U hrvatskom sudstvu novinare isključuju s javnih rasprava

U 11-godišnjoj sudskoj trakavici u kojoj jednu stranku zastupa više od 70 odvjetnika sudska rasprava je zakazana u ”sudnici” u kojoj, navodno, ima samo šest stolica za ”javnost”!

Kada su za to čuli novinari, podneseno je više zahtjeva za odobravanje dozvola za snimanje tonskim TV kamerama i za fotografska snimanja te sudske rasprave (u postupku javnoga (!?) suđenja).

Ali,kao što su novinari i očekivali, Nina Hrešć, predsjednica Općinskog suda u Velikoj Gorici, na više podnesenih zahtjeva za dozvolu snimanja svima je odgovorila istim sadržajem kratke elektroničke poruke:”Zbog velikog broja sudionika i ograničenih prostornih kapaciteta sudnice nismo u mogućnosti udovoljiti Vašem traženju i dopustiti novinarsko snimanje TV kamerama” (broj dopisa: 28 Su-268/17-2 od 7. travnja 2017. godine).

To bi značilo da Nina Hrešć, predsjednica Općinskog suda u Velikoj Gorici, ne razumije da novinarsko snimanje TV kamerama sudskih rasprava sa zanemarivim brojem sudionika u odgovarajućim prostorima sudnica malo koga zanima i da novinari zbog toga takve događaje uglavnom i ne bilježe TV kamerama.

Sudska rasprava koju ”zbog prostornih ograničenja” ne mogu pratiti novinari zakazana je za danas, utorak, 11. travnja 2017. godine u 9 sati, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, u sobi broj 4, kod sutkinje Jelene Rajić.

Kaj god!

Zna točno Nina Hrešć, predsjednica Općinskoga suda u Velikoj Gorici, zbog čega bi bilo dobro izbjeći i(li) spriječiti novinarsko snimanje TV kamerama ove sudske rasprave.

Ako u jednom sudskom postupku jednu stranku pro bono (besplatno) zastupa više od 70 odvjetnika, onda to znači da su odvjetnici zbog nečega revoltirani i solidarni sa strankom koju zastupaju.

A sve se to događa odmah nakon prošlotjednog skupa u Novinarskom domu o medijima i pravosuđu, na kojemu se zaklinjalo u transparentnost pravosuđa.

Nije izigravanje obećane transparentnosti, međutim, jedini razlog izbjegavanja i sprečavanja novinara da prate zakazanu sudsku raspravu u Velikoj Gorici u postupku u kojemu jedna stranka ima točno 71 punomoć odvjetnika.

Spomenuta sudska rasprava koju ”zbog prostornih ograničenja” ne mogu pratiti novinari zakazana je za danas, utorak, 11. travnja 2017. godine u 9 sati, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, u sobi broj 4, kod sutkinje Jelene Rajić.

Svakako dodatni razlog izbjegavanja transparentnosti zakazane sudske rasprave je što se, proturječno izjavama premijera

Plenkovića i ministra Šprlje o uvođenju podnošenja elektroničkih prijedloga za upise u zemljišne knjige radi izbjegavanja prevara u gruntovnicama, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 11-godišnjoj sudskoj trakavici osporava pravo na odštetu zbog nepravilnosti kod upisa vlasništva na istoj nekretnini koja je na prevaru prodana trima osobama u isto vrijeme.

Proturječno izjavama premijera Plenkovića i ministra Šprlje o uvođenju podnošenja elektroničkih prijedloga za upise u zemljišne knjige radi izbjegavanja prevara u gruntovnicama, u Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 11-godišnjoj sudskoj trakavici osporava se pravo na odštetu zbog nepravilnosti kod upisa vlasništva na istoj nekretnini koja je na prijevaru prodana trima osobama u isto vrijeme.

Svojim izjavama o razlozima uvođenja ”podnošenja elektroničkih prijedloga za upise u zemljišne knjige radi izbjegavanja prevara u gruntovnicama” Plenković i Šprlje su zapravo potvrdili ono što oštećena u zakazanoj sudskoj raspravi pokušava dokazati – da su postavljanjem više šaltera u većim gruntovnicama (primjerice u Zagrebu), na kojima se može istovremeno podnijeti dva i više prijedloga za upis vlasništva na istoj nekretnini, praktično omogućene prevare (i ”povlaštene” uknjižbe).

Sada već u 11 godina dugoj sudskoj trakavici Jerina Malešević pokušava dokazati da su je u Gruntovnici u Zagrebu prevarili i uknjižili kao vlasnicu nekretnine drugu osobu koju su upisali tzv. ”povlaštenim upisom” (kao da je predložila upis prije oštećene Malešević, premda to nije točno).

Jerina Malešević je, naime, jedna od tri kupca kojima je na prevaru izvjesni Vladimir Debeljački prodao istu nekretninu. Debeljački je zbog toga pravomoćno osuđen (i odležao) zatvorsku kaznu.

Od tri prevarena kupca te iste nekretnine, tvrde u Sudu, jedan je u ”utrkivanju od bilježnika do gruntovnice” stigao prvi i na njega je sporna nekretnina uknjižena, premda ju je stekao u sudski utvrđenoj prevari (a ne valjanim pravnim poslom) i unatoč tome što je sporno je li zaista stigao prvi.

Pojednostavljeno, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se vlasništvo stječe valjanim pravnim poslom. A Zakonom o zemljišnim knjigama propisano je da se uknjižba u zemljišne knjige ostvaruje redom prvenstva upisa.

I sutkinja Jelena Rajić iz Općinskog suda u Velikoj Gorici je presudila da je važno tko se prvi uknjižio, a da to što se radi o stjecanju nekretnine u ”nevaljanom pravnom poslu” i to što je upitno tko je u utrci od bilježnika do gruntovnice stigao prvi da nije bitno.

Poruka je te presude nedvosmislena – varajte se u gruntovnicama i otimajte jedni drugima nekretnine, samo pazite da u gruntovnicu stignete prije svih ostalih.

Ako u jednom sudskom postupku jednu stranku pro bono (besplatno) zastupa više od 70 odvjetnika, onda to znači da su odvjetnici zbog nečega revoltirani i solidarni sa strankom koju zastupaju, a za predmetnu sutkinju i predsjednicu suda je to poprilično neugodna situacija.

Publicitet u Općinskom sudu u Velikoj Gorici pokušavaju izbjeći još i zato da se ne priča u javnosti previše i o ukidnom rješenju prvostupanjske presude sutkinje Jelene Rajić (koju je ukinuo Županijski sud u Velikoj Gorici Posl. Broj 6 Gž-1806/13-10).

Misli valjda Nina Hrešć da nije dobro da se javnost obavještava o tome da drugostupanjski sud ukida presude sutkinje Jelene Rajić iz Općinskog suda u Velikoj Gorici.

Nakon odgovora Nine Hrešć da ”nije u mogućnosti dopustiti novinarsko praćenje (snimanje) sudske rasprave” uputio sam novinarsko pitanje Vrhovnom i Županijskom sudu te Ministarstvu pravosuđa (s obzirom na to da sudska uprava u svojstvu predsjednice Općinskog suda u Velikoj Gorici sprečava novinare) da odgovore što novinari mogu poduzeti da im se omogući praćenje sudskih rasprava u sudovima s, navodno, ”ograničenim prostornim kapacitetima”, kao što je to slučaj s Općinskim sudom u Velikoj Gorici.

I kao potpitanje je li (tobože) javni sudski postupak regularan ako je praktično onemogućen pristup javnosti (i novinarima) sudskoj raspravi.

Do zaključenja (objavljivanja) ovog teksta(jučer do 14 sati) stigao je odgovor samo od glasnogovornice Građanskog odjela Županijskog suda u Velikoj Gorici, sutkinje Ankice Jakovine.

Ukratko, u odgovoru sutkinja i glasnogovornica Ankica Jakovina početno obavještava (novinare) da je ”propisano da je glavna rasprava javna, što znači da joj može prisustvovati unaprijed neograničen broj osoba”.

U drugoj rečenici, međutim, sutkinja i glasnogovornica Ankica Jakovina obavještava i da je istim zakonom propisano da ”sud može isključiti javnost i kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom Zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave”.

Prema tumačenju sutkinje i glasnogovornice Ankice Jakovine broj osoba na glavnoj raspravi ”može biti ograničen zbog prostornih mogućnosti sudnice, što je na žalost čest slučaj u Republici Hrvatskoj”.

Tako glasnogovornica i sutkinja Ankica Jakovina tumači proturječne odredbe istoga zakona, prema kojima javnoj raspravi ”može prisustvovati unaprijed neograničen broj osoba” i suprotno tome – da ”sud može isključiti javnost kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u ovom Zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave”, (a ne može jer u sudnici, navodno, ima samo 6 stolica).

Da bi se isključila javnost, sud samo treba zakazati javnu raspravu u postupku s više od 70 odvjetnika u prostoriji ”sa samo 6 stolica”, što je, kako naglašava sutkinja i glasnogovornica Ankica Jakovina, ”na žalost čest slučaj u Republici Hrvatskoj”.

Neprihvatljiv je dio odgovora sutkinje i glasnogovornice Ankice Jakovine u kojemu preporučuje novinarima da isključivanje iz javne rasprave mogu izbjeći tako što će se ”unaprijed obratiti predsjedniku ili glasnogovorniku Općinskog suda u Velikoj Gorici da novinarima za iduću raspravu u tom predmetu ‘rezervira’ pristup”.

Izbjegavanje i sprečavanje novinara da prate zakazanu sudsku raspravu u Velikoj Gorici događa se nakon prošlotjednog skupa u Novinarskom domu o medijima i pravosuđu, na kojemu se zaklinjalo u transparentnost pravosuđa.

Pa zar se novinari nisu unaprijed najavili Nini Hrešć, predsjednici Općinskoga suda u Velikoj Gorici, ako ih je dopisima obavijestila 7. travnja (četiri dana prije zakazane rasprave) da su ”isključeni”?

S obzirom na to da se sa zahtjevima za odobravanje snimanja ove rasprave obratilo najmanje troje novinara, neukusna je i neistinita izjava sutkinje i glasnogovornice Ankice Jakovine: ”Time što Vama kao jednom od predstavnika medija zbog gore navedenih razloga nije omogućen pristup raspravi nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost navedenog postupka” (za troje kolega znam da su tražili dozvole za snimanje, a ja sam kao četvrti ”predstavnik medija” postavio pitanja).

Ako je točna informacija da je rasprava zakazana u sudnici u kojoj ima samo 6 stolica za javnost u postupku u kojemu ima 70 odvjetnika i najmanje desetak osoba zainteresiranih da prisustvuju kao javnost, da ne spominjemo samo novinare, očito se radi o zavjeri sudaca da isključe javnost s rasprave koja bi trebala biti javna.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora