Ovršni sudac je dužan provjeravati nepoštene klauzule

Presudom Suda Europske unije u Luxembourgu (u predmetu C-49/14) ozbiljno je ”zaljuljan” dvojbeni sustav prisilne naplate u Hrvatskoj i nacionalni Ovršni zakon.

Prema toj odluci Suda Europske unije, nasuprot hrvatskom Ovršnom zakonu, ovršni suci su dužni po službenoj dužnosti preispitivati i ocjenjivati nepoštene (i lihvarske) klauzule ugovora o potrošačkim i ostalim kreditima, kao i svih ostalih ugovora na temelju kojih se provode postupci ovrha.

Prema toj odluci Suda Europske unije pravo da zaustavi postupak ovrhe imaju čak i sudski izvršitelji u ovršnim postupcima.

Odluke Suda Europske unije su, pojednostavljeno, iznad nacionalnog zakona, u ovom slučaju iznad hrvatskog važećeg Ovršnog zakona.

Nakon te odluke Suda Europske unije u Luxembourgu ni u Hrvatskoj ovršna rješenja više nisu ”nedodirljiva”, naprotiv, mora se mijenjati Ovršni zakon i ovršni suci su dužni ispitivati nepoštene ugovorne odredbe te ocjenjivati njihovu ništavost. A i sudski izvršitelji mogu zaustaviti postupke ovrhe.

Do prave eskalacije problema s provođenjem ovrha došlo je nakon što su pisci tadašnjeg Ovršnog zakona 2005. godine uvjeravali javnost da si korisnici kredita povećavaju ”kreditni rejting” potpisivanjem izjave da pristaju da im se umjesto samo trećine može radi otplate kredita ustezati i cijela plaća.

Nakon odluke Suda Europske unije u Luxembourgu ni u Hrvatskoj ovršna rješenja više nisu ”nedodirljiva”, naprotiv, mora se mijenjati Ovršni zakon i ovršni suci su dužni ispitivati nepoštene ugovorne odredbe te ocjenjivati njihovu ništavost. A i sudski izvršitelji mogu zaustaviti postupke ovrhe

U bankama su tu neistinitu tvrdnju odmah prihvatili i bez ikakvih procjena stvarnih platežnih mogućnosti klijenta (osobito bez procjena izglednosti da korisnici kredita ostanu bez zaposlenja) počeli masovno odobravati potrošačke, pa čak i dugoročne stambene kredite.

Tako nekritički odobravani krediti su u trčanju bankarskog menadžmenta za isplatama bonusa vrvjeli i nepoštenim klauzulama (ugovornim odredbama) u na brzinu sklepanim ugovorima, a znatni dio i kaznenim lihvarskim uvjetima otplata spornih potrošačkih kredita.

Radi izbjegavanja teško razumljivog pravnog govora valja reći da su dosad ovršni suci u Hrvatskoj uvjeravani kako ovršna rješenja moraju bespogovorno provoditi bez prava ispitivanja ili ocjenjivanja (ne)poštenih ugovornih odredbi na temelju kojih je doneseno ovršno rješenje.

Nakon navedene odluke Suda Europske unije iz Luxembourga i u Hrvatskoj će se nametnuti pitanja osposobljenosti ovršnih sudaca, dosad naviknutih na bespogovorno izvršavanje i najspornijih postupaka ovrha.

Spomenuta odluka Suda Europske unije u Luxembourgu donesena je nakon što je prvostupanjski sud iz Cartagene iz Španjolske postavio pitanja o razlikama između nacionalnog i prava Europske unije u tumačenju nadležnosti ovršnih sudaca u ocjenjivanju nepoštenih klauzula u postupcima ovrha.

Za razliku od svojih španjolskih kolega hrvatski ovršni suci nemaju nikakvih pitanja ni dilema s usklađivanjima nacionalne ovršne prakse s pravom Europske unije.

Mo’š mislit’.

U ocjeni (ne)poštenosti ugovornih odredbi hrvatski ovršni suci dosad nisu ni mogli imati nikakvih pitanja, primjerice, u ovršnim postupcima na novčanim sredstvima s računa građana u komercijalnim bankama, jer takve ovrhe provodi paraupravno tijelo Fina (Financijska agencija) u potpunosti bez ikakvog sudskog nadzora.

Pa kako da ovršni suci procjenjuju nepoštene klauzule u ovrhama koje im Ministarstvo financija i Fina ne daju ni vidjeti!?

Ovrhe na novčanim sredstvima, međutim, bezazlene su igrice u usporedbi s puno opasnijim ovrhama na nekretninama (deložacijama, osobito tzv. tajnim ovrhama).

Tzv. tajne ovrhe (deložacije) su nezakonite.

Radi izbjegavanja teško razumljivog pravnog govora valja reći da su dosad ovršni suci u Hrvatskoj uvjeravani kako ovršna rješenja moraju bespogovorno provoditi bez prava ispitivanja ili ocjenjivanja (ne)poštenih ugovornih odredbi na temelju kojih je doneseno ovršno rješenje

Provode se bez obavještavanja ovršenika (stranke u postupku čija imovina se treba zaplijeniti).

To je protivno zakonu prema kojemu stranke u ovršnim postupcima moraju imati jednaka prava, što znači da je nezakonito da se o provođenju tzv. tajne ovrhe obavještava ovrhovoditelja, a da se ona taji pred ovršenikom.

Protiv osoba koje potpisuju naloge za tzv. tajne ovrhe (deložacije) treba podnositi kaznene prijave.

S obzirom na to da su, gostujući 12. listopada u TV emisiji HRT-a ”Otvoreno”, bivši i novi ministri pravosuđa Dražen Bošnjaković i Ante Šprlje dezinformirali javnost netočnim informacijama o ovrhama u Hrvatskoj, valja objaviti točne podatke.

Nastupajući u spomenutoj TV emisiji, Dražen Bošnjaković je rekao da u sustavu ovrha na nekretninama ”nema toliko puno ovrha gdje je ugroza da će biti prodana jedina nekretnina koju osoba ima”.

Odgovarajući na izravno pitanje o broju ovrha na ”jedinoj nekretnini koju osoba ima”, Šprlje je potom rekao da ovrha na jedinoj nekretnini ”ima oko 90 godišnje, a od toga ih se oko 40 stvarno iseli”.

Na taj način su se ministri pravosuđa (bivši) Bošnjaković i ”važeći” Šprlje upustili u obmanjivanje javnosti stvarajući privid kako zapravo i nema previše ovrha na nekretninama i da se ne treba pretjerano brinuti.

Stvaranje privida da se zbog ovrha na nekretninama ne treba pretjerano brinuti praksa je i u Vrhovnom sudu i u Općinskom građanskom sudu Zagreba, u kojima imaju precizne podatke o ovrhama na nekretninama, ali ih nastoje po svaku cijenu sakriti od domaće javnosti bojeći se građanskog neposluha.

Iz programa kandidatkinje za izbor predsjednice Općinskog suda u Zagrebu Silvije Sunčane Stubičar, međutim, može se iščitati da je u 2012. godini samo u Zagrebu bilo zaprimljeno 3694 predmeta ovrha na nekretninama.

Te godine nije bilo riješeno 3140 predmeta ovrha na nekretninama, te je ukupno 6834 predmeta preneseno u narednu 2013. godinu.

No, u 2013. bio je zaprimljen i novi 3521 predmet ovrha na nekretninama, a riješeno svega 296, što znači da je ukupno u 2013. godini bilo 10.059 predmeta.

U 2014. godini bilo je zaprimljeno 3754 predmeta ovrha na nekretninama, što ukupno s predmetima prenesenim iz prethodnih godina iznosi 13.813 predmeta.

U isto vrijeme kada su u TV emisiji HRT-a Šprlje i Bošnjaković pokušali marginalizirati višestruki rast broja ovrha na nekretninama, u zagrebačkom Općinskom sudu je do polovice listopada 2016. godine bio zaprimljen 10.751 predmet (ovrha na nekretninama).

Odluka suda Europske unije u Luxembourgu donesena je nakon što je prvostupanjski sud iz Cartagene iz Španjolske postavio pitanja o razlikama između nacionalnog i prava Europske unije u tumačenju nadležnosti ovršnih sudaca u ocjenjivanju nepoštenih klauzula u postupcima ovrha. Za razliku od španjolskih kolega hrvatskim ovršnim sucima sve je jasno

S obzirom na to da se u studenome i prosincu na sudovima ubrzano predaju spisi, te nakon što se pribroje i svi ostali zaostaci, samo na zagrebačkom Općinskom sudu, ne računajući sve ostale sudove u Republici Hrvatskoj, treba očekivati više od 15.000 ovrha na nekretninama.

Prema tome, olako iznesene netočne informacije Šprlje i Bošnjakovića o tome da stanje sa brojem ovrha na nekretninama ”nije alarmantno” jednostavno nisu istina.

Nadalje, ”objašnjenje” Šprlje da se ”tajne, odnosno nenajavljene deložacije događaju samo onda kada se najave njezine blokade i otpor deložaciji” su besmislica.

Jednostavno, bile ”blokade deložacije”najavljene ili ne, to ne utječe na činjenicu da su propisana jednaka prava stranaka u ovršnom postupku i da je nezakonito diskriminirati ovršenika tako da mu se uskrati informacija o terminu deložacije, o čemu se ovrhovoditelj uredno obavještava.

I na kraju nešto o ovrhama na nekretninama kao posljedici svjetske tzv. nekretninske krize.

U Hrvatskoj je krenulo na loše jer su banke uložile znatan kapital u izgradnju novih stanova, osobito u izgradnju tzv. urbanih stambeno-poslovnih objekata.

I onda su stanovi u tim objektima stajali i po nekoliko godina neprodani i neuseljeni jer ih oni kojima su stanovi trebali nisu imali čime kupovati.

Sjetite se tadašnjih novinskih napisa o tome kako treba uvesti poreze na neiskorištene nekretnine i natjerati banke da pojeftinjuju neprodane stanove prema djelovanju tržišta (ponude i potražnje).

Da bi izbjegli djelovanje tržišta, bankari su ”izlobirali” primjenu tzv. poticajnih stambenih kredita dodjeljivanih bez pokrića u stvarnom novcu, da bi se na taj način, govorom ekonomista rečeno, ”ubrzala potrošnja”.

No,”ubrzavanje potrošnje” bez pokrića u stvarnom novcu brzo dovede ciklus natrag na početnu točku.

Pojednostavljeno, zbog opće ekonomske krize korisnici kredita ostaju bez zaposlenja i više nemaju čime plaćati kredite. A banke ovršnim postupcima stječu natrag nekretnine koje opet stoje prazne i neprodane.

Nema ni ekonomske logike provoditi tzv. tajne ovrhe da bi banke opet mogle po nekoliko godina držati prazne i neiskorištene nekretnine. ”U banci vam posude kišobran kada je sunčano i traže da ga vratite kad počne kiša” (Jean Jacques Rousseau). Ali Jean Jacques Rousseau nije (bio) ministar pravosuđa u marionetskoj vladi Republike Hrvatske

Tako velik broj ovrha na nekretninama je posljedica pokušaja izbjegavanja tržišnog djelovanja i suočavanja sa bankrotom banaka u Hrvatskoj. Umjesto tolikih spornih ovrha bankare treba pozvati na odgovornost zbog loših plasmana kapitala suprotnih bankarskim pravilima i propisima o njegovoj adekvatnosti.

A nema ni ekonomske logike provoditi tzv. tajne ovrhe da bi banke opet mogle po nekoliko godina držati prazne i neiskorištene nekretnine.

”U banci vam posude kišobran kada je sunčano i traže da ga vratite kad počne kiša” (Jean Jacques Rousseau).

Ali Jean Jacques Rousseau nije (bio) ministar pravosuđa u marionetskoj vladi Republike Hrvatske.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora