Tomo Vukšić: Molimo za katolike ali i za sve druge žrtve

(Opaska uredništva: Donosimo riječi nadbiskupa koadjutora Tome Vukšića na kraju mise održane u subotu 16. svibnja 2020. u sarajevskoj katedrali za sve žrtve Drugog svjetkog rada i poraća. Nakon toga, donosimo Pismo BK BiH objavljen 3. svibnja 1995. u povodu 50. godišnjice završetka Drugog svjetkog rata).

Draga braćo i sestre!

U povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem kardinala Vinka Puljića, 3. svibnja 1995. uputili su Pismo crkvenoj i društvenoj javnosti. I danas, četvrt stoljeća kasnije, na kraju ove Svete Mise, čini se prikladnim i aktualnim podsjetiti na neke misli iz toga Pisma o molitvi za sve žrtve ratova i poraća, koje imaju trajnu poruku i vrijednost.

“Ne molimo – pišu biskupi – samo za Hrvate katolike – biskupe, svećenike, redovnike, redovnice i tolike vjernike – nego molimo i za sve nevine žrtve u drugim narodima koji stradaše u okrutnosti ratnog vihora…

Uvjereni smo da će doći vrijeme kada će se moći zabilježiti sva tragedija koja je učinjena nevinu čovjeku bez obzira koje vjere ili narodnosti bio. Zato spominjanje tih žrtava ne smije biti izazivanje novih rana. U duhu Poruke, koju je sveti Otac, … trebao izgovoriti u sarajevskoj katedrali 8. rujna 1994., želimo ostvarivati zahtjev iz Gospodnje nam molitve: Oprosti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim. Ovim riječima, napisao je Papa, dodirnuli smo ključno pitanje.

Ne molimo – pišu biskupi – samo za Hrvate katolike – biskupe, svećenike, redovnike, redovnice i tolike vjernike – nego molimo i za sve nevine žrtve u drugim narodima koji stradaše u okrutnosti ratnog vihora

Sam Krist nas je na njega upozorio kada je, umirući na križu, rekao glede svojih ubojica: ‘Oče, oprosti im jer ne znaju što čine’ (Lk 23,34). (…). Danas želimo moliti da se ponovi slična gesta ‘opraštamo i tražimo oproštenje’ za našu braću na Balkanu! Bez takva stava, teško je graditi mir. Nizanje ‘krivnja’ i ‘kazna’ neće se nikada okončati, ako se jednom ne oprosti. Oprostiti ne znači zaboraviti! Ako je sjećanje zakon povijesti, oproštenje je snaga Božja, snaga Krista koji djeluje u događajima ljudi i naroda…

U tom duhu molimo za sve nevine žrtve ovoga stoljeća na našim prostorima. Žalimo nad svim učinjenim nepravdama i zlima. Želimo da svaki čovjek može proživljavati svoje ljudsko dostojanstvo, svoj vjerski i nacionalni identitet u slobodi i miru, tuđe poštujući, a svojim se ponoseći. Neka naše ljudsko i vjersko pomirenje sa svima drugim bude zalogom trajnog mira.”

Uzoriti gospodine kardinale, koji ste jedan od sastavljača ovoga Pisma, zahvaljujem Vam, u ime biskupȃ u hrvatskom narodu i svih koji su se pridružili ovoj molitvi, za navedene misli i za predvođenje današnje Euharistije.

Pridružujem se svojim molitvama, da među ljudima i narodima, među vjernicima i onima koji to nisu, budu ostvarene plemenite nakane mira, suradnje, sloge, molitvenoga sjećanja, razumijevanja, oprosta, čišćenja pamćenja i oslobođenja od zlopamćenja. A sve radi veće slave Božje na ovomu svijetu, radi izgradnje društvene sloge među ljudima i narodima, radi ekumenskoga susretanja, međureligijskoga dijaloga i radi sretnoga napretka svih Božjih stvorenja. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor
i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata

***

Pismo biskupa BK BiH od 3. svibnja 1995. pod naslovom “Molimo za sve nevine žrtve ovoga stoljeća na našim prostorima” – Pismo BK BiH o 50. obljetnici završetka II. svjetskog rata

Narodi Europe i svijeta u ovom mjesecu svibnju obilježavaju pola stoljeća od završetka II. svjetskog rata. I mi katolički biskupi, svećenici i vjernici, kao Crkva u Bosni i Hercegovini, pridružujemo se Crkvi u Hrvatskoj, koja se preko svoje Biskupske konferencije 28. travnja 1995. obratila Pismom javnosti. Kao biskupi ove Crkve želimo istaknuti ove misli i zajednički poziv.

1. Gotovo cijelo 20. stoljeće obilježeno je na ovom našem tlu također i nepravdama, sukobima, krvlju i krivnjama. Dva su se svjetska rata vodila na ovim stranama. Prvome je čak bio povod upravo u Sarajevu 1914. godine. I ovaj treći međunacionalni sukob, odnosno agresivni rat vodi se i u Bosni i Hercegovini sve od rujna 1991. godine do danas. I još mu ne vidimo, nažalost, svršetka.
2. Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini do dolaska turske okupacije činio je preko 80% pučanstva, a potom stoljećima živio zajedno s drugim narodima na ovim prostorima. Iako naš narod ima pravo na državno samoodređenje i svoju suverenost i slobodu, bio je uključivan, često mimo svoje volje, u razne povijesne državne tvorevine. Život u netoleranciji ili ropstvu nije mogao donijeti pozitivne plodove s obzirom na ljudska, vjerska i nacionalna prava i slobode. Tako su među narodima na ovim prostorima izbijali žestoki sukobi, provodili se pokolji i genocidi, vršile okrutnosti nedostojne čovjeka. Nekada je to bilo pod formom državne politike, nekada po odmetnutim skupinama na njihovu vlastitu ruku. Slične se okrutnosti, nažalost, čine do dana današnjega pred očima cijeloga svijeta.
3. Činjenica je međutim da su ti isti ljudi i narodi istodobno i pripadnici pojedinih kršćanskih Crkava ili drugih vjerskih zajednica. Činjenica je također da nisu ni blizu istraženi svi povijesni uzroci, razlozi, povodi i nepobitne činjenice s obzirom na ratna događanja, krvnike i žrtve, na ovim prostorima. A napisane su cijele knjižnice optužaba, osuda i kleveta ne samo na račun hrvatskoga naroda nego i na račun Katoličke Crkve u tom narodu. Dužnost je ne samo svjetovnih povjesničara nego i onih crkvenih da stručno istražuju, skupljaju i pravedno ocjenjuju podatke i iznose autentičnu istinu o svemu što se događalo, jer vjerujemo da se samo pravom istinom mogu ispravljati počinjene nepravde, a pravdom doći do trajnog mira.
4. Kao članovi Katoličke Crkve, koji smo ujedno sinovi hrvatskog naroda, pozivamo svu braću i sestre, vjernike i sunarodnjake s ovih naših prostora, da zajedno s nama biskupima u subotu 13. ili u nedjelju 14. svibnja prikažemo Kristovu nekrvnu žrtvu Ocu nebeskome za sve nevine žrtve, koje su pale zbog nasilja i okrutnosti u I. svjetskom ratu (1914.-18), u razdoblju između dva svjetska rata, u II. svjetskom ratu (1941.- 45), u periodu nakon rata, napose u “bleiburškoj tragediji”, na velikom “Križnom putu”, na montiranim procesima i bez procesa pod komunističkim režimom, sve do današnjih brojnih ratnih žrtava.
5. Ovdje ne molimo samo za Hrvate katolike biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, i tolike vjernike – nego molimo i za sve nevine žrtve u drugim narodima koji stradaše u okrutnosti ratnog vihora. Dok se s dužnim poštovanjem spominjemo tih nevinih žrtava, želimo moliti i za one koji su bili krvnici i krivi za njihovu smrt.

Molitvom ne želimo optuživati nego istinski vapiti da Duh Gospodnji obnovi i lice ove zemlje i još više sva ljudska srca.

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik BK BiH

Msgr. Franjo Komarica, biskup banjalučki

Msgr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i
administrator trebinjsko-mrkanski

Msgr. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Franjo Topić: Nemojmo kukati za mrakom nego palimo svjetlo
    •  Hrvatska se izolira kao središte zatucanog revizionizma
    •  O “Filozofskim pričama” Predraga Fincija
    •  Milorad Pupovac i Dejan Jović: Hvala Budimiru Lončaru!
    •  Papa Franjo: poštujmo primirje tijekom Olimpijskih igara
    •  Pamtimo heroja mira Josipa Reihl Kira
    •  HND o prijetnjama novinarima Nacionala: došli su opasni dani
    •  Prizanja HND-a za 2023. – glavna nagrada Dori Kršul
    •  In memoriam Damir Matković
    •  Biskupi Europe za proširenje EU kao “snažna poruka nade”

> Svi tekstovi ovog autora