novinarstvo s potpisom
”Svakog dana mislim na tebe. Slušam vijesti, brojim korake. Nemir je u srcima, a ljubav u nama. Ima samo jedna istina. Svaka zvijezda sija za tebe. Kamen puca, pjesma putuje. Tisuću generacija noćas ne spava. Cijeli svijet je sada s nama.”
Uz domoljubne stihove o Lepoj Našoj, onoj u kojoj se građani neprestano dele na ”naše i njihove” u odnosu na to kome je gde deda bio 1941. godine, odnosno gde mu je bio tata 1991. godine, babe i majke su nama u ovakvim pričama sporedne uloge i nemaju status etiketiranih (anti)heroja, u globalizovanom svetu razvija se svest o nužnom posedovanju hrvatskog pasoša, pasoša Evropske unije, na koji naša emigracija ima prava po osnovama porekla i iseljeništva.
Zakon o hrvatskom državljanstvu navodi ko sve i pod kojim uslovima može da aplicira i dobije hrvatsko državljanstvo, nanovo treba isticati da se radi o pasošu države članice Evropske unije koja znači sve one slobode jedinstvenog evropskog tržišta, čime se povećava demografski potencijal Lepe Naše, a to se onda odnosi i na sve segmente našeg društva i privrede.
Poslednjih dana, čini se više nego ikada, u medijima se pojavljuju naslovi u kojima se jasno vidi da zbog nas ovakvih, u mnogim situacijama nikakvih, ostrašćenih, ali neretko i socijalno zapuštenih, represivni aparat u obliku policije ima pune, ”vezane”, ruke posla.
Naši ljudi skloni su da bez stida mešaju, vođeni emocionalnom zaslepljenošću, neznanjem i transgeneracijskim cinizmom, sve one institucije koje su u lancu prevencije, ali i naknadnog procesuiranja ”neke njihove” pravde pa tako ne znaju ovlašćenja policije, Državnog odvjetništva, ali ni sudova. Njima je sve to, kada im nije po volji, zapravo jedno i tu nastaje dodatna kakofonija onoga šta ”pas s maslom ne bi pojeo”.
No vratimo li se na dobijanje našeg državljanstva prirođenjem ili naturalizacijom po odgovoru Ministarstva unutarnjih poslova (MUP-a) u čitavoj 2025. godini zaprimljeno je 12.703 zahteva. Većina zahteva podnesena su preko diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inostranstvu, a najviše zahteva podneli su državljani Argentine (3.613), SAD-a (2.189), Čilea (1.859), Bosne i Hercegovine (1.391) i Perua (1.089). Takođe, u 2025. godini odobreno je 8.065 zahteva za primanje u hrvatsko državljanstvo.
Ako je po geografskom determinizmu, to je onaj zanimljiv pristup u opisivanju pojedinaca i grupa, a koji je od strane totalitarnih režima iskorišćen i u negativnom i pogubnom kontekstu isticanja superiornosti i inferiornosti nekih ”super” ljudi u odnosu na druge, čini se da smo ovakvim primanjem u hrvatsko državljanstvo ”pojačali” rezervne klupe naše slavne fudbalske reprezentacije.
Prema odgovoru MUP-a vremenski rok za dobijanje hrvatskog državljanstva zavisi od više faktora i okolnosti, pre svega od komplikovanosti same dokumentacije i njezinog transporta, ali i saradnje rada MUP-a sa drugim telima u Domovini koja su tu da utvrde sve činjenice pre donošenja meritorne odluke.
Da i kod nas postoje neki svetli primeri dokazuje i navedena sinergija kojim je izmenama i dopunama Zakona o strancima od prošle godine, a na predlog Ministarstva demografije i useljeništva (MDU), uvedena mogućnost odobravanja privremenog boravka ”u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva”.
Jednostavnim rečnikom, kako je i nama pojašnjeno, da bi se regulisao privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ”Ministarstvo demografije i useljeništva može izdati Potvrdu hrvatskom iseljeniku, članu obitelji hrvatskog iseljenika, potomku hrvatskog iseljenika ili članu obitelji potomka hrvatskog iseljenika. Članovima obitelji smatraju se bračni i izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner i maloljetno dijete”.
Ono šta je dodatno pozitivno, čini se javnosti ne tako poznato, a trebalo bi da bude jer je svakako nešto dobro, jeste da se takva Potvrda može izdati sa rokom važenja do dve godine te, kako su nam iz MDU-a i preneli, ”ne prejudicira pripadnost hrvatskom narodu u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo sukladno posebnom propisu”, odnosno da sama Potvrda omogućava pravo na rad i samozapošljavanje, pravo na programe obrazovanja, obrazovanje i studiranje, kao i druga prava u skladu sa posebnim propisima.
U javnom žutilu, od nemila do nedraga, gde se pravi ”mrtva trka” goreg ka najgorem, uspešnu praksu treba isticati svim dozvoljenim sredstvima kako bi građani povratili veru da sistem, sve u svemu, funkcioniše.
Upravo su preopterećeno Ministarstvo unutarnjih poslova i novoformirano Ministarstvo demografije i useljeništva, u konkretnom primeru stranaca koji apliciraju za boravak i rad u Domovini, ali i ultimativno za hrvatsko državljanstvo, ono nešto pozitivno i očekivano šta treba pohvaliti.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.




















































