Umjesto apela na askezu, angažman za bolji svijet

Osvrt na Madridsku konferenciju o zaštiti klime (2.-13.12.19.)

Na ekranu izgleda sablasno – kako tek mora biti u stvarnosti. Razorni požari u Australiji i Kaliforniji, snježne oluje na američkoj istočnoj obali i u Kanadi, novi tsunami na azijskim obalama, zemljotres uslijed tektonskih pomjeranja osjećao se i na Balkanskom poluotoku: – epicentri katastrofa mogu biti daleki od nas, no posljedice se manifestiraju i u udaljenim geografskim područjima.

Klimatolozi ”smiruju”: klimatskih je hirova bilo kroz povijest i kroz prapovijest Zemlje, prije no što se homus sapiens pojavio, i prije no što je čovjek imao na raspolaganju tehnička dostignuća, dok se najjednostavnijim metodama suprotstavljao neprijateljskim silama prirode.

Znanstvenici računaju da ćemo moći nastaviti kao do sada najviše još osam godina: tada će atmosfera zadržati toliko ugljičnog dioksida da će zagrijavanje nadmašiti graničnu vrijednost od 1,5 stupnja Celzijevih, a svako povišenje zemljane temperature odražavat će se na otapanje leda, podizanje morske površine – što povisuje opasnost od poplava, tsunamija i vodenih stihija

Dokaz toj tvrdnji – 1816. godina, zabilježena je u drevnim kronikama kao ”godina bez ljeta”, ljetni su mjeseci bili neobično prohladni, s natprosječno visokim brojem kišnih dana. Nekoliko mjeseci ljudi nisu ugledali sunčevo svjetlo. Uslijed velike vlage, a zbog pomanjkanja sunčevih zraka, usjevi plodova zemlje – žito, voće, povrće i vinogradi – počeli su trunuti prije no što su stigli dozrijevati.

Gradski očevi morali su prije vremena otvoriti i podijeliti stanovništvu zalihe žita, no unatoč tome zavladala je nestašica namirnica prouzročivši porast cijena.

Epidemije gladi nisu se stišale ni narednih godina tijekom kojih se oštećena priroda nije uspjela oporaviti. Uzrok toj katastrofi – otkriven je tek stotinu godina kasnije. Zbog snažne erupcije vulkana u Indoneziji atmosferu je prekrila ogromna količina vulkanskog pepela spriječivši prodiranje sunčevog svijeta kroz stratosferu. Tako se ni ljetnih mjeseci sunce nije vidjelo, umjesto plavetnila nebo su pokrivali tmasti tamnosivi oblaci.

Ljudi su vjerovali da je blizu Sudnji dan.

S druge strane, ti isti znanstvenici računaju da ćemo moći nastaviti kao do sada najviše još osam godina: tada će atmosfera zadržati toliko ugljičnog dioksida da će zagrijavanje nadmašiti graničnu vrijednost od 1,5 stupnja Celzijevih, a svako povišenje zemljane temperature odražavat će se na otapanje leda, podizanje morske površine – što povisuje opasnost od poplava, tsunamija i vodenih stihija.

Znači, problem iziskuje brzo reagiranje.

Hrvatice i Hrvati trenutno imaju prizemnije probleme od zagrijavanja Zemlje. U nedjelju 22.12. su čekali ishod predsjedničkih izbora, a potom su nastavili brinuti brige oko osiguravanja egzistencije. Božić i Nova godina donijet će im tek kratkotrajan predah, nakon kojeg slijedi najteži i najdepresivniji tjedan u godini, tjedan besparice i odricanja.

Odricanja – ali ne jer slušaju apele ekoloških aktivista i poruke neuspjele Konferencije u Madridu (2. -13. prosinca 2019.).

Odjek na minimalni konsenzus oko agende za zaštitu klime i oko odgode plana rada do sljedeće konferencije; natezanja industrijskih nacija oko smanjivanja emisija štetnih tvari i smanjivanja dinamike tehničkog razvitka nailazili su na opore i ogorčene komentare u zapadnim medijama.

Odjek na minimalni konsenzus oko agende za zaštitu klime i oko odgode plana rada do sljedeće konferencije; natezanja industrijskih nacija oko smanjivanja emisija štetnih tvari i smanjivanja dinamike tehničkog razvitka nailazili su na opore i ogorčene komentare u zapadnim medijama

U Hrvatskoj se tek Inoslav Bešker posvetio problematici neshvaćanja problema klimatskih promjena iako se ta pojava smjestila u žižu javne pozornosti.

Na otvorenju konferencije u Madridu mlada ekološka aktivistkinja Greta Thunberg i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterrez pustili dramatične apele: ”Namjera nam je izazvati paniku”, uzvikivala je Greta Thumnberg, Osoba 2019. godine.

Kotač industrijskog razvitka treba preokrenuti u pravcu smanjivanja dinamike. Moramo živjeti skromnije, voditi računa o odgovornosti svakoga pojedinca za zajednički Svijet. ”Ovako se dalje ne može”, upozoravao je i Guterrez, a papa Franjo posebnom je porukom podržavao cilj Madridske konferencije.

Papa je ”snažan glas podrške za ciljeve zaštite klime, za održiv razvitak, za borbu protiv siromaštva i neravnopravnosti, u prilog multilaterilizmu, za zaštitu prava izbjeglica i migranata, za razoružavanje i u drugim bitnim pitanjima” (Antonio Guterrez u intervjuu za La Stampa).

Slab odjek Madridske konferencije nije samo posljedica škrtog rezultata i nesklada između rječitih izjava i nespremnosti za implementaciju mjera kojima se priznaje svrsishodnost i nužnost. Brzorastuća azijska gospodarstva ne odstupaju od ubrzane industrijalizacije uz sve intenzivnije korištenje tradicionalnih izvora energije, tj. energije fosilnog izvora.

Zemlje na pragu industrijalizacije i razvitka oponašaju njihov primjer, iako i ”zemlje-tigrovi” i ”zemlje na pragu” načelno prihvaćaju sve teze klimatologa i papir svih međunarodnih ugovora, dok se u praksi drže ustaljenog modela razvitka.

Kao jedan od uzroka nezainteresiranosti javnosti navodi se i neprimjeren komunikacijski model. Klimatolozi su spoznali da pitanja zaštite okoline i stručni papiri s njima prodiru do širokih slojeva društva, nailaze i na prihvat – i na tomu sve stane.

Bombardiranje ljudi ekološkim informacijama, naprotiv, izaziva suprotan učinak. Ljudi se osjećaju opterećenima i nemoćnim, reagiraju frustrirano.

Izravne konfrontacije sa stvarnošću klimatskih katastrofa izazivaju refleksno bježanje i(li) pitanje: Što mogu ja, pojedinac, što možemo mi? Što možemo bi, mala zemlja, ne odveć bogato društvo? Isti refleks se pojavljuju na slike o siromaštvu, o bijedi… Vi, veliki, svaljujete probleme na najslabije.

Na otvorenju konferencije u Madridu mlada ekološka aktivistkinja Greta Thunberg i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterrez pustili dramatične apele: ”Namjera nam je izazvati paniku”

”Trebamo li Afrikancima preporučiti odricaja od njihovih prohtjeva za višim životnim standardom? Da im preporučamo da do daljnjega zaborave električne kućanske aparate, aute zbog potrošnje fosilnog goriva, koje je – zna se – jedan od glavnih krivaca za povišenu emisiju štetnih tvari, a tima posredno za zagrijavanje zemlje?”

To su sve zapadni novinari – provokativno – pitali okupljene zagovornike askeze i skromnije potrošnje.

Zašto Europska unija šalje delegaciju u Etiopiju koja će ondje s europskim kreditom (170 milijuna eura) financirati ”izgradnju infrastrukture”, s time da pod tom pojmom podrazumijeva i autoceste radi bolje unutarnje povezanosti. Autocesta i smanjenje emisija štetnih tvari? Nespojivo.

Afričke posebnosti nisu samo afrički problemi – oni se zrcale i u europskim prilikama: u rijetko nastanjenim predjelima odricanje od auta, ljude osude na nemobilnost.

Ili da Hrvatima preporučamo odricanje od kupnje jeftinih živežnih namirnica iz uvoza, jer prijevoz povisuje potrošnju goriva, a jeftina proizvodnja svodi se na veću potrošnju zaštitnih preparata radi očuvanja kvalitete; uvoz, uz to pokopa domaće proizvođače?

Znamo što će svaki potrošač odgovoriti na takve apele: Lako vama, kad si možete priuštiti voće i povrće iz bioloških sadnica, uz više cijene! I mi bismo rado jeli kvalitetnu hranu, ali…

Greta Thunberg je zaslužna za to da je tema zaštite okoliša prodrla u društva i postala globalnom agendom. Osviještenost je nezaobilazna tema, askeza je jedan – jedan – nužan, ali nedostatan modus. Nužne su uz to i uvjerljive alternative.

Tehničari imaju konkretne prijedloge za zamjenu fosilnih energenata. Solarna i energija vjetra i vode bit će budući nositelji opskrbe energijom, tehničari uvjeravaju svijet, dok po njima klasični, fosilni energenti, nafta i ugalj, osim što će ubrzo presahnuti, glavni su zagađivači zraka.

”Trebamo li Afrikancima preporučiti odricaja od njihovih prohtjeva za višim životnim standardom? Da im preporučamo da do daljnjega zaborave električne kućanske aparate, aute zbog potrošnje fosilnog goriva, koje je – zna se – jedan od glavnih krivaca za povišenu emisiju štetnih tvari, a tima posredno za zagrijavanje zemlje?”

Prijedlog zvuči iluzionističkim – možda zato, jer u tom segmentu nedostaje još prosvjećivanja javnosti s jasnim projekcijama učinkovitosti i isplativosti.

Iz toga slijedi da treba prisiliti politiku na proučavanje tematike zajedno sa stručnjacima.

Drugim riječima, potreban je ciljan pritisak javnosti, građana i građanki – što do sada radi samo Pokret mladih ”Fridays for Future”, potaknut od Grete Thunberg. Ali, što? Nastavnici su najprijed denuncirali mlade da su izmislili originalan recept kako bježati s nastave, bilo je čak i disciplinskih kazni s jedne strane, a prkosnih hrvanja demonstranata s policijom i školskim upravama, s druge strane.

Svejedno, pokret je izastao u sveeuropsku, čak već i svjetsku akciju, u zajednice regionalnih inicijativa s međunarodnim i globalnim ambicijama, i šira javnost ih ne smije ostaviti na cjedilu, nego ih podržavati kao pressure-group za politiku (koja ionako ništa ne radi bez pritiska).

Ja, kršćanska, dakako, ne smijem šutjeti!

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Pokušaj da shvatimo papu Pija XII. sine ira et studio
    •  Tko je svet? Kanonizacije su problematične
    •  Svjetska biskupska sinoda – proces samorefleksije
    •  Nihil obstatili kako vjernike voditi žedne preko vode
    •  Papa na strani migranata – no treba čuti i drugu stranu
    •  Nimalo blagdanske misli o svetkovini Marijinog uznesenja
    •  Otvorenje OI u znaku povrijeđenih osjećaja vjernika
    •  Slavimo one koji su dio ljudi kojim je Antigona prva heroina
    •  Socijalni tjedan, Trst: Oduševljenje i iritacije
    •  Novi dokument o rimskom biskupu: ni revolucija ni evolucija

> Svi tekstovi ovog autora