autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

U Hrvatskoj postoje otpori u suočavanju s nasljeđem rata u BiH

AUTOR: Vesna Teršelič / 30.11.2017.

Vesna Teršelič
Foto: Denis Lovrović

S žaljenjem smo primili vijest da je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo.

Žalbeno vijeće u velikom je dijelu potvrdilo prvostupanjskom presudom u predmetu Prlić i dr. Šestorka je osuđena na temelju udruženog zločinačkog poduhvata kao oblika individualne kaznene odgovornosti za sudjelovanje u podjarmljivanju Bošnjaka i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorije Republike Bosne i Hercegovine za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni kako bi ih s tih prostora definitivno protjerali i uspostavili hrvatski teritorij.

Sredstva kojima je taj projekat ostvarivan su bila sustavna i rasprostranjena ubijanja, protjerivanja, zatočenja kroz mrežu zatočeničkih centara za muslimane, pljačke i deložacije Bošnjaka i uništavanja njihovih kuća i imovine, njihovo prisilno premještanje na teritoriju pod kontrolom Armije BiH ili deportacije u treće zemlje.

Postoji značajan kontinuitet političkih, vojnih i obavještajnih elita koje su izravno sudjelovale u ratovima devedesetih i sa zabrinutošću prate ishod sudskih postupaka

Žalbeno vijeće potvrdilo je i međunarodni karakter oružanog sukoba.

Haški sud je tijekom dokaznog postupka i prvostupanjske presude u slučaju političkog i vojnog vrha tzv. Herceg Bosne utvrdio počinjenje brojnih zločina nad Bošnjacima.

U Hrvatskoj postoje otpori u suočavanju s nasljeđem rata u Bosni i Hercegovini.

Razlozi otpora su višestruki. Postoji značajan kontinuitet političkih, vojnih i obavještajnih elita koje su izravno sudjelovale u ratovima devedesetih i sa zabrinutošću prate ishod sudskih postupaka.

S druge strane u dijelovima društva postoji strah da bi priznavanje patnje drugih umanjilo značaj vlastitog stradalništva.

Podsjećamo da je Tribunal u prethodnim odlukama, primjerice u predmetu Tadić, potvrdio direktno sudjelovanje pripadnika Vojske tadašnje SRJ u Bosni i Hercegovini na strani Vojske Republike Srpske

U konačnici postoji zabrinutost od mogućih političkih i financijskih implikacija sudskih presuda o čemu mediji i političari nerijetko spekuliraju, naročito nakon prvostupanjske presude Ratku Mladiću u kojoj nije konstatirano sudioništvo tadašnjeg srpskog državnog vrha u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Podsjećamo da je Tribunal u prethodnim odlukama, primjerice u predmetu Tadić, potvrdio direktno sudjelovanje pripadnika Vojske tadašnje SRJ u Bosni i Hercegovini na strani Vojske Republike Srpske.

Također, u ponovljenom postupku protiv Jovica Stanišiča i Franka Simatovića koji je u tijeku pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, razmatra se njihova odgovornost temeljem uduženog zločinačkog poduhvata koji kao sudionike uključuje srpski državni vrh predvođen Slobodanom Miloševićem.

Za Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću, Vesna Teršelič

Još tekstova ovog autora:

• Važni amandmani na Zakon o civilnim stradalnicima iz DR
• Milan Levar – čovjek koji nije želio šutjeti
• Posljednji pozdrav Mirjani Galo (1955. – 2025.)
• 33 godine otkako je JNA granatirala Stari grad
• Poboljšati Zakon o pravima civilnih žrtava rata
• Hrvatska država faktički stoji iza počinitelja zločina
• Otvoreno pismo u povodu povlačenja udžbenika povijesti
• Poštujemo li doista žrtvu Vukovara?
• Nedovoljno cijenjene količina patnje i okrutnost prema žrtvama
• Apel u povodu godišnjice početka Drugog svjetskog rata

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: OSVRT
Oznake: Documenta, Haški sud, Prlić, Slobodan Praljak, SRJ, Tadić, Vesna Teršelič

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

21h

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".