novinarstvo s potpisom
Europska unija, žestoko kritizirana zbog sporosti u reakciji na krizu izazvanu pandemijom koronavirusa, izgleda kao da je naprasno uskrsnula. Sudeći bar prema hrvatskim provladinim i poluvladinim medijima, koji su se do sada trudili pokazati kako će EU mizerno potonuti i kako se svatko treba sam snalaziti kako može i umije – po ugledu na susjednu Mađarsku i Poljsku, velike saveznike hrvatske vanjske politike.
To priželjkivanje propasti EU-a rezultat je dominantne populističke, suverenističke, ksenofobične i rasističke konzervativne ideologije, koju promiču razne udruge, vodeći mediji i jedan dio vodstva HDZ-a, koji je ostao poražen nakon čistke u kojoj je pobijedila Plenkovićeva struja.
Čak je i predsjedavanje Europskom unijom, ritualni čin u kojem se nađe svaka od članica Europske unije kada na nju dođe red, poslužilo domaćim euroskepticima da minimiziraju značaj ideje europskog ujedinjenja i mjesto Hrvatske u tom procesu, uspoređujući, često, Europsku uniju s bivšom Jugoslavijom.
Sada se, izgleda, Europska unija uspjela trgnuti, i to zahvaljujući M-M (Macron – Merkel) dvojcu i Italiji i Španjolskoj, koje su od europskih zemalja najviše stradale u pandemiji koronavirusa.
Angela Merkel, koja se sprema 2021. napustiti kancelarski položaj i povući se iz politike, sada je bljesnula uz Macrona, kao pravi europski lider, stajući čvrsto na stajalište da je Europskoj uniji potreban takav plan oporavka koji bi se mogao usporediti s Marshallovim planom nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Samo što ovoga puta Amerika srlja, pod Trumpovim vodstvom, u samoizolaciju i uopće ju više ne zanima što se događa u Europi, budući da je zaokupljena svojim strategijskim rivalstvom s Kinom i Rusijom.
Pod utjecajem dvojca M-M i uz inzistiranje Italije i Španjolske sada je i Europska komisija uspjela djelovati, doista, kao europska, naddržavna institucija koja vodi računa o interesima građana, a ne pojedinih država i njihovih sebičnih interesa.
”Dužni smo to učiniti prema budućim generacijama. Živjela Europa!” tako je Ursula von der Leyen zaključila svoj govor, prekjučer, u Europskom parlamentu gdje je predstavila plan Europske komisije za izlazak iz ove najteže krize nakon Drugog svjetskog rata i za brzi oporavak Europe.
No dobivena bitka nije još i dobiveni rat. Zagovornici nacionalnog egoizma, u ovom trenutku Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija, pokušat će se suprotstaviti planu od 750 milijardi eura, koji bi trebali biti potrošeni dijelom kao nepovratna sredstva, a dijelom kao dugoročni krediti s minimalnim kamatama.
Na vagi političkog utjecaja, četiri velike zemlje i četiri velike ekonomije Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske teže puno više od četiri egoistična oponenta, Nizozemske, Danske, Švedske i Austrije. Ove posljednje zemlje doprinose proračunu EU-a pet puta manje od ovih prvih, vodećih ekonomija EU-a.
To je prvi razlog za vjerovanje da će ovaj projekt – ”EU sljedeće generacije” na kraju biti usvojen.
Drugi razlog za optimizam je što su se Macron i Merkel složili za digitalnu i zelenu tranziciju Europe, za uvođenje poreza na digitalne kolose, za harmonizaciju zdravstvenog sustava, što znači i za jedinstvenu zdravstvenu politiku koja je do sada bila prerogativa država-članica, za uvođenje zagarantirane minimalne plaće i za povratak strateških industrija u krilo Europe.
Nedostaje još samo odlučniji korak prema zajedničkom poreznom sustavu koji je trebao uslijediti nakon uvođenja zajedničke valute. Ali i to što je spomenuto već je korak naprijed, učinjen iz nužnosti, i on radikalno mijenja dosadašnje uvriježeno mišljenje da treba maksimalizirati profit što nižim troškovima proizvodnje, zbog čega je nastao bijeg europskog kapitala u porezne oaze i u fiskalne rajeve.
Njemačka će preuzeti predsjedanje Europskom unijom 1. srpnja, nakon Hrvatske, a koja bi po ovom planu Europske unije trebala dobiti iz tog plana sredstva u iznosu od desetak milijardi eura.
Njemačka će imati priliku da sada provede u djelo novu odlučnost kancelarke Merkel, koja je pred Bundestagom, 13. svibnja, podsjetila njemačke zastupnike na riječi Jacquesa Delorsa da monetarna unija nije dovoljna i da treba prijeći, što prije, na političku uniju.
A provođenje ovog plana ekonomske obnove bit će uvjetovano transparentnom kontrolom utroška ovih sredstava, što će biti pravi izazov i za Hrvatsku da ove milijarde ne budu uzalud protraćene na pokrivanje javnih gubitaka i ekonomskih promašaja, već da ti novci budu upotrebljeni doista u korist općeg dobra – dobrobiti građana i radikalne preobrazbe hrvatske ekonomije i društva, a o toj potrebi smo već pisali na stranicama ovog portala.
Ključna tema i za ove izbore koji su pred nama, i koji bi se baš zbog toga što nam se smiješe toliko velika sredstva, morali okrenuti od sterilnih debata o prošlosti prema novim šansama za hrvatsko društvo, da se Hrvatska oslobodi svog balasta koji se nakupio u ovih trideset godina ”prijetvorne pretvorbe” i velike pljačke društvene imovine uz neograničeno bogaćenje ratnih i poratnih profitera pod državnim patronatom.
Mali korak za čovječanstvo, veliki korak za Hrvatsku, ako bude znala iskoristiti ovu šansu.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.