RH je u skobu interesa kao predsjedateljica Vijeća Europe

I nakon što je Republika Hrvatska formalno preuzela predsjedanje Vijećem Europe na pola godine čitatelji su nastavili dostavljati pravno ništavna pisamca kojima su njihovi zahtjevi za zaštitu ljudskih prava Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu proglašeni nedopuštenima protivno čl. 45 st. 1 Konvencije bez pisane i obrazložene odluke Suda (primjerice, broj zahtjeva: 34087/14 ili 25898/17, itd.).

Republika Hrvatska je preuzimanjem predsjedanja Vijećem Europe zapravo u sukobu interesa.

Vijeće Europe nadzire provođenje odluka (presuda) Europskog suda za zaštitu ljudskih prava. A Republika Hrvatska bi kao predsjedateljica Vijeća trebala štititi ljudska prava ”svojih” građana čiji su zahtjevi proglašeni nedopuštenima protivno čl. 45 Konvencije bez pisanih i obrazloženih odluka Suda, ali bi ista Republika Hrvatska usporedno trebala zastupati i ”svoje” pravne interese kao tužene stranke u istim postupcima bez pisanih i obrazloženih odluka Suda.

Ignorirane i zataškavane su sve dosadašnje pojedinačne novinarske informacije, čak dvije publikacije s objavljenim dokumentima i brojni javni prigovori više od 13 tisuća oštećenih građana čiji su zahtjevi za zaštitu ljudskih prava pravno ništavno eliminirani iz postupka na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu

Čitatelji me, dostavljajući mi ”odbijenice” protivne čl. 45 Konvencije, pitaju hoće li se Republika Hrvatska u svojem polugodišnjem mandatu predsjedanja Vijećem Europe zalagati za efikasno i pravedno rješavanje pravnih interesa više od 13 tisuća ”svojih” građana koji su je tužili Europskom sudu u Strasbourgu radi zaštite ljudskih prava, a čije tužbe su odbijene bez pisane i obrazložene odluka Suda, ili će zastupati ”svoje” interese kao interese stranke tužene u tim postupcima?

Nikoga nisam pitao ništa i nemam namjeru ikoga išta pitati uzalud.

Ignorirane i zataškavane su sve dosadašnje pojedinačne novinarske informacije, čak dvije publikacije s objavljenim dokumentima i brojni javni prigovori više od 13 tisuća oštećenih građana čiji su zahtjevi za zaštitu ljudskih prava eliminirani iz postupka na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Na osnovu takvog iskustva tvrdim da se Republika Hrvatska sigurno neće zalagati za pravne interese ”svojih” građana, a protiv nekih svojih (osobito međunarodno političkih) interesa kao države u položaju protustranke građanima koji je optužuju zbog kršenja ljudskih prava i ujedno i države koja na pola godine predsjeda Vijećem Europe.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva tvrdim da se Republika Hrvatska sigurno neće zalagati za pravne interese ”svojih” građana, a protiv nekih svojih (osobito međunarodno političkih) interesa kao države u položaju protustranke građanima koji je optužuju zbog kršenja ljudskih prava

Bez pritiska javnosti nema promjena.

Republika Hrvatska bi prema načelima (i konvencijskim) trebala i mogla predlagati inicijative za obnove postupaka protupravno odbijenih tužbi radi zaštite ljudskih prava svojih i europskih građana neovisno o činjenici što bi u tim postupcima ustvari trebala biti (op)tužena strana.

Načelno bi trebala zastupati interese građana koji smatraju da su im povrijeđena ljudska prava, ali sigurno neće, jer su joj važniji ti neki njezini ”državotvorni” interesi.

Mislim da će Republika Hrvatska i dalje zajedno s Europskim sudom za ljudska prava zataškavati i izbjegavati rješavanje pravnih interesa 13 tisuća svojih i 162 tisuće europskih građana.

To mislim osobito nakon što sam vidio službeno najavljene prioritete Republike Hrvatske za vrijeme predsjedanja Vijećem Europe: (1) borba protiv korupcije, (2) učinkovita zaštita prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, (3) decentralizacija u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave i (4) zaštita kulturne baštine i kulturne rute.

Za promjene je potrebno reagiranje javnosti nakon objavljivanja informacija. Bez pritiska javnosti neće se ništa promijeniti u praksi pravno ništavnih eliminiranja predmeta iz sudskih postupaka

Ni spomena o pravnim interesima 13 tisuća ”svojih”, odnosno ukupno 162 tisuća izigranih europskih građana čiji su zahtjevi za zaštitu ljudskih prava proglašeni nedopuštenima protivno čl. 45 Konvencije bez pisanih i obrazloženih odluka, a radi toga da ih se eliminira iz sudskog postupka.

Vijeće Europe, a odsad i Republika Hrvatska kao predsjedajuća tog Vijeća na pola godine, zajednički ignoriraju i zataškavaju problem, a i dalje će izbjegavati obaviti nadzor protupravnih postupaka eliminacije više od 162 tisuće zahtjeva iz postupka na Europskom sudu za ljudska prava.

Čitatelji dragi, mogu sve to samo još jednom objaviti, jer ja sam samo novinar. Bez pritiska javnosti neće se ništa promijeniti u praksi pravno ništavne eliminacije predmeta iz sudskih postupaka.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora