autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Noćne kronike (2014.) – Patnja kao medijski proizvod

AUTOR: Luka Draganić / 15.08.2023.

Na samom početku filma ”Noćne kronike” glavni lik Lou Bloom izgovara ”izgubljen sam”. Osim kao opravdanje koje daje čuvaru za neovlašteni ulazak na privatni posjed i krađu metalne ograde, ta rečenica istovremeno služi kao precizan opis njegove životne situacije; on je nezaposlen mladić bez formalnog obrazovanja koji u Los Angelesu životari kao sitan kriminalac.

Ipak, kada jedne večeri posvjedoči prizoru ekipe reportera koja iskače iz kombija kako bi snimila posljedice prometne nesreće, a sve kako bi te snimke prodala nekoj od lokalnih TV postaja, Lou iznenada otkriva karijeru koja bi mogla odgovarati njegovom karakteru.

Nabavivši radio kojim može slušati policijske i frekvencije drugih službi, Lou nakon nekoliko nespretnih početnih pokušaja napokon uspijeva snimiti i prodati snimku na kojoj se može vidjeti pružanje prve pomoći izbodenom čovjeku koji nasmrt krvari.

Prilikom razgovora s Ninom, urednicom vijesti KWLA 6, on otkriva kakvi materijali najbolje prolaze: ”Mi volimo kriminal, ali ne bilo koji. Naše gledatelje ponajviše zanima urbani kriminal koji zalazi u predgrađa. To znači da žrtve, poželjno bogate i bijele, stradavaju od ruke siromašnih ili manjina.”

”Samo kriminal?”

”I nesreće; auti, autobusi, vlakovi, avioni, požari… Najbolje i najjasnije što ti mogu reći kako bi shvatio duh onoga što emitiramo jest da zamisliš naše vijesti kao vrišteću ženu koja prerezanog grla trči ulicom.”

Lou postupno postaje sve uspješniji u ovome poslu tako da uskoro zapošljava i pomoćnika Ricka. Upravo kroz interakciju s Rickom ponajviše otkrivamo činjenicu kako Lou zapravo ne posjeduje društvene vještine kojima bi mogao prikriti nedostatak ljudskosti i takta u ophođenju s drugima.

Njegove reakcije i rečenice djeluju neprirodno, automatizirano i već unaprijed pripremljeno. Tu liniju misli potkrepljuju scene kada Lou u svome stanu gleda stare crno-bijele komedije i uvježbava svoj smijeh.

Nadalje, njegovi monolozi o ustrajnosti, poslovnoj viziji i uspjehu kao da su parodija ispraznih motivacijskih govora koji posljednjih godina bujaju na YouTube sceni samopomoći.

U jednom trenutku Rick izjavljuje: ”Moraš razgovarati s ljudima kao da su ljudska bića. Ti imaš ozbiljno uvrnut pogled na stvari, znaš da je tako. Znaš li u čemu je tvoj problem? Ti ne razumiješ ljude.”

Lou odgovara: ”Što ako moj problem nije u tome da ne razumijem ljude, nego da ih ne volim?”

Louov fizički izgled samo potkrepljuje njegovo psihološko stanje i narav posla koji obavlja; svojom koščatom pojavom, mršavim ispijenim licem i očima koje ne trepću podsjeća na kakvog noćnog strvinara koji vreba ostatke pregažene životinje kako bi utažio nezasitnu glad.

Jake Gyllenhaal ovako opisuje viziju koju je imao pripremajući se za ulogu Loua: ”Noću u Los Angelesu izlaze stvorenja životinjskog kraljevstva, kojoti i druge životinje, ali naročito kojoti. Živite li u Los Angelesu, a ja sam odrastao tamo, oni su posvuda i izgledaju kao da umiru od gladi. Kada vas promatraju doslovno izgledaju kao da će vas pojesti. To su neustrašiva stvorenja i nešto u vezi naravi toga lika bilo je sasvim slično tome tako da je u njemu na neki način došlo do stapanja životinjskog svijeta i Los Angelesa. Vi u njemu doslovno gledate personifikaciju kojota.”[i]

U nastavku filma Lou čini postupke koji više nisu bili samo moralno upitni, već koji su duboko zakoračili u područje teških prekršaja i kaznenih djela.

Primjerice, došavši na mjesto prometne nesreće prije hitnih službi, on premješta tijela stradalih, a sve kako bi stvorio efektniju scenu koju će potom zabilježiti kamerom.

Nadalje, Lou sabotira kombi kojim se koristi njegova konkurencija i potom snima teško ozlijeđene kolege kojima se pruža prva pomoć nakon što su se vozilom punom brzinom zabili u stup.

Na Rickovu primjedbu da ne bi smjeli snimati jer su unesrećeni jedni od njih Lou odgovara: ”Više nisu Rick. Mi smo profesionalci, a oni su proizvod za prodaju.”

Vrhuncu svjedočimo na kraju filma kada Lou uspijeva snimiti dvojicu kriminalaca u bijegu nakon što su upravo počinili višestruka ubojstva u jednoj otmjenoj kući. Umjesto da snimku koja uključuje lica počinitelja i tablicu njihova auta preda policiji, Lou odlučuje zadržati taj materijal kako bi kasnije inscenirao obračun policije i tih kriminalaca koji će moći snimati uživo.

Tako Lou poziva policiju nakon što su kriminalci, kojima je već prethodno ušao u trag, pristigli u jedan restoran. Rick se koleba u vezi sudjelovanja u svemu tome i u odsudnom trenutku ucjenjuje Loua da mu isplati veću naknadu za snimke na što Lou pristaje.

Po dolasku policije dolazi do pucnjave i kasnije do potjere uslijed koje smrtno stradavaju kriminalci, više policajaca i prolaznika. Među žrtvama nalazio se i Rick kojeg je ustrijelio jedan od kriminalaca i to nakon što ga je Lou prijetvorno naveo da ovome priđe uvjeravajući Ricka da je sasvim sigurno za snimanje.

Smrtno ranjeni Rick optužuje Loua da je to namjerno učinio na što ovaj odgovara: ”Ne mogu ugroziti uspjeh svoje tvrtke zbog zadržavanja nepouzdanog zaposlenika.”

Rick još uspijeva zaustiti: ”Ti si lud!”

Naravno, tijekom te razmjene Lou neprestano snima svojeg umirućeg partnera čiji će posljednji trenuci života postati finale ovog izrežiranog zločina koji će istovremeno postati i udarna vijest na kojoj će zaraditi.

Bio on lud ili ne, ne može se poreći da se Lou svojim metodama uspijeva probiti i pronalazi uspjeh.

Jake Gyllenhaal ovako doživljava put lika kojega tumači:

”Smatram da ovaj film prikazuje rođenje jednog umjetnika. Objektivno gledajući, on čini moralno gnjusne stvari, ali kada sam pristupao liku, promatrao sam sve to kao rođenje jednog filmaša; on mora činiti određene stvari kako bi njegove snimke postale prekrasne. …Za mene je ovo priča o uspjehu. Za mene je to priča o tipu koji je dio generacije kojoj je kazano da mora uspjeti pod svaku cijenu; govorim o financijskom uspjehu i slavi, štogod to značilo.”[ii]

U ostvarenju ove vizije, glavnom liku ide na ruku činjenica da većina Amerikanaca (kako se to navodi u filmu) prati lokalne vijesti u svrhu informiranja. Pri tome prosječni polusatni blok vijesti na TV postajama u Los Angelesu u samo 22 sekunde uspijeva pokriti sve državne aktivnosti; od pravosuđa, proračuna, prijevoza, obrazovanja do imigracije.

Nasuprot tome, vijesti o lokalno počinjenim zločinima ne samo da obično budu glavna vijest, već u prosjeku zauzimaju 14 puta više prostora emitiranja s prosjekom od 5 minuta i 7 sekundi.

U nastavku vrijedi istražiti što motivira publiku da ima toliki apetit za sadržajem crne kronike nasuprot vijestima nekog drugog predznaka.

Prije zloslutnijih prijedloga, moguće je da se ponajprije radi o ljudskoj znatiželji koja prirodno naginje iskustvima koja su svima, na ovaj ili onaj način, bliska i razumljiva pa samim time i zajednička; iskustvima poput smrti, patnje, gubitka, nasilja, bivanja žrtvom ili počiniteljem u određenoj situaciji.

Posljedično, lako dolazi do poistovjećivanja koje izaziva emocionalnu reakciju publike, od indignacije do odobravanja i svega što stoji između, a upravo je materijal koji izaziva buđenje strasti u publike onaj koji osigurava njezinu pažnju.

Naravno, ne treba podcijeniti niti čisto voajerističko uzbuđenje koje (zasigurno) izaziva mogućnost intruzije u tuđe živote, a koje je još dodatno pojačano faktorom jedinstvenosti nedaća nasuprot lišenosti afekta i dosadi koju izazivaju dobre vijesti što je ideja koja se može sažeti u Tolstojevoj: ”Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, sve nesretne obitelji nesretne su na svoj način.”

Sljedeći motiv koji stoji iza privrženosti publike crnoj kronici mogao bi biti sličan onome s kojim su nastupali barokni slikari kada su svojim djelima dodavali prikaz lubanje kao detalj.

Moguće je da se na nekoj (podsvjesnoj) razini svaka tragedija kojoj svjedočimo u medijima tumači kao svojevrstan memento mori koji podsjeća na krhkost vlastitog života pa u tome sadržaju pronalazimo priliku za preispitivanje vlastitih prioriteta.

Nešto manje uzvišen, ali unatoč tome nipošto zanemarivanja vrijedan motiv jest i prilika za proživljavanje iskustva bliskog dodira sa smrću (iz sigurne udaljenosti koja leži između fotelje i televizijskog ekrana) koje ironično dovodi do fenomena da upravo kada visi o niti, život uistinu biva ogoljen na inače teško uhvatljivo adrenalinsko ovdje i sada.

Ovako je taj sentiment u sebi svojstvenom stilu izrazio Winston Churchill kada je opisivao kampanju gušenja otpora koji su paštunska plemena pružala britanskoj vlasti krajem 20. stoljeća: ”Ništa u životu nije toliko uzbudljivo kao biti pod vatrom bez učinka.”

Konačno, stupci crne kronike mogu biti upotrijebljeni kao oruđe u postizanju potvrde vlastitih svjetonazora/predrasuda/ideologija tako što će se isticanjem određene karakteristike kod žrtava ili počinitelja (poput rase, religije, uvjerenja, socioekonomskog statusa ili etničke pripadnosti) održavati narativ koji vodi u smjeru generiranja antipatije (ili mržnje), a sve u svrhu njezine kapitalizacije u političkoj borbi ili poslovanju.

U svrhu dokaza potencijala medija da zaokupe, okupe i/ili podijele ljude uz pomoć negativnih osjećaja kao zajedničkog nazivnika može poslužiti iskaz Frances Haugen, bivše zaposlenice Facebooka koja je 2021. godine zazviždala i javnost upoznala na koje je načine i s kojom svrhom moguće manipulirati algoritmima koji pune stupce korisničkih profila na društvenim mrežama:

”Facebook algoritam optimizira sadržaj koji postiže interakciju ili reakciju. Pri tome njegova vlastita istraživanja pokazuju da sadržajem koji izaziva mržnju i polarizaciju ljude prije svega potiče na bijes. …Facebook je uvidio da bi izmijenjenim algoritmom koji bi nudio sigurniji sadržaj korisnicima oni provodili manje vremena na stranici, da bi manje otvarali reklame i da bi tvrtka posljedično manje zarađivala.”[iii]

Haugen zaključuje: ”Ono što sam opet iznova vidjela dok sam radila za Facebook jest da je postojao sukob interesa između onoga što je bilo dobro za javnost i onoga što je bilo dobro za tvrtku; Facebook je uvijek birao razvoj u smjeru vlastitih interesa kao što je veća zarada.

…Facebook zarađuje više kada konzumirate više njegovog sadržaja, a ljudi vole ulaziti u interakciju s onime što izaziva emocionalnu reakciju. Što su korisnici više izloženi sadržaju koji izaziva bijes, utoliko su više spremni ući u daljnju interakciju.”[iv]

Kao pratiteljima medija i korisnicima društvenih mreža preostaju nam tri opcije: možemo se potpuno povući iz toga svijeta, možemo se uljuljkati u položaj pasivnih konzumenata serviranog nam sadržaja ili kao zainteresirana javnost možemo preuzeti aktivniju ulogu tako što ćemo svjesnim odabirom sadržaja koji pratimo postaviti kriterije onoga što bi predstavljalo zdravu ili barem zdraviju medijsku dijetu.

Posljednja opcija mogla bi izazvati dvojbe u vezi potencijala da u udarnom terminu pruži materijal od kojeg zastaje dah, ali ponešto zadovoljstva možda ipak leži u izboru uskraćivanja hrane filmskim ili onim stvarnim zvijerima koje vrebaju prvu priliku da našu nesreću i patnju pretvore u proizvod. Ohrabrujuća misao jest da je taj izbor isključivo na nama.

______________________________________

[i]Q with Tom Power, “Nightcrawler” star Jake Gyllenhaal, 2014., dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=RbRNZR6p39A, posljednji posjet stranici: 14. 8. 2023.

[ii] Ibid.

[iii]60 Minutes, Facebook Whistleblower Frances Haugen: The 60 Minutes Interview, 2021., dostupno na: https://www.youtube.com/watch?v=_Lx5VmAdZSI, posljednji posjet stranici: 14. 8. 2023.

 [iv] Ibid.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (3)
     Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (2)
     Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (1)
     Fahrenheit 451 – Cenzura knjiga, kontrola misli
     Divni novi svijet – Distopija naša svagdašnja
     1984. – Rat je mir, sloboda je ropstvo, neznanje je moć
     Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (3)
     Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (2)
     Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (1)
     Generacija X (1998.) – Mržnja kao pokretačka snaga ideologije

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1