjesto u hrvatskim opernim analima. A i šire.

Pišem o svemu tome zato što je minhenski Ero bio samo početak pravog opernog pohoda na Europu kakav već desetljećima nismo vidjeli i kakve samo stariji naraštaji pamte

Nakon dvije riječke izvedbe, ta će predstava u lipnju 2020., kao najbolje moguće izaslanstvo Rijeke – europske kulturne prijestolnice u toj godini, gostovati na velikoj pozornici ljubljanskog Cankarjevog doma uz sudjelovanje orkestra Slovenske filharmonije.

Riječki HNK je, naime, “Elektru“ ostvario u koprodukciji s te dvije kapitalne slovenske institucije.

Taj uspjeh nije slučajan. Intendant riječkog HNK Marin Blažević tim je svojim najnovijim majstorski i umjetnički silno nadahnutim dramaturško-redateljskim poslom samo nastavio niz velikih opernih predstava u Rijeci, uključujući i suradnju i snimanja za velike svjetske diskografske kuće.

Jedan od glazbenika riječkog orkestra uputio mi je poruku s oduševljenim opisom utjecaja koji na njega i njegove kolegice i kolege ima maestro Matvejeff koji ih je, kako kaže, odveo u “neko drugo sazviježđe“.

“Što je teži program lakše je raditi jer kada pred vama stoji Ville Matvejeff pun optimizma i pozitivne energije, onda su, recimo, ‘Posvećenje proljeća’, ‘Elektra’ i slična kolosalna djela nešto što postaje jasno, pregledno, logično i razumljivo“, napisao mi je taj umjetnik velikog iskustva.

Pridružujem mu se, s mnogim drugima, u radosnom i uzbuđenom očekivanju novog gigantskog projekta riječke Opere u sljedećoj sezoni: Wagnerovog “Tristana i Izolde“ s Maidom Hundeling u naslovnoj ulozi, njemačkom sopranisticom o kojoj smo, izgleda, mnogi pomislili isto slušajući je i gledajući u ulozi Elektre: to nije pjevačica, to je zvijer!

“Hrvatsku kulturu, u stalnoj interakciji s međunarodnom, treba odgovorno stvarati, a ne o njoj urlikati na političkim skupovima“, izjavio je u jednom intervjuu Marin Blažević. Upravo to riječki intendant i radi, baš kao i Dubravka Vrgoč u Zagrebu.

Ali, ne radi se tu samo o uspostavljanju dobrih veza s pravim ljudima na pravom mjestu, nego i o izvanrednim umjetničkim rezultatima koje naši ansambli pod vodstvom takvih ljudi postižu. Posljednji takav primjer, koji također spada u niz recentnih fantastičnih uspjeha naših opernih kuća, bila je predstava glazbene tragedije “Elektra“ Richarda Straussa

Na isti način, kada za sljedeću sezonu najavljuje izvedbe velikih talijanskih opera u režiji svjetski uglednih talijanskih redatelja, kakav je Pier Luigi Pizzi koji će u Zagrebu postaviti Donizettijevu “Luciu di Lammermoor“, talijanski maestro Marcello Mottadelli kao ravnatelj Opere HNK gradi i hrvatsku kulturu. A da čiju drugu!

Jer, opet Blaževićevim riječima, „umjetnost i naročito kazalište uvijek proizvode i znače nesvodiv višak: misli i doživljaja, kritike i uzbuđenja, slobode i osjetljivosti“.

Na samom kraju, kamo i spadaju kao nebitna i prolazna fusnota u ovim velikim događajima, samo ću podsjetiti na one koji su galamili i protiv Dubravke Vrgoč i protiv Marina Blaževića kada su dolazili na čelna mjesta zagrebačkog, odnosno riječkog HNK.

Osobito im je drago bilo zapomagati kako će ti ljudi uništiti jednu i drugu operu. Gdje su sada? Neki, doduše, još uvijek rovare po političkom i medijskom podzemlju. Ali sada je već zaista krajnji trenutak da jednom zauvijek zamuknu. A dabogda nam čitava država bila “uništena“ tako kako je ovo dvoje ljudi “uništilo“ ove dvije operne kuće.

(Prenosimo iz Večernjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Andrej Plenković i HNK Zagreb
     Debakl u Afganistanu: sve je služilo nezasitnom profitu
     Pogorelić protiv pandemije zaborava umjetnosti i ljudskosti
     "Misa Mediterana" je blasfemija i dekadencija. Ali ne škodi
     Oplakati sve mrtve je ljudski, a biti radostan božanski
     Good Fest u Drnišu: prilika da (opet) budemo ljudi
     Utrka milijardera u svemiru
     Nigdje se publiku i umjetnike ne maltretira kao u Hrvatskoj
     Srećom, život i svijet nisu tako jednostavno crno-bijeli
     Vojni neboder "Vukovar" kao otirač i kamuflaža HDZ-a

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija