autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Po nezaposlenosti smo među ”najboljima” u EU

AUTOR: Marijana Matković / 01.11.2013.

Hrvatska je u još jednoj disciplini – u nimalo sportskom natjecanju – osvojila broncu. Eurostat je u četvrtak objavio da smo sa 17,2 % nezaposlenih u rujnu (mjereno na temelju ankete radne snage) bili treća zemlja u Europskoj uniji po nezaposlenosti, iza Španjolske (26,6 %) i Grčke (27,6 %). Vrlo blizu nas su Cipar (17,1 %) i Portugal (16,3 %). Najmanju stopu nezaposlenosti bilježe, pak, Austria (4,9 %), Njemačka (5,2 %) i Luksemburg (5,9 %).

U usporedbi s prošlom godinom, nezaposlenost je rasla u 16 zemalja (najveći rast bilježi Cipar, gdje je udio nezaposlenih porastao sa 12,7 % na sadašnjih 17,1 %), u Češkoj je ostala na istoj razini, a u 11 zemalja bilježi se pad. Najbolja u tom segmentu je Latvija, u kojoj je udio nezaposlenih s lanjskih 15,6 % pao na ovogodišnjih 11,3 %. Usporedbe radi, prosječna anketna nezaposlenost u Hrvatskoj bila je lani 15,8 %, što znači da je ovogodišnja stopa pokazala da nezaposlenost kod nas i dalje raste.

Posebno zabrinjava izrazito visoka stopa nezaposlenosti mladih, po čemu Hrvatska također drži treće mjesto, unatoč tome što se Vlada hvali učincima mjere sufinanciranja stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Riječ je o mjeri popularno nazvanoj volontiranje, iako država za to osigurava plaćene doprinose i 1600 kuna mjesečne naknade. Mjera se provodi već treću godinu, s time da je u prvoj testirana kao pilot-projekt, a prema podacima za prvu polovicu 2013., njome je bilo obuhvaćeno oko 9927 mladih.

Nažalost, iako se u ovu godinu ušlo s izričitim planom da se mjera proširi i u privatnom sektoru, samo je trećina tih mladih bila kod privatnika. Prema podacima ankete radne snage, stopa nezaposlenosti među mladima do 25 godina bila je u rujnu 23,5 %, najmanja u Njemačkoj (7,7 %) i Austriji (8,7 %), dok je poredak na dnu ljestvice gotovo isti: prednjači Grčka, sa stopom nezaposlenosti među mladima od 57,3 % , slijedi Španjolska sa 56,5 % te Hrvatska sa stopom od 52,8 %.

Izraženo u konkretnijim brojkama, na temelju podataka Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ), od ukupno 344.501 nezaposlene osobe, koliko ih je trenutačno evidentirano na Zavodu, 64.081 osoba mlađa je od 25 godina, što je oko dvije tisuće više u odnosu prema istom razdoblju lani. Dodatni je uteg činjenica da je više od polovice mladih, odnosno njih oko 60 posto, bez dana radnoga staža. Čak 37.500 mladih osoba iz evidencije Zavoda nikada nije radilo.

Zanimljivo je da se upravo u posljednje dvije godine, upravo pod paskom HZZ-a, uz financiranje sredstvima EU, pojačano provode različite mjere za zapošljavanje mladih – od spomenutoga stručnog osposobljavanja za 1600 kuna, preko toga da država sufinancira polovicu plaće mlade osobe bez radnog iskustva tijekom godinu dana, potom kroz mjere za dodatno obrazovanje i osposobljavanje za zanimanja koja su potrebna u Europskoj uniji, no rezultate očito još nismo dočekali.

Nažalost, vrlo malo mladih koji preko Zavoda traže posao imaju visoko obrazovanje. Naime, od 64.000 ljudi u evidenciji samo njih 4370 jesu osobe s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom, odnosno sa završenim fakultetom, magisterijem i doktoratom. Istodobno, imamo oko 1340 osoba bez završene osnovne škole, oko 5500 onih koji su nakon osnovne prekinuli školovanje te 32.899 osoba koje imaju srednju stručnu spremu i često se smatraju slabo zapošljivom skupinom.

Posebno deprimirajuće djeluje i podatak da je samo nešto manje od 20.000 mladih na Zavodu dulje od godinu dana, što se po međunarodnim standardima smatra dugotrajnom nezaposlenošću, dok mnogi od njih u evidenciji nezaposlenih ”vise” već dulje od tri godine.

Još tekstova ovog autora: