novinarstvo s potpisom
Brazil je danas s oko 300 tisuća umrlih, uz SAD, kažu na HRT-u, u svjetskom vrhu po broju umrlih od COVID-a. Hrvatsku se u tom kontekstu ne spominje jer se uglavnom gledaju apsolutni brojevi i tada naših 5.838 izgleda naoko malo u odnosu na broj slučajeva u Brazilu ili SAD-u.
Međutim da bismo dobili prave omjere treba brojeve normirati u odnosu na broj stanovnika. U trenutku pisanja ovog teksta Brazil je imao 303 tisuće umrlih od COVID-a, a RH 5.838. Normiramo li to na milijun stanovnika (211 milijuna po podacima Svjetske banke za 2019. godinu) dobivamo za Brazil 1.436, a za Hrvatsku (4.076 milijuna po Eurostatu za 2019. godinu) 1.432 umrlih na milijun stanovnika.
Činjenica je da je kod nas broj umrlih od COVID-a ogroman no o tome se mudro šuti. Umjesto toga smo slušali da smo na trećem mjestu po niskim dnevnim incidencijama, dok smo imali malo zatišje u zarazama, ili petom po nekom drugom kriteriju u Europskoj uniji i hvalili se dobrim upravljanjem krizom.
U stvari, kriza upravlja nama, a politika nema pojma kako da se ponaša i kakve odluke da donosi.
Neprestano se glavinja od strogosti do popuštanja, u crkvene događaje se ne dira, u masovne proteste se ne dira kao da nikakve uredbe nisu donesene, u članove Stožera koji krše vlastite uredbe se ne dira, a rezultat je potpuni izostanak povjerenja javnosti u ono što se zove Stožer koji je zapravo neprirodni mješanac politike i struke pri čemu bi politika rado preuzela ”pobjede” (kakvih je već bilo proglašenih), a struci prepustila neugodni dio priče.
A taj stručni dio je velikim dijelom kompromitiran kompromisima iznuđenim političkim pritiscima. To izgubljeno povjerenje ostavlja prostor za širenje raznih teorija zavjere, nadriliječništva i svih ostalih pojava koje karakteriziraju bolesna društva.
Istovremeno se financijska situacija države strmoglavo pogoršava zbog zaustavljenih ili usporenih gospodarskih aktivnosti, ulaganjima u očuvanje radnih mjesta u tim djelatnostima, troškovima vezanim uz testiranja na virus SARS-CoV-2 i cijepljenje stanovništva.
Pri tome se dug bolničkog sustava prema dobavljačima lijekova popeo na šest i po milijardi kuna.
Svemu tome treba dodati posljedice potresa koji su osim ogromnih šteta izazvali i niz zdravstvenih posljedica za pogođeno stanovništvo. To dodatno opterećuje i dugoročno će nastaviti opterećivati državne financije kao i ekonomski položaj pogođenog stanovništva.
U takvoj situaciji odgovorna politika bi se trebala fokusirati na dugoročna rješenja i strategije razvoja.
Umjesto da nam glavne teme budu senzacionalna uhićenja, razne afere političkih aktera, sukobi u političkom vrhu, otkrivanja svakovrsnih koruptivnih aktivnosti itd. trebali bismo se argumentima sukobljavati oko pitanja različitih strategija razvoja i izlaza iz krize. I kada ih donesemo da ih se i držimo.
No za to, čini mi se, trebamo potpuno novu i različitu vrstu političara i vođa. Potpuno je druga tema imamo li ih uopće i odgajamo li i obrazujemo li mlade naraštaje da se razviju u tom smjeru.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.