novinarstvo s potpisom
Naravno da su komentari rezultata izbora iz stranačkih stožera prilično uvrnuti. Svi su pobjednici, što zbog drugog kruga izbora, a što zbog svijesti da se rezultati lokalnih izbora mogu odraziti na odnos snaga u Hrvatskom saboru i posljedično bitno utjecati na startne pozicije za eventualne parlamentarne izbore. Ali, brojke su neumoljive. I prilično se poklapaju s anketama CroDemoskopa.
HDZ je i dalje uvjerljivo vodeća stranka. Osvojili su u prvom krugu više gradova nego 2013., a još su se učvrstili kao kraljevi županija. Uz 13 pobjeda za mjesto župana, u četiri županije imaju većinu u skupštini, a u još devet uglavnom vrlo uvjerljivu relativnu većinu, dok u još pet županija gdje su SDP-ove koalicije pobjedničke, drugi s od 25 do 33% glasova.
Njihove su liste za skupštinu Zagreba i 20 županija osvojile ukupno 535.654 glasa, što je 30,6% izašlih birača. HDZ je početkom svibnja bio izbor 30,8% anketiranih.
SDP je osvojio 380.392 glasa ili 21,77% (u ožujku je imao 21,6%, a u svibnju 24,1% u anketama).
Most je osvojio 151.264 glasa ili 8,65 % (u ožujku 8, a u svibnju 10,2) i Živi zid 85.008 glasova ili 4,86 %, (na razini siječnja, ali i do 2,8% manje u zadnja tri mjeseca).
HDZ-ove liste su u 17 županija osvojile više glasova nego 2013., a SDP u četiri, ali u devet manje i to od 6 do 15%. Razlaz s HNS-om i neke koalicije su im loše prošle pa ni spoj s HSS-om nije donio sinergiju.
SDP ima puno briga, koje nakon drugog kruga mogu biti još veće. HNS-u odvajanje od SDP-a nije loše sjelo, a i koalicije je dobro slagao, i s HSS-om ili SDP-om, pa će lakše sakriti i eventualne neuspjehe u drugom krugu.
Kako god tumačili događanja u Vladi i Saboru, osim što nisu utjecali na odnos vodećih opcija, rezultati lokalnih izbora pokazali su nam da je Most, sviđalo nam se to ili ne, nacionalna stranka i to sa stabilnom podrškom koja ih čini trećom političkom opcijom jer su ušli u skupštine 15 županija, i to u 11 uvjerljivo s podrškom iznad 7 posto.
Živom zidu birači još daju šansu jer su, premda tijesno, u skupštinama deset županija, i u još četiri im je malo falilo.
Bruna Esih je jedna od intrigantnijih pojava na političkoj sceni, redovito predstavljana kao ikona desnice, a i ljevica ju je rado spominjala kao faktor destabilizacije HDZ-a.
I negativne kritike išle su u prilog mobilizacije njezinih birača. Ideološki se nitko nije s tako malo riječi i djela uspio tako nametnuti.
Svi su čuli za Brunu Esih, a tko je čuo za Tomislava Tomaševića? Ako je uspjeh Esih samostalan ili u odnosu na HDZ “spektakularan”, što je onda rezultat liste “Zagreb je naš”, samostalan ili u odnosu na SDP? Osvojili su samo 0,59 % manje (1922 glasa) od liste Brune Esih za Gradsku skupštinu, pojačanu s Hasanbegovićem i Glasnovićem! Onima koji drže do čistih i čvrstih stavova Brune Esih očito je nevažno što o njoj zapravo još malo znamo.
I sve te priče koje su pratile kandidaturu Drage Prgometa išle su joj na ruku. Mediji su se intenzivno bavili tim dvobojem i enigmom u kojoj mjeri će njezina lista pomrsiti račune HDZ-a.
Ništa nije narušilo dojam o njezinoj dosljednosti, nasuprot Prgometu, koji niti birače HDZ-a nije uspio uvjeriti da je njegova prevrtljivost zapravo samo posljedica njegova hoda uvijek po istoj političkoj liniji.
Duplo manja podrška Prgometu za gradonačelnika nego za listu HDZ-a za Skupštinu, znak je da su birači kaznili i njega i onoga čiji je bio izbor kao kandidat. Iako se Jasen Mesić 2009. nije tako osramotio, nije se ni proslavio, kao ni Marina Matulović Dropulić.
Uostalom, tragikomično za HDZ je da Drago Prgomet ima mrvu bolji rezultat nego kandidatkinja HDZ-a Margareta Mađerić 2013., kad to nije izazvalo potrese na čelu zagrebačkog HDZ-a već je unatoč fijasku Andrija Mikulić i ove godine privlačio birače.
Stoga je pitanje i je li Bruna Esih uzela više birača HDZ-u ili Milanu Bandiću, favoritu drugog kruga jer su HDZ-ovi birači i zbog odnosa u Saboru motivirani da pobjedi.
Uočljivo je i da je Bruna Esih na listi za gradonačelnicu dobila 36.211 glasova, a za Gradsku skupštinu, pojačana s Hasanbegovićem i Glasnovićem, 9583 glasa manje, što ne sluti na dobro za buduću stranku.
Više je 2005. osvojila lista HSP-a koju je nosio Miroslav Rožić. Četiri godine kasnije Rožić je bio na 3,89%, a HSP je u nedjelju podržalo 0,36% ili 1182 birača. Pretvaranje preferencija u stranku čini se malim, a zapravo je velik korak.
(Prenosimo s portala Večernjeg lista).